Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DEVASTACIJA OBALE PAŠTROVIĆA: Soliteri u selu Smokvice

Objavljeno prije

na

Tokom proteklog investicionog talasa koji je poput plime zapljusnuo obale budvanske rivijere mnoga imanja u Paštrovićima promijenila su vlasnike.

Kvadrati neurbanizovane zemlje, takoreći gole ledine u priobalnom pojasu, dostizali su astronomske cijene. Jedna od senzacionalnih transakcija koja je obilježila zlatni period, bila je kupoprodaja zemljišta u selu Smokvice, kada je grupa ruskih bankara, okupljena u kompaniji V.A.S. Investment, kupila parcelu od 13 hektara za sumu od 25 miliona eura. Opština Budva inkasirala je 13 miliona za 62.000 kvadrata zemljišta koje je bilo u državnom vlasništvu, dok su ostatak dobili mještani prodajom svojih imanja.

Čelnici Budve nisu krili zadovoljstvo postignutim uspjehom, posebno namjerom novih vlasnika da na makijom obraslom kamenjaru, stjenovitoj padini koja se okomito spušta u more, izgrade ekskluzivno turističko naselje sa hotelom sa sedam zvjezdica, sa franšizom poznatog hotelskog lanca Kempinski.

Kempinski je bio opšta poštapalica DPS-a u predizbornim nastupima na lokalnom i državnom nivou, nepobitni dokaz uspješnosti vlasti i uspona crnogorskog elitnog turizma.

Pokazalo se da je priča o luksuznom turističkom kompleksu bila još jedna propagandna obmana. Na ovom dijelu predivne obale Paštrovića, koji se prostire između Rta Skočiđevojka i uvale Perazića Do, planirano je komercijalno, stambeno naselje ogromnih razmjera sa oko 12 solitera, na desetine zgrada i pojedinačnih vila.

Soliteri u paštrovskom selu predviđeni su izmjenama i dopunama postojećeg plana – Urbanistički projekat Turističko naselje Smokvice, (UP TN) koji je usvojen 2009. godine.

Plan je donijet je sa važnošću od pet godina, pa je izrada izmjena i dopuna način da se izbjegne obaveza donošenja novog planskog dokumenta, jer je postojećem istekao rok trajanja.

Ruski investitori nisu ništa sagradili na svojoj parceli dok je plan bio na snazi. U međuvremenu su se podijelili. Kompanija V.A.S. Investment zadržala je vasništvo nad 65.000 kvadrata na ovoj lokaciji, dok se ostatak parcele vodi na firmu Boticelli Land Development, registrovanu na Maršalskim ostrvima, čiji je vlasnik ruski državljanin, Pavel Loškarev.

UP TN Smokvice zahvata 22,77 hektara. Plan je izradio poznati budvanski biro Adria Invest čiji su planeri na tom prostoru ucrtali oko 100 objekata različite spratnosti i gabarita. Jedini hotel među planiranim građevinama ima oko devet etaža, dok pojedine zgrade imaju i do osam spratova. O kakvom se urbanističkom ataku na priobalno pojas radi, najbolje ilustruje podatak da je planirana bruto izgrađena površina na lokaciji Smokvice, iznosila 188.923 kvadrata. Kao četiri stare Budve ili nove Zavale.

U pitanju su nizovi zgrada opasani saobraćajnicama, sa podzemnim garažama za oko 1.000 vozila, sa sportskim i drugim sadržajima. Predviđeno je rušenje dijela brda zbog lošeg sastava zemljišta kao i veliko nasipanje obale radi stvaranja vještačkih kupališta i plaža, izgradnje pristaništa…. U pitanju je totalna urbanizacija predjela netaknute prirode, sa promjenom geografskih i pjezažnih karakteristika ovog dijela obale.

Investitorima to nije bilo dovoljno, pa se pomenutim izmjenama i dopunama plana insistira na povećanju kapaciteta.

Nacrt izmjena i dopuna UPTN Smokvice dostavljen je Ministarstvu održivog razvoja i turizma u januaru ove godine, ali nije dobio pozitivnu ocjenu. Mora ići na doradu zbog tehničkih i proceduralnih nedostataka. Ministarstvu je bitnija forma od suštine.

Sadržaj plana sa neprimjerenom gustinom izgrađenosti kojom se na najgrublji način devastira obalni pojas u Paštrovićima, nije zavrijedio komentar generalne direktorice Direktorata za planiranje prostora Sanje Lješković-Mitrović, potpisnice takvog stava Ministarstva.

Zanimljivo je da su svi nadležni organi, ministarstva i institucije, koje učestvuju u procesu donošenja planova, dali saglasnost na nacrt plana, bez ikakvih primjedbi.

Međutim, Ministarstvo za kulturu, odnosno Uprava za zaštitu kulturne baštine, postupila je drugačije. Sa Cetinja je stiglo negativno mišljenje na ovaj planski dokument.

U dopisu koji potpisuje direktorica Uprave Anastazija Miranović, koji je okačen na sajtu Ministarstva održivog razvoja, navodi se, da se predmetnim planom u zapadnom, najužem dijelu planiranog prostora, predviđa jedan hotel na sedam etaža, 12 tipskih objekata sa apartmanskom kulom, od kojih jedan od devet etaža, jedan od 11, zatim dva solitera sa 12 etaža, dva sa 13 i šest solitera sa 14 spratova.

Pored navedenih kula na ovom dijelu lokacije predviđeno je i 20 višespratnica. Šest tipskih apartmanskih objekata, šest objekata sa kondominijumima i osam centralnih objekata sa apartmanima. Sve ove zgrade imaju od pet do šest etaža. Planirane su i 24 ekskluzivne vile, visine od dva do pet spratova.

„Planirana gradnja na predmetnom prostoru po svojem konceptu i spratnosti, sa aspekta očuvanja kulturnih, ambijentalnih i pejzažnih vrijednosti nije prihvatljiva, jer u znatnoj mjeri odudara od arhitektonsko ambijentalnih karakteristika ovog dijela obale i suštinski mijenja karakter prostora manastira Režević, odnosno njegovu neposrednu okolinu”, navodi se u dopisu i dodaje:

„Obzirom na navedeno i činjenicu da predmetni planski dokument planira izgradnju 12 solitera na potezu od cca 1.100 metara uz obalu, potrebno je preispitati čitavu koncepciju planskog dokumenta, urbanističke parametre, odnos planiranog sa skoro neizgrađenim okolnim prostorom, kao i kulturnim dobrom Manastir Režević”.

Turističko naselje Smokvica udaljeno je oko 170 metara od manastira koji je kao nepokretno kulturno dobro, pod imenom Manastir Režević, od 1957. godine pod zaštitom države. Zato je neophodno izraditi Studiju zaštite kulturnih dobara Opštine Budva sa kojom će se plan uskladiti, zaključak je Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Da li će negativna ocjena plana koja dolazi iz Ministarstva kulture uticati na dalju sudbinu predloženog nacrta plana znaće se uskoro. Da li će budvansku rivijeru od lokalnih vlasti, pohlepnih investitora i korumpiranih planera zaštititi neko drugi.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVA VLAST BIRA SAVJET RTCG PO ZAKONU DPS-A: Stari model za nove gazde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Administrativni odbor utvrdio je listu kandidata za članove novog Savjeta RTCG, koje bi na sljedećoj sjednici trebala da izglasa Skupština Crne Gore. Predloženi su:

 

Demokratska partija socijalista (DPS) i dalje kontroliše Radio televiziju Crne Gore (RTCG). Ovo je ocjena Reportera bez granica (RSF), iznijeta u okviru svog godišnjeg Svjetskog indeksa slobode medija, prema kojem je Crna Gora i dalje najgore rangirana zemlja regiona. Oni upozoravaju na to da Javnom servisu i dalje nedostaje uravnoteženi, profesionalni odnos prema svim apsektima društva.

﮼Nova Vlada je obećala da će jačanje slobode medija i poboljšanje uslova za rad medija i novinara biti prioritet. Konkretno, saopštili su da će biti promijenjeni zakoni o medijima, sa ciljem uklanjanja kontroverznih odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkrivaju svoje izvore, ali i način izbora Savjeta RTCG, koji trenutno ne uspijeva da tu medijsku kuću zaštiti od političkog uticaja. Međutim, nakon ovih obećanja nijesu uslijedile nikakve zakonske izmjene ili bilo kakva poboljšanja u istragama nasilja nad novinarima”, ocjenjuje se u Svjetskom indeksu slobode medija.

Protekle sedmice utvrđena je lista kandidata za novi Savjet – gotovo osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora i četiri mjeseca nakon formiranja Vlade. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je da kandidati za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore budu: sociolog Bojan Baća, akademik i bivši direktor Muzičkog centra Žarko Mirković, slikar Naod Zorić, predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović, predsjednik Udruženja sportskih novinara Crne Gore Veselin Drljević, programska direktorka LGBT Forum Progres Milica Špajak, aktivistkinja Građanke alijanske Amina Murić, predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta Predrag Marsenić.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE VOĐE KAVAČKOG KLANA SLOBODANA KAŠĆELANA: Krenula ruka pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak, kazao je vicepremijer Dritan Abazović. Umjesto hvalospjeva, valja podsjetiti da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane

 

Ruka pravde je krenula. To je ocjena, za neše prilike,  spektakulatne akcije u kojoj je sinoć uhapšen Slobodana Kašćelan, koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana. Za drugim šefom ove kriminalne grupe Radojem Zvicerom intenzivno se traga. Osim Kašćelana uhapšeni su još njegov tjelohranitelj Vladimir Vučković, Miloš Radonjić, Krsto Maroš, Darko Prelević i Zoran Kažić.

Kivičnom prijavom će biti obuhvaćeno najmanje deset osoba, jer se za nekima još traga. Njihovim hapšenje, vjeruje se, rasvijetljeno je najmanje jedno ubistvo od na desetine koliko ih se prethodnih godina dogodilo u krvavom ratu zbog droge koja je 2014. godine nestala u Valensiji.

Da ovo neće biti samo još jedno hapšenje u nizi bez efekta, uvjerava nas naš sagovornih iz bezbjednosnih struktura. Za sada su crnogorski istražitelji, tvrdi Monitorov sagovornik, uspjeli da prikupe dokaze koji ukazuju na sumnju da je ovaj klan odgovoran za nestanak i ubistvo jednog člana suprotstavljene kriminalne grupe (škaljarskog klana) kojom, prema operativnim podacima šefuju Jovan Vukotić i Milić – Minja Šaković.

,,Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak. Ruka pravde je, neko može da kritikuje, ali ruka pravde je definitivno krenula. Ruka pravde do ovih ljudi nije dosad mogla da stigne”, kazao je vicepremijer zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović.

Da ,,kavčane” stigne ruka pravde crnogorskim istražiteljima pomogle su partnerske službe ali i Interpol.

,,Ovo je, po mom skromnom sudu, najveći uspjeh koji je crnogorska policija ostvarila u proteklih 10 godina. Radi se o kriminalcima koji nemaju državni značaj, nego koji imaju regionalni, da ne kažem evropski značaj”,  poručio je Abazović. Podijelio je: ,,Znate da je velika priča oko organizovanog kriminala, mi smo obećali da će to da bude prioritet Vlade, da će Vlada sve svoje aktivnosti usmjeriti u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito protiv korupcije na visokom nivou, ovo je borba protiv organizovanog kriminala klasična, vjerujem da je niko nije očekivao i svi oni koji kritikuju Upravu policije i Sektor bezbjednosti treba da znaju da nas interesuju ovakve stvari. Abazović je ujedno čestitao pripadnicima policije na uspješno izvedenoj akciji, a isto je putem Tvitera uradio i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

„Ali ne samo njih. Danas su u kolu afirmacije šovinizma od tradicionalnih nacional-šovinista do nekadašnjih antiratnih predstavnika. Taj vid društvene nezrelosti novi je i vjerovatno jedan od najvećih izazova pred crnogorskim društvom. Policija je neki vid tampon zone i njen demokratski osjećaj ima ogroman značaj. Pitanje je koliko će policija uspjeti da izdrži stalni pritisak i ne učini neki represivniji korak. Sistem prekršajnih prijava očigledno ima efekta, ali odmah se u medijima jedne strane povela kampanja protiv primjene zakona, a isto se dešava kada su na udaru zakona predstavnici druge strane. Teško je crnogorskoj policiji kanalisati i procesuirati dva narativa spremna na svaki vid političkog perfomansa u koje spada i ciljano izazivanje incidenata“, pojašnjava Marić.

I Savjet za građansku kontrolu policije ocijenio je da priprema Uprave policije za ta okupljanja širom države nije bila adekvatna i da je izostala odgovarajuća prevencija i procjena situacije koja je dovela u opasnost kako građane tako i štićenu osobu (premijerovu kćerku). Kazali su da, na osnovu dostupnih podataka, nisu uvjereni da je UP osigurala plansku i organizovanu aktivnost. Međutim, iz tog tijela još nema stava o eventualnom prekoračenju ovlašćenja vozača Krivokapićeve ćerke.

I bivši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković smatra da rukovodioci Uprave policije nisu razjasnili odkud selektivno postupanje policije. On je za Monitor precizirao da je Uprava policije ostala dužna odgovore o postupanju službenika obezbjeđenja premijera Krivokapića na Bogetićima, o kažnjenim i procesuiranim građanima sa mitinga podrške ministru Leposaviću i sa okupljanja u Nikšiću kada je obilježena godišnjice bitke na Košarama.

„Prethodno rukovodstvo policije je bilo pod uticajem snažne negativne političke kampanje. Sadašnja vlast je toga svjesna i vidi se da uči iz tog iskustva. Odnos, svih u društvu, posebno sadašnje opozicije i medija, prema sadašnjem rukovodstvu policije je mnogo konstruktivniji, objektivniji i bez emocija što im olakšava djelovanje i dosljednu primjenu zakona. Percepcija javnosti, i tada i sada, o selektivnom postupanju najbolje se otklanja otvorenošću i blagovremenim podacima“, smatra Zeković.

Kaže da se nijesu dogodile opstrukcije policije prema novim vlastima iako je bilo onih, naročito među političarima, koji su tvrdili da će toga biti najviše u toj instituciji. Podsjetio je da je problem pretjerenog uticaja Vlade na policiju prepoznat u izvještajima nespornog političkog i međunarodnog značaja.

„To je i jasno usmjerenje novim vlastima da nastave sa reformama ali i da odustanu od ukidanja samostalnosti i ograničavanja operativne nezavisne Uprave policije“, ocjenjuje Zeković.

Iako u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoje namjere da se donošenjem sistemskih zakona reformiše policija i taj aparat vrati tom resoru, više izvora Monitora tvrde da to neće biti moguće. Kažu i da pored opstrukcija starog režima, koji i dalje ima mehanizme u policiji, izostanak adekvatne reakcije policije ogleda se i u opstrukcijama novih starješina kada je riječ o procesuiranju pristalica nove vladajuće većine. Tako, nekadašnji direktor policije Veselin Veljović ohrabruje proteste „patriota“ šaljući poruku svojim nekadašnjim službenicima, dok nove starješine ne pokreću postupke protiv organizatora protestnih aktivnosti s druge strane političkog spektra. Drugačije modele ponašanja državnih službi, očito je, još će pričekati građani koji ne žele ni „komitsku“  Crnu Goru niti „srpski svet“. Već  svoju domovinu sa jakim demokratskim institucijama koje mogu zaštiti suigurnost i mir svih.

 

Boris Marić: Smijenjeni kadrovi DPS-a su opasnost po reforme

Boris Marić u smjenama načelnika policije vidi nadu u jačanje potencijala crnogorske policije. Smatra da je na čelo policije došao profesionalac (Brđanin) i da takvi potezi ohrabruju.

„Ovi početni potezi ohrabruju, ali to je samo osnova. Kako će se reforma crnogorske policije u do kraja profesionalnu, operativnu i efikasnu odvijati, ostaje da se vidi“, kaže Marić.

Smatra da smijenjeni rukovodeći kadar u policiji, blizak Demokratskoj partiji socijalista, predstavlja realnu opasnost po proces reformi. Pojašnjava da se tako složena služba ne može za kratko vrijeme pročistiti od negativnog uticaja „partijskih kadrova koji su i dalje pod kontrolom bivših šefova policije, a sada partijskih aktivista otvoreno“.

 

Građani i novinari žrtve atmosfere nasilja

Više desetina građana prijavilo je da je fizički napadnuto ili da je doživjelo neprijatnost tokom ili nakon protestnih skupova na crnogorskim ulicama. Mnogi od njih bili su samo slučajni prolaznici ili bezazleni posmatrači.

Stvorena je atmosfera nasilja u kojoj je napadnuto nekoliko novinara. U Nikšiću je prlikom proslave pobjede, povrijeđena novinarka Vijesti Jelena Jovanović. Tokom „patriotskog“ skupa u Bijelom Polju napadnut je novinar Televizije Vijesti Sead Sadiković. Ispred ulaza u zgradu u kojoj živi napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. Pravosudni postupci u ovim slučajevima još nijesu okončani. Nova vlast ima prilike da pokaže kako je  prekinula sa dosadašnjom praksom, tako što će, tamo gdje za to ima indicija, otkriti motive napada i naručioce. Bez toga sve je stara priča.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo