Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PREBUKIRANI VRTIĆI I ŠKOLE ŠIROM CRNE GORE: Najtješnje u Podgorici

Objavljeno prije

na

,,Naš cilj je da 2020. godine 95 odsto djece pohađa predškolsko obrazovanje”, poručio je novi ministar prosvjete Predrag Bošković tokom kampanje Svi u vrtić, koja je tokom ove nedjelje organizovana u Podgorici i Bijelom Polju.

Prema studiji UNICEF-a, sa kojim Ministarstvo prosvjete sprovodi ovu kampanju, od ukupno 22 000 djece u Crnoj Gori, uzrasta od tri do šest godina, vrtić upiše 53 odsto (preko 15.000 djece), a samo oko 40 odsto (9.000) pohađa predškolsku ustanovu.

Istraživanje je pokazalo da 72 odsto mladih uzrasta do 18 godina nikada nije pohađalo ni vrtić ni jaslice.S druge strane, rezultati PISA testiranja pokazuju da petnaestogodišnjaci koji nijesu išli u vrtić zaostaju godinu za svojim vršnjacima iz matematike, čitanja i prirodnih nauka.

Kampanja koja treba da roditeljima pokaže sve blagodeti koje za njihovu djecu donosi pohađanje vrtića je za pohvalu, ali mnogo je onih koji i pored želje ne mogu ili nemaju uslova da djecu šalju u vrtić. Prije svega jer im država nije obezbijedila uslove.

I pored toga što u Podgorici radi 17 vrtića, prošle godine je preko 2000 mališana ostalo neupisano. Prosječan broj djece po vaspitnim grupama u podgoričkim vrtićima je 35,4, što je veće i od crnogorskog prosjeka koji je 28,8 djece u jednoj grupi. Smanjenju prebukiranosti vrtića nije značajnije pomoglo ni otvaranje privatnih vrtića. Ministarstvo prosvjete je licence za rad izdalo za 15 privatnih vrtića u Crnoj Gori, od kojih je sedam u Podgorici.

Osim u glavnog gradu, vrtića i jaslica nedostaje u Baru, Pljevljima, Ulcinju, Herceg Novom i Kotoru. Najgore je stanje, po pravilu, na sjeveru države. Prema istraživanjima UNICEF-a na sjeveru, najbliži vrtić je u prosjeku udaljen 9,5 kilometara od domova porodica u ruralnim predjelima, dok su osnovne škole udaljene u prosjeku 2,4 kilometra.

U praksi to izgleda ovako – u Budvi 94 odsto djece pohađa predškolsko obrazovanje, a u Rožajama samo deset procenata.

Kao i svaki ministar na početku novog mandata Bošković precizno zaključuje: ,,To je ujedno pokazatelj i ukupnog razvoja našeg društva, koliko smo različiti i koliko smo i ekonomski dosta udaljeni jedni od drugih.”

Da se radi na rješavanju toga jaza, Bošković podsjeća da je u septembru prošle godine otvoreno pet novih vrtića. Najavljuje da će, u dogovoru sa bankom Savjeta Evrope, biti otvoreno još sedam. Nije precizirao u kojim gradovima i kada.

Novac za finansiranje izgradnje predškolskih ustanova već je obezbjeđen. Radi se o kreditu od 10 miliona eura, od Banke za razvoj Savjeta Evrope, dobijenom u januaru 2014. Ali se po običaju sa gradnjom kasni. Bilo je najavljeno da će vrtići početi da se grade do kraja prošle godine.

Da su prostorni kapaciteti krivi za neadekvatne uslove učenika i djece predškolskog uzrasta konstatovano je u Izvještaju o radu Ministarstva prosvjete za 2014, koji je Vlada usvojila prije tri nedjelje. Zaključeno je da je neophodna gradnja novih predškolskih ustanova u podgoričkim naseljima – Bloku šest, Starom aerodromu, Zagoriču i Tuzima, kao i u Baru, Pljevljima i Ulcinju.

No planovi Vlade i Glavnog grada se ne slažu. Dok Vlada i ministar Bošković najavljuju gradnju sedam vrtića diljem Crne Gore, Strateškim planom razvoja Glavnog grada planirano je da se samo u Podgorici izgradi osam vrtića.

Najavljeno je da će tri vrtića u Podgorici početi da se grade u prvoj polovini ove godine: na Starom aerodromu, u Bloku 6 i u Zagoriču. Planirano je da se vrtići i jaslice grade još i u Tuzima, u naselju Delta siti, Bloku 8 i 9 , i na Zabjelu.

Slično je stanje i u osnovnom obrazovanju. U Podgorici su škole prebukirane. U Izvještaju Ministarstva prosvjete navodi se da škole nedostaju posebno u naseljima Delta City kvart, Stari Aerodrom, Gornja Gorica, Blok V i VI, Zlatica, Tološi.

U Podgorici ima 30 osnovnih škola, od kojih po četiri u Gradskoj opštini Golubovci i GO Tuzi, kao i 23 područne ustanove.Detaljnim urbanističkim planovima predviđena je izgradnja čak 14 novih osnovnih škola u glavnom gradu, između ostalog dvije na Zabjelu, Koniku i Starom aerodromu, jedne u Zagoriču, Gornjoj Gorici, Zlatici… Najavljena je izgradnja gimnazije kod Delte, srednje stručne škole u Staroj varoši i na Starom aerodromu, srednje mješovite škole u Golubovcima i rekonstrukcija Srednje stručne škole Ivan Uskoković. Uz to planirana je dogradnja šest škola na teritoriji glavnog grada.

I pored najava novog i starog ministra, bivšeg i sadašnjeg gradonačelnika, sa gradnjom novih vrtića i škola se ne žuri. Najava novih zdanja za opšte dobro, ili kako vole da kažu ulaganje u budućnost države, obično se forsira u predizborno vrijeme.

U međuvremenu, podgorička Osnovna škola dr Dragiša Ivanović na Zlatici izvodi nastavu u pet smjena. Jedna od novijih škola Štampar Makarije u Bloku pet planirana za 800 sada ima duplo veći broj učenika.

Da prosvjetnim vlastima fali i strategije u gradnji novih objekata svjedoči posljednja otvorena škola u Podgorici 21. maj na Draču. Iako je savremeno zdanje planirano za 1.200 učenika, ovu školu pohađa 670 učenika.

Škola na Draču, otvorena 2010, izgrađena je od kredita Vlade Mađarske. Za 15 miliona koje smo zajmili od Mađara pored ove škole, u Podgorici je izgrađena i Srednja medicinska škola, dječji vrtić u Bloku pet i zgrada prosvjetnih institucija – Zavoda za školstvo, Ispitnog i Centra za stručno obrazovanje.

Ovim se umnogome i iscrpljuje spisak izgrađenih vaspitno-obrazovnih zdanja za mandata bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Ovo napominjemo jer je on i pored drastičnog manjka vrtića i škola u svom gradu, 2004. zagrebačkim vlastima velikodušno ponudio da od naših para grade vrtić đe je njima milo.

Koliko se vrtića, škola, fakulteta… moglo sagraditi da, na primjer, Opština Podgorica nije izgubila preko 10 miliona eura u poslu sa preduzećem Carine, ili da nas Vlada nije osudila da plaćamo 100 miliona eura za KAP, izračunajte sami.

Nedostatak para nije najveći problem, već prioriteti. Dokazano je da su vlastodršcima sprešniji investitori i strateški partneri, od djece. Obećanja i zaklinjanja o brizi za budućnost države su šuplja priča.

SELO-GRAD
Puste seoske škole

I dok se škole i vrtići u crnogorskim gradovima, posebno u Podgorici i jugu Crne Gore, bore sa manjkom mjesta, crnogorska sela imaju drugi problem. U dokumentima Ministarstva prosvjete kao jedan od glavnih problema istakli su -veliki broj škola sa mali brojem učenika na seoskom području. Samo na teritoriji opštine Pljevlja od 40 seoskih škola, 15 je na ivici zatvaranja. U ovoj opštini, prije par godina, evidentirano je pet seoskih područnih škola sa po jednim đakom, osam sa dva i dvije škole sa tri učenika.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SDT I POLICIJA ZAPOČELI OPERACIJU GENERAL: Nove optužbe za stare znance

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više vođa i visokopozicioniranih članova registrovanih organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore uhapšeno je ili se potražuju zbog sumnji da su bili dio zajedničke organizacije formirane radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju

 

 

Službenici specijalnog policijskog odjeljenja u srijedu su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, započeli veliku akciju u kojoj je uhapšeno više osoba koje su, godinama, slovile kao vođe ili visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem narkotika. Uhapšeno je devet, a krivična prijava je podnijeta protiv 19 osoba, saopštili su iz SDT-a.

Prema onome što je saopštio portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić, kriminalna organizacija je formirana “ u cilju vršenja krijumčarenja opojne droge kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, brodovima,” Po nalazima SDT grupa je odgovorna za krijumčarenje dva zaplijenjena tovara kokaina; prvog, u količini od 1.570 kilograma, koga su “organi otkrivanja Kolumbije” zaustavili u oktobru 2020. godine. Potom je, u junu 2021, tovar od 900 kilograma kokaina otkriven i zaplijenjen u Australiji.

Kriminalnu grupu organizovali su i vodili uhapšeni Podgoričanin Vaso Ulić i odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer.

Ime Radoja Zvicera javnosti je poznato duže od deceniju, a posljednjih godina nedostupan je crnogorskim nadležnim organima. Označen je kao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana, a Specijalno tužilaštvo je protiv njega i članova njegove kriminalne grupe podiglo više optužnica zbog međunarodnog krijumčarenja narkotika i likvidacija članova suprostavljenog – škaljarskog kriminalnog klana.

Njegov partner u tek objelodanjenim kriminalnim radnjama bio je Podgoričanin Vaso Ulić. Za njega je crnogorska javnost prvi put čula 2017.godine kada je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom narkotika. Dok je za veći dio crnogorske javnosti on bio nepoznanica, nadležni organi Australije tvrdili su da je riječ o osobi koja upravlja jednom od najopasnijih kriminalnih organizacija na njihovom prostoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PETICIJA PROTIV SMJENE MINISTARKE PROSVJETE: Trebamo stručnjake umjesto političkih kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Peticijom Prosvjetne zajednice, koju su podržale brojne NVO, traži se da, uprkos političkoj trgovini, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović ostane na čelu tog resora. Za razliku od svojih prethodnika, za sedam mjeseci, pokazala je rezultate, a to je ono što politici najviše i smeta

 

 

Prosvjetna zajednica Crne Gore pokrenula je peticiju kojom traže da se ne smjenjuje ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ministarki mandat treba da se završi u sklopu političkog dogovora oko rekonstrukcije Vlade, a na njeno mjesto planira se kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Neouobičajeno u praksi u kojoj je obrazovanje odavno zarobljeno politikom jeste ova peticija i podrška za ministarku od strane civilnog sektora.

Početak njenog mandata nije obećavao. Obilježio ga je štrajk prosvjetara u kome se Vlada a i Ministarstvo prosvjete nijesu najbolje snašli. Ipak, početno zastrašivanje i ,,isljeđivanje” direktora škola zamijenjeno je pregovorima i kakvim-takvim dogovorom.

Ono što je značajno je iskorak u dosadašnjoj praksi polaganja eksternih ispita. Za kratko vrijeme Ministarstvo prosvjete je uspjelo da od prošlogodišnjeg neregularnog polaganja, dodatno obilježenog skandaloznim ponašanjem roditelja „prepisivača“ i podrškom koju su im dali tadašnji čelnici resornog Ministarstva, na uštrb prosvjetara koji su pokušali ozbiljno raditi svoj posao,  napravi sistem koji je onemogućio prepisivanje i pokazao pravo – poprilično loše stanje u obrazovanju. Tako su nam rezultati ovogodišnjeg testiranja donijeli, u odnosu na prethodne tri godine, jedva do tri puta više jedinica. Dok je odličnih bilo tri do četiri puta manje. Razlog nije ispodprosječna generacija maturanata i polumaturanata, nego to se što ove godine testovi nijesu dijelili povlašćenima uoči ispita, a učenici nijesu mogli prepisivati tokom testiranja.

,,Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka Jakšić-Stojanović.

Ona se izdvojila od većine članova (ne samo ove) Vlade, tako što je kompententno govorila o svom resoru, uočavala mane i tražila rješenja. Kaže da je bila zaprepaštena uslovima zatečenim tokom obilaska  pojedinih škola. Uvjerila se da u pojedinima nema osnovne opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Zato je najavila ozbiljnija  ulaganja u infrastukturu.

Govorila je i o nekim tabu temama obrazovanja u Crnoj Gori, pa je za razliku od prethodnih ministara, pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Pošto   praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Camović-Veličković podsjeća da je Sindikat medija prije usvajanja seta medijskih zakona upozorio poslanike na scenario koji se sada realizuje u Javnom servisu: ,,A to je podnošenje ostavke i raspisivanje konkursa za novi izbor generalnog direktora kako bi se preduprijedile pravosnažne sudske presude koje se čekaju i po kojima bi morao da bude razriješen. Pošto nijesmo naišli na razumijevanje većine u Skupštini, odnosno njima je ovaj ishod sasvim prihvatljiv i poželjan, imamo priliku da gledamo Raonićevu predstavu u kojoj se ruga svima nama, a najviše sudstvu čije presude ne poštuje i tužilaštvu koje nije u stanju duže od godinu da saopšti stav o podnijetim krivičnim prijavama protiv članova Savjeta koji nisu sproveli pravosnažnu sudsku presudu već reizabrali Raonića i protiv njega samog i pravnika RTCG koji su ih podstrekavali i orkestrirali taj reizbor. Sve se moglo izbjeći ali očigledno je bio cilj da se baš ovo ne izbjegne”.

Pet prvostepenih i pravosnažnih sudskih presuda do sada su potvrdile  da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG u dva navrata u avgustu 2021., a zatim u julu 2023. godine.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet zbog reizbora Raonića, u kome su saslušani osumnjičeni članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru. Taj predmet je spojen sa drugim, koji se vodi protiv Raonića, kao i predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj putem podstrekavanja članova Savjeta.

Nakon što su preispitivali ovaj slučaj duže od godinu iz SDT-a su ga proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Uz obrazloženje da specijalni tužioci istražuju samo visoke funkcionere, što Raonić i članovi Savjeta nisu.

,,Više od 12 mjeseci se izmišljaju razlozi da SDT ne završi postupak izviđaja, a preko medija se daju besmislena objašnjenja da se čeka vještačenje glasačkih listića sa sjednica Savjeta RTCG.Ovo upućuje na zaključak da su i SDT i vrhovni državni tužilac pod političkim uticajem jer su imali vremena da ovaj slučaj riješe i da ne dođemo u situaciju da osoba koja je dva puta nezakonito izabrana, u potpunosti svjesna da krši zakon, ponovo dobije priliku da u narednom mandatu vodi RTCG. Od osobe koja svjesno krši zakon su samo gori njegovi sadašnji politički mentori Milojko Spajić, Andrija Mandić i Milan Knežević”, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Pored odlučivanja o direktoru, Savjet je za ombudsmana Javnog servisa imenovao Todora Brajkovića. On je bio kandidat i na prošlom konkusu koji je poništen, a upitna je bilo njegovo iskustvo od 10 godina u audio-vizuelnim medijima. Brajković ima i lične veze sa predsjednikom Savjeta Drljevićem, jer je generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, čiji je predsjednik Drljević.

,,Iživljavanje je i izbor čovjeka za kojeg je jasno običnim čitanjem uslova konkursa da ne ispunjava uslove za ombudsmana baš na to mjesto kojem nije dorastao, a samo zato što je prijatelj predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i zbog usluge Danu koji je aktuelne okupatore Javnog servisa zadužio makar sa tim što se u tim novinama ne može pročitati ni slovo o onome što se u RTCG dešava unazad tri godine”, ističe Camović-Veličković. Objašnjava i da je novi ombudsman sportski novinar Dana, što je navedeno kao konflikt interesa u samom Zakonu: ,,Upoznala sam sa tim članove i članice Savjeta prije nego što su glasali, ni osvrnuli se nisu”.

Za sada se većina Savjeta RTCG ne osvrće na pravila i zakone, a ni tužilaštvo na krivične prijave koje su podnijete zbog takvog načina rada.

Novi Zakon o RTCG predvidio je smanjenje uticaja političara iz Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na izbor članova Savjeta. Međutim, novi saziv Savjeta će početi sa radom tek sredinom sljedeće godine.

Do tada, nekritičkom promocijom političara Javni servis može i dalje da se bavi, sa sve Savjetom i novim, starim direktorom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo