Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PREBUKIRANI VRTIĆI I ŠKOLE ŠIROM CRNE GORE: Najtješnje u Podgorici

Objavljeno prije

na

,,Naš cilj je da 2020. godine 95 odsto djece pohađa predškolsko obrazovanje”, poručio je novi ministar prosvjete Predrag Bošković tokom kampanje Svi u vrtić, koja je tokom ove nedjelje organizovana u Podgorici i Bijelom Polju.

Prema studiji UNICEF-a, sa kojim Ministarstvo prosvjete sprovodi ovu kampanju, od ukupno 22 000 djece u Crnoj Gori, uzrasta od tri do šest godina, vrtić upiše 53 odsto (preko 15.000 djece), a samo oko 40 odsto (9.000) pohađa predškolsku ustanovu.

Istraživanje je pokazalo da 72 odsto mladih uzrasta do 18 godina nikada nije pohađalo ni vrtić ni jaslice.S druge strane, rezultati PISA testiranja pokazuju da petnaestogodišnjaci koji nijesu išli u vrtić zaostaju godinu za svojim vršnjacima iz matematike, čitanja i prirodnih nauka.

Kampanja koja treba da roditeljima pokaže sve blagodeti koje za njihovu djecu donosi pohađanje vrtića je za pohvalu, ali mnogo je onih koji i pored želje ne mogu ili nemaju uslova da djecu šalju u vrtić. Prije svega jer im država nije obezbijedila uslove.

I pored toga što u Podgorici radi 17 vrtića, prošle godine je preko 2000 mališana ostalo neupisano. Prosječan broj djece po vaspitnim grupama u podgoričkim vrtićima je 35,4, što je veće i od crnogorskog prosjeka koji je 28,8 djece u jednoj grupi. Smanjenju prebukiranosti vrtića nije značajnije pomoglo ni otvaranje privatnih vrtića. Ministarstvo prosvjete je licence za rad izdalo za 15 privatnih vrtića u Crnoj Gori, od kojih je sedam u Podgorici.

Osim u glavnog gradu, vrtića i jaslica nedostaje u Baru, Pljevljima, Ulcinju, Herceg Novom i Kotoru. Najgore je stanje, po pravilu, na sjeveru države. Prema istraživanjima UNICEF-a na sjeveru, najbliži vrtić je u prosjeku udaljen 9,5 kilometara od domova porodica u ruralnim predjelima, dok su osnovne škole udaljene u prosjeku 2,4 kilometra.

U praksi to izgleda ovako – u Budvi 94 odsto djece pohađa predškolsko obrazovanje, a u Rožajama samo deset procenata.

Kao i svaki ministar na početku novog mandata Bošković precizno zaključuje: ,,To je ujedno pokazatelj i ukupnog razvoja našeg društva, koliko smo različiti i koliko smo i ekonomski dosta udaljeni jedni od drugih.”

Da se radi na rješavanju toga jaza, Bošković podsjeća da je u septembru prošle godine otvoreno pet novih vrtića. Najavljuje da će, u dogovoru sa bankom Savjeta Evrope, biti otvoreno još sedam. Nije precizirao u kojim gradovima i kada.

Novac za finansiranje izgradnje predškolskih ustanova već je obezbjeđen. Radi se o kreditu od 10 miliona eura, od Banke za razvoj Savjeta Evrope, dobijenom u januaru 2014. Ali se po običaju sa gradnjom kasni. Bilo je najavljeno da će vrtići početi da se grade do kraja prošle godine.

Da su prostorni kapaciteti krivi za neadekvatne uslove učenika i djece predškolskog uzrasta konstatovano je u Izvještaju o radu Ministarstva prosvjete za 2014, koji je Vlada usvojila prije tri nedjelje. Zaključeno je da je neophodna gradnja novih predškolskih ustanova u podgoričkim naseljima – Bloku šest, Starom aerodromu, Zagoriču i Tuzima, kao i u Baru, Pljevljima i Ulcinju.

No planovi Vlade i Glavnog grada se ne slažu. Dok Vlada i ministar Bošković najavljuju gradnju sedam vrtića diljem Crne Gore, Strateškim planom razvoja Glavnog grada planirano je da se samo u Podgorici izgradi osam vrtića.

Najavljeno je da će tri vrtića u Podgorici početi da se grade u prvoj polovini ove godine: na Starom aerodromu, u Bloku 6 i u Zagoriču. Planirano je da se vrtići i jaslice grade još i u Tuzima, u naselju Delta siti, Bloku 8 i 9 , i na Zabjelu.

Slično je stanje i u osnovnom obrazovanju. U Podgorici su škole prebukirane. U Izvještaju Ministarstva prosvjete navodi se da škole nedostaju posebno u naseljima Delta City kvart, Stari Aerodrom, Gornja Gorica, Blok V i VI, Zlatica, Tološi.

U Podgorici ima 30 osnovnih škola, od kojih po četiri u Gradskoj opštini Golubovci i GO Tuzi, kao i 23 područne ustanove.Detaljnim urbanističkim planovima predviđena je izgradnja čak 14 novih osnovnih škola u glavnom gradu, između ostalog dvije na Zabjelu, Koniku i Starom aerodromu, jedne u Zagoriču, Gornjoj Gorici, Zlatici… Najavljena je izgradnja gimnazije kod Delte, srednje stručne škole u Staroj varoši i na Starom aerodromu, srednje mješovite škole u Golubovcima i rekonstrukcija Srednje stručne škole Ivan Uskoković. Uz to planirana je dogradnja šest škola na teritoriji glavnog grada.

I pored najava novog i starog ministra, bivšeg i sadašnjeg gradonačelnika, sa gradnjom novih vrtića i škola se ne žuri. Najava novih zdanja za opšte dobro, ili kako vole da kažu ulaganje u budućnost države, obično se forsira u predizborno vrijeme.

U međuvremenu, podgorička Osnovna škola dr Dragiša Ivanović na Zlatici izvodi nastavu u pet smjena. Jedna od novijih škola Štampar Makarije u Bloku pet planirana za 800 sada ima duplo veći broj učenika.

Da prosvjetnim vlastima fali i strategije u gradnji novih objekata svjedoči posljednja otvorena škola u Podgorici 21. maj na Draču. Iako je savremeno zdanje planirano za 1.200 učenika, ovu školu pohađa 670 učenika.

Škola na Draču, otvorena 2010, izgrađena je od kredita Vlade Mađarske. Za 15 miliona koje smo zajmili od Mađara pored ove škole, u Podgorici je izgrađena i Srednja medicinska škola, dječji vrtić u Bloku pet i zgrada prosvjetnih institucija – Zavoda za školstvo, Ispitnog i Centra za stručno obrazovanje.

Ovim se umnogome i iscrpljuje spisak izgrađenih vaspitno-obrazovnih zdanja za mandata bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Ovo napominjemo jer je on i pored drastičnog manjka vrtića i škola u svom gradu, 2004. zagrebačkim vlastima velikodušno ponudio da od naših para grade vrtić đe je njima milo.

Koliko se vrtića, škola, fakulteta… moglo sagraditi da, na primjer, Opština Podgorica nije izgubila preko 10 miliona eura u poslu sa preduzećem Carine, ili da nas Vlada nije osudila da plaćamo 100 miliona eura za KAP, izračunajte sami.

Nedostatak para nije najveći problem, već prioriteti. Dokazano je da su vlastodršcima sprešniji investitori i strateški partneri, od djece. Obećanja i zaklinjanja o brizi za budućnost države su šuplja priča.

SELO-GRAD
Puste seoske škole

I dok se škole i vrtići u crnogorskim gradovima, posebno u Podgorici i jugu Crne Gore, bore sa manjkom mjesta, crnogorska sela imaju drugi problem. U dokumentima Ministarstva prosvjete kao jedan od glavnih problema istakli su -veliki broj škola sa mali brojem učenika na seoskom području. Samo na teritoriji opštine Pljevlja od 40 seoskih škola, 15 je na ivici zatvaranja. U ovoj opštini, prije par godina, evidentirano je pet seoskih područnih škola sa po jednim đakom, osam sa dva i dvije škole sa tri učenika.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo