INTERVJU
PRANJE PARA: I Šarić nevin, Knežević na tapetu

Je l’ u redu Duško?
Ovako je, prije nekih pet godina, sudija Višeg suda u Bijelom Polju Šefkija Đešević provjeravao da li je optuženi Duško Šarić saglasan sa načinom na koji on vodi proces protiv njega i Jovice Lončara.
Šarić i Lončar optuženi su početkom 2011. godine. Specijalna tužiteljica za organizovani kriminal i ratne zločine, Đurđina Đina Ivanović optužila je mlađeg Šarića za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenu prizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga. Šarić i Lončar optuženi su i za krivično djelo pranje novca (oko 20 miliona eura).
Tri puta je sudsko vijeće Šefkije Đeševića donosilo osuđujuću presudu. Tri puta je padala na Apelacionom sudu.
Prvo se ispostavilo da su specijalna tužiteljica Ivanović i njen pomoćnik Milisav Veličković Šariću na teret stavili krivično djelo (stvaranje kriminalne organizacije) koje nije postojalo u vrijeme navodnog izvršenja.
Apelacioni sud je ukazao da stvaranje kriminalne organizacije postoji kao krivično djelo od 2010, dok se optužbom protiv Duška Šarića navodi da je on to djelo izvršio u periodu oktobar 2007. godine do maja 2009. Jedan od osnovnih principa krivičnog prava je da se krivični zakon ne može retroaktivno primijeniti, osim kada je povoljniji za učinioca krivičnog djela. U crnogorskom Specijalnom tužilaštvu nijesu znali za to? Možda.
,,Neodrživ je zaključak Apelacionog suda da je Duško Šarić morao biti oslobođen, zato što je optužen zbog krivičnog djela koje po zakonu nije krivično i to nije bilo ključno pitanje kojim se trebao baviti Apelacioni sud, već da li je bilo dokaza da je optuženi Duško Šarić izvršio krivično djelo koje je činjenično opisano optužnicom ili nije”, piše u izvještaju tadašenjeg Vrhovnog državnog tužioca Ranke Čarapić za 2012.
Niko se nije bavio banalnom činjenicom da bi možda sve bilo drugačije samo da su se u Tužilaštvu „dosjetili” i Šarića optužili za krivično djelo izvršeno na organizovan način. Podrazumijeva se da niko iz Tužilaštva nije odgovorao za propust koji je promakao Višem sudu ali ga je uočio Apelacioni sud.
I druga, osuđujuća, presuda Šariću i Lončaru ponovo pada na Apelacionom sudu. I pored pregršt dokaza, pored ostalog i snimaka telefonskih razgovora braće Duška i Darka Šarića o velikim gubicima nakon što je policija u Italiji zaplijenila pošiljku od 250 kilograma kokaina. Prepričano, Apelacioni sud je sudiji Đeševiću spočitao da u presudi nije na zakonit način opisao biće krivičnog djela. Umjesto toga je, izgleda, prepisao dio optužnice. „U presudi se navodi identična radnja koju je specijalni tužilac stavio na teret Šariću i koja se ne odnosi na neovlašćenu proizvodnju, preradu, prodaju… niti bio koji drugi način stavljanja u promet opojne droge, a kako je to definisano u Krivičnom zakoniku”.
Potom je Apelacioni sud poništio i treću, osuđujuću presudu istog sudskog vijeća Višeg suda u Bijelom Polju. Samostalno je presudio da Darko Šarić i Jovica Lončar nijesu krivi ni za treće krivično djelo koje im je stavljano na teret – pranje para.
Dakle, u redu je.
Kao što je, godinu dana ranije, bilo redu da su Safet, Mersudin i Amina Kalić pravosnažno oslobođeni optužbi za pranje novca, u postupku koji je veoma ličio na već opisano suđenje Šariću i Lončaru. Možda se najveća osobenost tog slučaja ogleda u činjenici da je njihovu nevinost uvidjelo još sudsko vijeće Višeg suda u Bijelom Polju kojim je predsjedavao sudija Vidomir Bošković.
Advokat odbrane Borivoje Borović pohvalio se kako su tokom postupka pružili dokaze da sporni novac (8,5 miliona eura) nije stečen kriminalnim već legalnim privrednim aktivnostima. „Dokazali smo da su prodavali imovinu, da su imali državne kredite, čak smo dokazali da je Vlada Crne Gore dodijelila Kalićima kredit svojevremeno od 300.00 eura i da ga je potpisao budući premijer Igor Lukšić”, kazao je Borović. Vlast je ćutala.
Tako je Crna Gora zvanično legalizovala biznise porodica Kalić i Šarić. Preostaje da se utvrdi i iz budžeta isplati iznos materijalne i nematerijalne štete koju su trpjeli (nepravedno) optuženi. Hm, biznismeni.
Je l’ u redu Duško?
U sedmici kada su Duško Šarić i Jovica Lončar postali za korak bliži zvaničnoj potvrdi da nijesu kršili zakon, švercovali narkotike i prali novac, država je krenula u novi pohod na sumnjiva lica. Ili je, nanovo, pokrenut postupak za izadavanje potvrde o nevinosti?
Specijalno državno tužilaštvo uhapsilo je šest zaposlenih Atlas grupe Duška Kneževića. Privedeni se sumnjiče da su prali novac kao članovi kriminalne grupe koju je formirala još neimenovana osoba. Iz postupka koji prati oznaka tajnosti (svi postupci Specijalnog tužilaštva su tajni) procurilo je da su službenici Atlas grupe u eure konvertovali dolare koji su, preko jedne kiparske banke, legli na njihove račune u Atlas banci. Svakome po 16 hiljada, ili 106 hiljada ukupno.
„Sumnja u pranje novca postoji kada se novac stavlja na račun i uvodi u bankarske tokove, a ne kada je došao iz jedne banke u drugu”, kazao je Aleksandar Đurišić, advokat dvoje od šestoro osumnjičenih. „Krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije podrazumijeva jasan plan sa jasnim ulogama, a krivično djelo pranje novca jasno saznanje da je porijeklo novca iz kriminalnih aktivnosti, kao što su trgovina drogom, oružjem,prostitucija, finansiranje terorizma…”, navodi Đurišić.
Duško Knežević tvrdi da je sporni novac njegov – legalno zarađen u inostranstvu. Zašto je uplaćivan na račune ljudi kojima ne pripada – nije objašnjavao. „To su moji zaposleni i ja stojim iza njih. Čak i ako ima bilo kakvih elemenata krivičnog djela, a uvjeren sam da nema, ja sam taj koji je spreman da odgovara”, kazao je Knežević u obraćanju javnosti. ,,Ako nekoga morate da privodite zbog toga, ja vam stojim na raspolaganju čim se oporavim od operacije, obavljene nedavno u Beogradu”.
Koji dan kasnije, Knežević je proširio odbranu. „Svjestan sam da bodem oči kao neko ko ima tijesne međunardone konekcije, kao i zbog glasina da me zanima uključivanje u politiku”. Demantujući „gluposti” o političkom angažmanu (politiku je kao krivca za svoj usud imenovao i Darko Šarić – vidjeti antrfile) podsjetio je na svoj patriotizam: „Dobro je poznato koliko sam investitora povezao sa Crnom Gorom i radio na njenoj promociji. Sve to sam iz svog džepa finansirao”. Nije pominjao dugove prema zaposlenima. U nekadašnjoj Atlas televiziji, recimo.
Biznismen Knežević, još nije pominjao veze sa međunarodnim i ovdašnjim establišmentom. Gostovanje Bila Klintona u Budvi, u njegovoj organizaciji i, valjda, na njegov račun. Ili poslovnu turneju od prije desetak godina koja je njega i tadašnjeg poslanika i novopečenog biznismena Mila Đukanovića vodila preko Dubaija i Jugoistoka Azije do Londona. Gdje je, u jednoj njemu bliskoj banci, realizovan jedan do danas sporan kredit. Pomoću koga je Đukanović ozvaničio status milionera.
Knežević ponavlja: „Odmah sam saopštio da su moji zaposleni novac koji pripada meni i za koji ja u svakom momentu imam dokaze odakle mi je, po mom nalogu, konvertovali u eure”. Tužiteljka Lidija Vukčević je na potezu.
Tužilaštovo nema „nijedan slučaj korupcije na visokom nivou ili slučaj organizovanog kriminala koju su uspjeli da procesuiraju, dokažu u postupku pred sudom i da obezbijede osuđujuću presudu i oduzimanje imovine stečene kriminalom”, ističe Veselin Radulović, advokat NVO MANS. Uz upozorenje: „Neprihvatljiva je dosadašnja praksa po kojoj su svi propusti u crnogorskom pravosuđu, bilo da su slučajni ili namjerni, ostajali bez ikakve reakcije i bez pokušaja utvrđivanja odgovornosti bilo koje vrste”.
On postavlja pitanje: Da li je neznanje razlog što izostaju osuđujuće presude za organizovani kriminal ili je pravosuđe pod kontrolom organizovanog kriminala, pa greške u ovakvim predmetima pravi namjerno? Nažalost, na njega još nema valjanog odgovora.
Je l’ u redu Duško?
Pad „ozbiljnih predmeta” zabrinuo je i premijera Duška Markovića. Najavio je da će, nakon pravosnažnosti tih presuda biti utvrđeno da li su za neuspjeh pravosuđa krivi Viši ili Apelacioni sud. Ta najava je izrečena u aprilu 2013. kada se Marković kao ministar pravde u vladi Mila Đukanovića zalagao za otvaranje pregovara o poglavljima 23 i 24. Premijer danas ima prečih briga. Traži petlju.
Odgovor na pitanje da li naše tužilaštvo i pravosuđe za najteže zločine optužuju nevine ljude, ili ne umiju da dokažu krivicu počiniteljima (odbacimo makar za tren pretpostavku da ti predmeti padaju nečijom namjerom) obećali su VDT Ivica Stanković i Vrhovni specijalni tužilac Milivoje Katnić. U septembru prošle godine.
Nakon što je oslobađajuća presuda porodici Kalić postala pravosnažna, iz Katnićevog kabineta stigla je najava: „Odluka nadležnog suda se u Specijalnom državnom tužilaštvu analizira, nakon čega će SDT donijeti odluku o pravcima daljeg postupanja”. Onda su došli izbori. Državni udar i talik crnogorski. Prioriteti su se promijenili.
Duško, saberi pa da platimo?
Lopov, diler i patriota
Koliko je, i da li je, na oslobađajuću presudu Dušku Šariću i Jovici Lončaru uticala tvrdnja Darka Šarića „balkanskog narkobosa” kome se sudi u Beogradu, a koji tvrdi da je bio u dobrim vezama sa državnim vrhom Srbije i Crne Gore. Njegov nekadašnji advokat Radovan Štrbac (takođe optužen za pranje novca) u sudnici tvrdi da je Šarić „poznavao i finansijski i politički vrh obje države”.
Darko Šarić u svojoj odbrani iznosi novu dimenziju operacije Balkanski ratnik.
„Deo javnosti ovde ne zna da je ovo cirkus bivše vlasti (Srbije – prim. Monitora) protiv Crne Gore”, pripovjeda čovjek koji je javnosti postao poznat kada je iz magacina prodavnice u pljevaljskom zaseoku ukrao suhomesnate proizvode (drugi kažu tek koju godnu kasnije, kad je opljačkao kuću lokalnog krojača). Kako god, ne krije patriotizam. „Ovo je montirani politički proces. Htjeli su da svjedočim protiv Crne Gore, ali ja neću biti zaštićeni svedok. Sve tajne koje Darko Šarić ima odnijeće sa sobom u grob.”
Darko Šarić se, na vrhuncu moći, odrekao crnogorskog državljanstva. Kad je pokušao da ga povrati, bilo je kasno. I pored najbolje volje moćnih prijatelja iz Podgorice.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
INTERVJU
DRAGAN KOPRIVICA, CENTAR ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Ovi izbori mogu biti prekretnica

Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje
MONITOR: Uskoro nas očekuju vanredni parlamentarni izbori. Ono što je drugačije svakako je veliki broj izbornih lista, te odlazak mnogih starih lica iz politike. Kakav će to uticaj imati na ove izbore?
KOPRIVICA: Ovi izbori mogu biti prekretnica na političkoj sceni.
Prvo, desila se tektonska promjena do sada postojećih taktika nastupa političkih subjekata na izborima. Mnogi ustaljeni instrumenti privlačenja birača više ne važe.
Drugo, na ovim izborima učestvuje veliki broj lista od kojih će vjerovatno, tek nešto više od polovine biti dio budućeg parlamenta. Dakle, mnogi politički subjekti koji su do sad tradicionalno imali politički uticaj, naročito u odmjeru snaga 41:40 poslanika/ca tu poziciju više neće imati.
Treće, od smjene DPS-a je prošlo gotovo tri godine i polako on prestaje biti glavni target kampanje. Otvoren je prostor za sučeljavanje (kakvih takvih) ideja i programa. Vidjećemo da li ova partija može povratiti i svoj koalicioni kapacitet ili će za to biti potrebno još vremena i unutrašnjih reformi ove partije.
Četvrto, na sceni su značajne personalne promjene većeg broja lista. Partije su očigledno shvatile da ono što je legat prethodnih 10 godina u politici i nije baš dobra ponuda sa kojom treba da izađu pred birače. Sa lista su nestala mnoga poznata imena i još poznatiji igrači.
Da li će ovo zaista dati neki bolji politički rezultat, ostaje da se vidi. Ovdje nije pitanje koliko neko ima godina već da li je spreman da mijenja ustaljene partitokratske obrasce djelovanja u politici. A Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje.
MONITOR: Bilježite li neke predizborne anomalije?
KOPRIVICA: Ova kampanja do sada ima manje nepravilnosti u odnosu na prethodne. Prije svega izborna administracije se ostavila ideje da radi međunarodne istrage i selektivno oduzima pravo glasa kome želi i posvetila se svom poslu. Simbolički ta se promjena najbolje može vidjeti na osnovu činjenice da je Državna izborna komisija kandidatu kome je prije nekoliko mjeseci zabranila učešće na predsjedničkim izborima sada dozvolila da bude nosilac liste na parlamentarnim. A da li su to uradili jer im se u tom periodu povećalo pravno znanje ili su možda dobili partijsku naredbu da to ne urade – manje je važno u ovom trenutku.
Atmosfera i odnosi između političkih protivnika su mnogo bolji. Verbalno nasilje, prijetnje, uvrede su svedene na minimum a javna debata među listama zaista liči na sučeljavanje političkih stavova.
Dogodio se i vidan zaokret u temama koje su nametnute u kampanji pa se mnogo više raspravlja o kvalitetu života ljudi nego o vjerama, nacijama i istoriji. Istina, u tom obećanom kvalitetu se nerijetko i pretjera pa kampanja ponekad više liči na maštanje o lijepom životu nego na realna politička obećanja.
Naša organizacija je sa izbornim listama potpisala Kodeks za fer i demokratsku izbornu kampanju s ciljem da nadomjestimo brojne manjkavosti našeg izbornog procesa i važećeg izbornog zakonodavstva, sa željom da izbori budu kvalitetniji i kompetitivniji, sa što većim povrenjem građana građanki.
Njime afirmišemo promociju nenasilja, sprečavanje vršenja pritiska na birače, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa i funkcija, transparentno finansiranje kampanje, poštovanje slobode medija, sprečavanje širenja dezinformacija, odgovorno ponašanje na društvenim medijima, institucionalno rješavanje sporova, te prihvatanje slobodno izražene volje ljudi… Ili, ukratko rečeno, promovišemo neprikosnoveno pravo građana i građanki da glasaju slobodno.
Za sada nijesmo imali zvaničnih pritužbi lista na kršenje Kodeksa.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR IGOR LJUTICA, PREDSJEDNIK SINDIKATA IZABRANIH DOKTORA: Borba za bolji položaj izabranih ljekara je i borba za zdravlje pacijenata

Izabrani doktori su usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata i time ugrožavaju ne samo svoje zdravlje već dolazi do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške
MONITOR: Početkom maja osnovan je Sindikat izabranih doktora Crne Gore. Koliko imate članova, koji su glavni ciljevi?
LJUTICA: Glavni cilj Sindikat izabranih doktora Crne Gore (SIDCG) biće unapređenje primarne zdravstvene zaštite (PZZ) ne bi li svaki građanin dobio najkvalitetniju moguću zdravstvenu zaštitu. Da bismo bili u mogućnosti da to ostvarimo, moramo sačuvati ljekare u PZZ.
SIDCG je za samo nekoliko dana okupio preko 240 izabranih ljekara iz skoro svih domova zdravlja u Crnoj Gori. Sam kostur SIDCG čine Glavni odbor i 32 koordinatora iz svih domova zdravlja u Crnoj Gori koji su mahom specijalisti porodične i opšte medicine. Preko 80 odsto izabranih ljekara za odrasle se nalazi u SIDCG uz svakodnevni priliv novih članova.
MONITOR: Koji je razlog tolikog učlanjenja u sindikat?
LJUTICA: Tome je kumovalo veliko nezadovoljstvo ljekara nakon smanjenja zarada ukidanjem usluga i kapitacija kroz novi kolektivni granski ugovor koji su kolege sindikalci na štetu svojih kolega iz primarne zdravstvene zaštite (PZZ) potpisali sa Ministarstvom zdravlja. Osim činjenice da je izabranim ljekarima u toku mandata 43 Vlade umanjena zarada koja je uvećana tokom prethodne 42 Vlade, postoji veliko nezadovoljstvo usljed dodatnog opterećenja izabranih ljekara koji su već u sindromu izgaranja povećavanjem broja pacijenata od strane Fonda za zdravstvo CG.
MONITOR: Koliko je broj pacijenata povećan?
LJUTICA: Već imamo situaciju da su izabrani doktori usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata. Time ljekari ugrožavaju ne samo svoje zdravlje, već dolazi i do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške. Dugi niz godina ljekari u PZZ kupuju socijalni mir radeći za tri ljekara. Svakodnevni pritisci na poslu koji su kulminirali već zaboravljenom borbom protiv Covida u prvim redovima nagrađeni su smanjenjem zarada u trenutku kada svima u zemlji prihodi rastu. Pet mjeseci smo ukazivali na nepravdu koja je počinjena prema izabranim doktorima umanjenjem zarada od 200 do 600 eura (u zavisnosti od broja pacijenata i obima posla). Ne da ništa nije ispravljeno već smo imali i imamo loš trend. U javnosti se objavljuju bruto plate sa prekovremenim radom ne bi li se građani okrenuli protiv ljekara. Takvo maligno postupanje, ne bi li se pokrilo svoje neznanje i načinjene greške, napraviće neprocjenjivu štetu zdravstvenom sistemu odlivom iz zemlje već desetkovanog kadra.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR ALEKSEJ KIŠJUHAS, SOCIOLOG (FILOZOFSKI FAKULTET U NOVOM SADU) I KOLUMNISTA DANASA: Milošević je možda umro, ali miloševićizam živi

U čuvenom govoru na Gazimestanu 1989, Slobodan Milošević je govorio o ekonomskom prosperitetu – i najavio ratove. Da li se istorija zaista ponavlja, prvo kao tragedija, a zatim kao farsa, ostaje da se vidi
MONITOR: Kako Vama izgleda dinamika protesta „Srbija protiv nasilja“ . Da li je taj revolt zaista ušao i u frizerske salone i automehaničarske radnje, kako pišete u jednoj svojoj kolumni?
KIŠJUHAS: Mislim da su masovnost i građanski karakter ovih protesta iznenadili mnoge, pa i vlast i opozicione partije. Kada je reč o tom revoltu građana, obično se zazivaju nekakve analogije sa ekspres-loncem (koji je prekipio) ili sa kapima koje su prelile čašu. Međutim, smatram da je nešto drugo u pitanju. Večito pitanje političke teorije je zašto su konzervativci ili politička desnica toliko uspešni, odnosno atraktivni za tzv. „običnog čoveka“, tog mitološkog Petra Petrovića sa uplatnice? Odličan odgovor ponudio je američki psiholog Džonatan Hajt u „Psihologiji morala“.
Za njega, desno-konzervativni svetonazori su uspešni upravo zato što (stvarno ili fiktivno) počivaju na vrednostima porodice, dece, vere, zajednice, a što „okida“ duboko ukorenjene ili davno evoluirane strukture ljudskog uma. Uostalom, i predizborni slogan Vučića i njegove partije bio je „Za našu decu“. Na drugoj strani su levo-liberalni svetonazori koji insistiraju na mnogo apstraktnijim vrednostima poput jednakosti, slobode, ljudskih prava itd., i koje nemaju takvu moralnu snagu kao – naša deca. S tim u vezi, nakon dve užasne tragedije – deca su ta koja su postala ugrožena, pa i čitavo tkanje društvene zajednice, i upravo to je izvelo tolike građane na ulicu. Ta dva masakra su bili tzv. „crni labudovi“ (prema Nasimu Talebu) – neočekivani i nepredvidivi događaji s velikim ili nesagledivim posledicama. I upravo zato je i proteste neobično teško artikulisati. Ipak, čini mi se da se o nezadovoljstvu sada otvoreno govori, umesto šapuće.
MONITOR: Ivan Marović, jedan od predvodnika Narodnog pokreta Otpor, smatra da građansko-opozicioni protesti nemaju šansu na uspjeh ukoliko se ne pretvore u opštenarodni pokret. Da li je pokret neophodan i da li je, bez atrikulacije od strane opozicije, moguć?
KIŠJUHAS: Iskreno, ne znam šta je „opštenarodni pokret“, iako mi to zvuči ili vonja na poziv na novu sabornost. Otpor nikada nije bio „opštenarodni“ pokret, već organizacija hrabrih i talentovanih mladih ljudi. Upravo zato, ovi protesti nemaju šanse bez čvrste i dobre – organizacije. Protesti protiv nasilja se (s razlogom) ponose svojom relativnom spontanošću, i činjenicom da se na njih ljudi ne dovoze autobusima. Međutim, moja jeretička misao je sledeća: oni neće uspeti ako opozicija ne bude organizovala svoje simpatizere, pa čak i organizovala njihove dolaske autobusima. Građani su Petog oktobra (2000) i spontano, ali i krajnje organizovano dolazili u Beograd. Istinske revolucije nema bez sloma državnog aparata (prinude i sile), pa i bez otkazivanja poslušnosti od strane mnogih političkih i privrednih struktura.
Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
SUSRETI4 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI4 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAGEDIJA U BEOGRADU, VRISAK SA VRAČARA OGLAŠAVA UZBUNU: Srce tame
-
DRUŠTVO4 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom