Beranac Vladan Simonović (35) dugo je u Crnoj Gori i svom rodom gradu pronalazio utočište pred međunarodnom Interpolovom potjernicom, da bi, prošle sedmice, konačno pao zbog unošenja prljavog novca u našu državu i njegovo pranje kroz investiranje u nekretnine i razvijanje biznisa. On je osumnjičen i određen mu je pritvor od trideset dana. Prema riječima Monitorovog izvora iz policije u Beranama, malo je vjerovatno da bi njegova odbrana mogla da ospori dokaze koji su skupljeni u višemjesečnoj finansijskoj istrazi.

„U ovom slučaju stvari su toliko jasne da je nemoguće osporiti dio za koji se Simonović tereti, za pranje nekih pola miliona eura. Možda se u međuvremenu pojave dokazi za još neke transakcije, ali ovo što smo do sada priložili tužiocu je provjereno”, kaže ovaj izvor.

Crnogorska policija uhapsila je Simonovića, dok Rožajac Velija Hot za sada iz inostranstva poručuje da nije kriv. Njima se na teret stavlja da su u našoj zemlji oprali milion i trista hiljada eura koje su zaradili prodajom droge u zapadnoevropskim državama.

Simonović se sumnjiči da je u periodu od 2004. do 2012. godine uspio da u legalne novčane tokove ubaci preko petsto hiljada eura, koje je stekao prodajom droge u skandinavskim zemljama. U policijskoj akciji sprovedenoj pod radnim imenom Maja, došlo se do saznanja da je Simonović novac, koji je zaradio u inostranstvu od bavljenja kriminalom, prebacio u Crnu Goru gdje je devet godina investirao „prljavi novac”. Iznos koji mu se stavlja na teret prenio je u legalne novčane tokove kroz kupovinu zemljišta u Beranama i Kotoru, kupovinu stana u Podgorici, investiranje u poslovne aktivnosti i izgradnju hotela u Beranama. Prema policijskom saopštenju, dio novca je potrošio u kupovinu akcija na tržištu kapitala, zatim na kupovinu više luksuznih automobila i gotovinske uplate, odnosno kao osnivački kapital firme Lukas In u Beranama i druga novčana ulaganja.

Hapšenje Simonovića u njegovoj kući uslijedilo je nakon višemjesečne provjere poslovne dokumentacije njegove firme Lukas In ali i bankovnih računa. „Poslije dugog provjeravanja Simonovićevih bankovnih računa, došli smo do uplate od dvjesta hiljada eura samo u jednoj tranši” – otkriva Monitorov policijski izvor.

Vladan Simonović odavno je poznat ne samo crnogorskoj već i međunarodnoj policiji. Za njim je godinama na snazi potjernica Interpola iz Kopenhagena, na kojoj jasno piše da se traži zbog poslova sa drogom. Zbog nepostojanja sporazuma između Crne Gore i Danske o izručivanju sopstvenih državljana, on se nesmetano kretao u našoj državi.

„Prema našim saznanjima on je u Danskoj osuđen na osam godina zatvora. Toliko o čaršijskim pričama da nije on tako loš momak, nego ga je policija uzela na zub” – kaže Monitorov izvor iz policije.

Prije nekoliko godina izgradio je mali ali ekskluzivni hotel Luka’s – to je u Beranama bio očigledan dokaz Simonovićevog poslovnog uspjeha. Hotel izgrađen na ulazu u Berane posjeduje deset luksuzno opremljenih soba sa dvadesetak ležaja, ali i dva superior apartmana. Izgradnjom Luka’s-a mirno mjesto na ulazu u grad prestalo je bude mirno, jer je hotel u dva navrata u protekle dvije godine bio meta podmetanja eksplozivnih naprava.

Prva eksplozija, o čemu je Monitor ranije pisao, dogodila se početkom novembra 2011. godine, kada je dinamit bio postavljen na kuhinjski prozor, sa zadnje strane hotela. Detonacija je tada izazvala manju materijalnu štetu. Mnogo jača bila je eksplozija koja je odjeknula početkom avgusta 2012. Prizemlje hotela tada je prilično demolirano, a na zgradi su popucala sva stakla. Prava je sreća da ni u jednom ni u drugom slučaju niko nije stradao niti je povrijeđen, a policija se tada nije zvanično ni oglašavala.

U policijskoj akciji Maja policija traga i za Rožajcem Velijom Hotom koga sumnjiči da je, takođe od prodaje droge u Bosni i Hercegovini i Sloveniji, u Crnoj Gori oprao blizu osamsto hiljada eura. Između ostalog, izgradio je benzinsku pumpu pored magistralnog puta na Turjaku, u mjestu Đuranovića Luke, kao i osnovao firme Euro Central i Euro Central I čiji je vlasnik i direktor.

Ovom policijskom akcijom potvrđeno je ono što se odavno zna – osim Šarića i Kalića još mnogo žestokih momaka sa sjevera rade po inostranstvu sa drogom, i potom, prljavi novac bez problema unose u Crnu Goru i investiraju u razne poslovne poduhvate, naročito građevinske.

Monitor je ranije pisao o tome kako su se u Beranama i Rožajama ukrstili putevi droge, heroina, koji dolazi sa istoka, i kokaina iz Južne Amerike, odnosno sa druge strane svijeta. Takođe je jasno da su se ukrstili i kriminalni krugovi u ovom regionu i da veoma dobro međusobno sarađuju.

Ne treba zato da čudi što sjever Crne Gore po svijetu više ,,proslavljaju” kriminalci međunarodnog kalibra, nego mnoge znamenite ličnosti. Internet stranice pune imena beranskih i rožajskih kriminalaca, umnožavaju se proporcionalno povećanjem težine njihovih policijskih dosijea.

Dok su u tranzicionim procesima državni tajkuni i stečajna mafija ,,jeli” fabrike, ostavljajući gomilu nezaposlenih radnika, narkobiznis je postajao najjača ,,privredna” grana. Tu je otvoreno najveće tržište rada za omladinu željnu brze zarade. Na ukrštenim putevima droge regrutovana je čitava armija mladeži iz sjevernih gradova, što je bilo skoro ,,normalno”.

Jedan policijski službenik je odavno iznio statistički podatak da, u odnosu na broj stanovnika, gradovi na sjeveru daju najviše krupnih narkodilera na širim regionalnim prostorima. To je ilustrovao nizom primjera, objašnjavajući da se oni tim poslom bave uglavnom preko granice. ,,Odu na nekoliko mjeseci, godinu-dvije, i vrate se sa novcem kojim u svojim gradovima kupuju lokale i drugu imovinu. Poznato je to i vama i nama”, upozoravao je inspektor.

Omiljeno odredište beranskih i crnogorskih problematičnih momaka, kako se pokazuje, je Danska i njen glavni grad Kopenhagen. Kao anegdota prepričava se da se jedan policajac u toj zemlji zapitao – ,,Koliko je to Berane ako nam otuda stiže ovoliko kriminalaca i narkodilera”.

Šef međunarodne asocijacije za borbu protiv droge Marko Nicović ukazuje da ovdašnji kriminalci nijesu slučajno izabrali Dansku za destinaciju. ,,To je bogata zemlja, sa visokim standardom, a krijumčari idu uvijek za novcem. Tamo se droga prodaje skuplje i zarade su bolje”, izjavio je Nicović.

Osim Šarićeve i Kalićeve, evidentno je da ni imovina drugih narkodilera na sjeveru nije mala i da bi, ako bi se do kraja htjelo i išlo, imalo šta po gradovima sjevera zaplijeniti. Država je ta koja treba da konačno zauzme strategiju šta sa oduzetom imovinom narkodilera, kako se ne bi dešavalo da se ekskluzivni hoteli zatvaraju i da ta imovina propada, kao što propada imovina Kalića i Šarića.

Tufik SOFTIĆ