Povežite se sa nama

OKO NAS

Vile, zgrade, džipovi, hoteli

Objavljeno prije

na

Beranac Vladan Simonović (35) dugo je u Crnoj Gori i svom rodom gradu pronalazio utočište pred međunarodnom Interpolovom potjernicom, da bi, prošle sedmice, konačno pao zbog unošenja prljavog novca u našu državu i njegovo pranje kroz investiranje u nekretnine i razvijanje biznisa. On je osumnjičen i određen mu je pritvor od trideset dana. Prema riječima Monitorovog izvora iz policije u Beranama, malo je vjerovatno da bi njegova odbrana mogla da ospori dokaze koji su skupljeni u višemjesečnoj finansijskoj istrazi.

 

„U ovom slučaju stvari su toliko jasne da je nemoguće osporiti dio za koji se Simonović tereti, za pranje nekih pola miliona eura. Možda se u međuvremenu pojave dokazi za još neke transakcije, ali ovo što smo do sada priložili tužiocu je provjereno”, kaže ovaj izvor.

Crnogorska policija uhapsila je Simonovića, dok Rožajac Velija Hot za sada iz inostranstva poručuje da nije kriv. Njima se na teret stavlja da su u našoj zemlji oprali milion i trista hiljada eura koje su zaradili prodajom droge u zapadnoevropskim državama.

Simonović se sumnjiči da je u periodu od 2004. do 2012. godine uspio da u legalne novčane tokove ubaci preko petsto hiljada eura, koje je stekao prodajom droge u skandinavskim zemljama. U policijskoj akciji sprovedenoj pod radnim imenom Maja, došlo se do saznanja da je Simonović novac, koji je zaradio u inostranstvu od bavljenja kriminalom, prebacio u Crnu Goru gdje je devet godina investirao „prljavi novac”. Iznos koji mu se stavlja na teret prenio je u legalne novčane tokove kroz kupovinu zemljišta u Beranama i Kotoru, kupovinu stana u Podgorici, investiranje u poslovne aktivnosti i izgradnju hotela u Beranama. Prema policijskom saopštenju, dio novca je potrošio u kupovinu akcija na tržištu kapitala, zatim na kupovinu više luksuznih automobila i gotovinske uplate, odnosno kao osnivački kapital firme Lukas In u Beranama i druga novčana ulaganja.

Hapšenje Simonovića u njegovoj kući uslijedilo je nakon višemjesečne provjere poslovne dokumentacije njegove firme Lukas In ali i bankovnih računa. „Poslije dugog provjeravanja Simonovićevih bankovnih računa, došli smo do uplate od dvjesta hiljada eura samo u jednoj tranši” – otkriva Monitorov policijski izvor.

Vladan Simonović odavno je poznat ne samo crnogorskoj već i međunarodnoj policiji. Za njim je godinama na snazi potjernica Interpola iz Kopenhagena, na kojoj jasno piše da se traži zbog poslova sa drogom. Zbog nepostojanja sporazuma između Crne Gore i Danske o izručivanju sopstvenih državljana, on se nesmetano kretao u našoj državi.

„Prema našim saznanjima on je u Danskoj osuđen na osam godina zatvora. Toliko o čaršijskim pričama da nije on tako loš momak, nego ga je policija uzela na zub” – kaže Monitorov izvor iz policije.

Prije nekoliko godina izgradio je mali ali ekskluzivni hotel Luka's – to je u Beranama bio očigledan dokaz Simonovićevog poslovnog uspjeha. Hotel izgrađen na ulazu u Berane posjeduje deset luksuzno opremljenih soba sa dvadesetak ležaja, ali i dva superior apartmana. Izgradnjom Luka's-a mirno mjesto na ulazu u grad prestalo je bude mirno, jer je hotel u dva navrata u protekle dvije godine bio meta podmetanja eksplozivnih naprava.

Prva eksplozija, o čemu je Monitor ranije pisao, dogodila se početkom novembra 2011. godine, kada je dinamit bio postavljen na kuhinjski prozor, sa zadnje strane hotela. Detonacija je tada izazvala manju materijalnu štetu. Mnogo jača bila je eksplozija koja je odjeknula početkom avgusta 2012. Prizemlje hotela tada je prilično demolirano, a na zgradi su popucala sva stakla. Prava je sreća da ni u jednom ni u drugom slučaju niko nije stradao niti je povrijeđen, a policija se tada nije zvanično ni oglašavala.

U policijskoj akciji Maja policija traga i za Rožajcem Velijom Hotom koga sumnjiči da je, takođe od prodaje droge u Bosni i Hercegovini i Sloveniji, u Crnoj Gori oprao blizu osamsto hiljada eura. Između ostalog, izgradio je benzinsku pumpu pored magistralnog puta na Turjaku, u mjestu Đuranovića Luke, kao i osnovao firme Euro Central i Euro Central I čiji je vlasnik i direktor.

Ovom policijskom akcijom potvrđeno je ono što se odavno zna – osim Šarića i Kalića još mnogo žestokih momaka sa sjevera rade po inostranstvu sa drogom, i potom, prljavi novac bez problema unose u Crnu Goru i investiraju u razne poslovne poduhvate, naročito građevinske.

Monitor je ranije pisao o tome kako su se u Beranama i Rožajama ukrstili putevi droge, heroina, koji dolazi sa istoka, i kokaina iz Južne Amerike, odnosno sa druge strane svijeta. Takođe je jasno da su se ukrstili i kriminalni krugovi u ovom regionu i da veoma dobro međusobno sarađuju.

Ne treba zato da čudi što sjever Crne Gore po svijetu više ,,proslavljaju” kriminalci međunarodnog kalibra, nego mnoge znamenite ličnosti. Internet stranice pune imena beranskih i rožajskih kriminalaca, umnožavaju se proporcionalno povećanjem težine njihovih policijskih dosijea.

Dok su u tranzicionim procesima državni tajkuni i stečajna mafija ,,jeli” fabrike, ostavljajući gomilu nezaposlenih radnika, narkobiznis je postajao najjača ,,privredna” grana. Tu je otvoreno najveće tržište rada za omladinu željnu brze zarade. Na ukrštenim putevima droge regrutovana je čitava armija mladeži iz sjevernih gradova, što je bilo skoro ,,normalno”.

Jedan policijski službenik je odavno iznio statistički podatak da, u odnosu na broj stanovnika, gradovi na sjeveru daju najviše krupnih narkodilera na širim regionalnim prostorima. To je ilustrovao nizom primjera, objašnjavajući da se oni tim poslom bave uglavnom preko granice. ,,Odu na nekoliko mjeseci, godinu-dvije, i vrate se sa novcem kojim u svojim gradovima kupuju lokale i drugu imovinu. Poznato je to i vama i nama”, upozoravao je inspektor.

Omiljeno odredište beranskih i crnogorskih problematičnih momaka, kako se pokazuje, je Danska i njen glavni grad Kopenhagen. Kao anegdota prepričava se da se jedan policajac u toj zemlji zapitao – ,,Koliko je to Berane ako nam otuda stiže ovoliko kriminalaca i narkodilera”.

Šef međunarodne asocijacije za borbu protiv droge Marko Nicović ukazuje da ovdašnji kriminalci nijesu slučajno izabrali Dansku za destinaciju. ,,To je bogata zemlja, sa visokim standardom, a krijumčari idu uvijek za novcem. Tamo se droga prodaje skuplje i zarade su bolje”, izjavio je Nicović.

Osim Šarićeve i Kalićeve, evidentno je da ni imovina drugih narkodilera na sjeveru nije mala i da bi, ako bi se do kraja htjelo i išlo, imalo šta po gradovima sjevera zaplijeniti. Država je ta koja treba da konačno zauzme strategiju šta sa oduzetom imovinom narkodilera, kako se ne bi dešavalo da se ekskluzivni hoteli zatvaraju i da ta imovina propada, kao što propada imovina Kalića i Šarića.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo