Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DEVASTACIJA OBALE PAŠTROVIĆA: Soliteri u selu Smokvice

Objavljeno prije

na

Tokom proteklog investicionog talasa koji je poput plime zapljusnuo obale budvanske rivijere mnoga imanja u Paštrovićima promijenila su vlasnike.

Kvadrati neurbanizovane zemlje, takoreći gole ledine u priobalnom pojasu, dostizali su astronomske cijene. Jedna od senzacionalnih transakcija koja je obilježila zlatni period, bila je kupoprodaja zemljišta u selu Smokvice, kada je grupa ruskih bankara, okupljena u kompaniji V.A.S. Investment, kupila parcelu od 13 hektara za sumu od 25 miliona eura. Opština Budva inkasirala je 13 miliona za 62.000 kvadrata zemljišta koje je bilo u državnom vlasništvu, dok su ostatak dobili mještani prodajom svojih imanja.

Čelnici Budve nisu krili zadovoljstvo postignutim uspjehom, posebno namjerom novih vlasnika da na makijom obraslom kamenjaru, stjenovitoj padini koja se okomito spušta u more, izgrade ekskluzivno turističko naselje sa hotelom sa sedam zvjezdica, sa franšizom poznatog hotelskog lanca Kempinski.

Kempinski je bio opšta poštapalica DPS-a u predizbornim nastupima na lokalnom i državnom nivou, nepobitni dokaz uspješnosti vlasti i uspona crnogorskog elitnog turizma.

Pokazalo se da je priča o luksuznom turističkom kompleksu bila još jedna propagandna obmana. Na ovom dijelu predivne obale Paštrovića, koji se prostire između Rta Skočiđevojka i uvale Perazića Do, planirano je komercijalno, stambeno naselje ogromnih razmjera sa oko 12 solitera, na desetine zgrada i pojedinačnih vila.

Soliteri u paštrovskom selu predviđeni su izmjenama i dopunama postojećeg plana – Urbanistički projekat Turističko naselje Smokvice, (UP TN) koji je usvojen 2009. godine.

Plan je donijet je sa važnošću od pet godina, pa je izrada izmjena i dopuna način da se izbjegne obaveza donošenja novog planskog dokumenta, jer je postojećem istekao rok trajanja.

Ruski investitori nisu ništa sagradili na svojoj parceli dok je plan bio na snazi. U međuvremenu su se podijelili. Kompanija V.A.S. Investment zadržala je vasništvo nad 65.000 kvadrata na ovoj lokaciji, dok se ostatak parcele vodi na firmu Boticelli Land Development, registrovanu na Maršalskim ostrvima, čiji je vlasnik ruski državljanin, Pavel Loškarev.

UP TN Smokvice zahvata 22,77 hektara. Plan je izradio poznati budvanski biro Adria Invest čiji su planeri na tom prostoru ucrtali oko 100 objekata različite spratnosti i gabarita. Jedini hotel među planiranim građevinama ima oko devet etaža, dok pojedine zgrade imaju i do osam spratova. O kakvom se urbanističkom ataku na priobalno pojas radi, najbolje ilustruje podatak da je planirana bruto izgrađena površina na lokaciji Smokvice, iznosila 188.923 kvadrata. Kao četiri stare Budve ili nove Zavale.

U pitanju su nizovi zgrada opasani saobraćajnicama, sa podzemnim garažama za oko 1.000 vozila, sa sportskim i drugim sadržajima. Predviđeno je rušenje dijela brda zbog lošeg sastava zemljišta kao i veliko nasipanje obale radi stvaranja vještačkih kupališta i plaža, izgradnje pristaništa…. U pitanju je totalna urbanizacija predjela netaknute prirode, sa promjenom geografskih i pjezažnih karakteristika ovog dijela obale.

Investitorima to nije bilo dovoljno, pa se pomenutim izmjenama i dopunama plana insistira na povećanju kapaciteta.

Nacrt izmjena i dopuna UPTN Smokvice dostavljen je Ministarstvu održivog razvoja i turizma u januaru ove godine, ali nije dobio pozitivnu ocjenu. Mora ići na doradu zbog tehničkih i proceduralnih nedostataka. Ministarstvu je bitnija forma od suštine.

Sadržaj plana sa neprimjerenom gustinom izgrađenosti kojom se na najgrublji način devastira obalni pojas u Paštrovićima, nije zavrijedio komentar generalne direktorice Direktorata za planiranje prostora Sanje Lješković-Mitrović, potpisnice takvog stava Ministarstva.

Zanimljivo je da su svi nadležni organi, ministarstva i institucije, koje učestvuju u procesu donošenja planova, dali saglasnost na nacrt plana, bez ikakvih primjedbi.

Međutim, Ministarstvo za kulturu, odnosno Uprava za zaštitu kulturne baštine, postupila je drugačije. Sa Cetinja je stiglo negativno mišljenje na ovaj planski dokument.

U dopisu koji potpisuje direktorica Uprave Anastazija Miranović, koji je okačen na sajtu Ministarstva održivog razvoja, navodi se, da se predmetnim planom u zapadnom, najužem dijelu planiranog prostora, predviđa jedan hotel na sedam etaža, 12 tipskih objekata sa apartmanskom kulom, od kojih jedan od devet etaža, jedan od 11, zatim dva solitera sa 12 etaža, dva sa 13 i šest solitera sa 14 spratova.

Pored navedenih kula na ovom dijelu lokacije predviđeno je i 20 višespratnica. Šest tipskih apartmanskih objekata, šest objekata sa kondominijumima i osam centralnih objekata sa apartmanima. Sve ove zgrade imaju od pet do šest etaža. Planirane su i 24 ekskluzivne vile, visine od dva do pet spratova.

„Planirana gradnja na predmetnom prostoru po svojem konceptu i spratnosti, sa aspekta očuvanja kulturnih, ambijentalnih i pejzažnih vrijednosti nije prihvatljiva, jer u znatnoj mjeri odudara od arhitektonsko ambijentalnih karakteristika ovog dijela obale i suštinski mijenja karakter prostora manastira Režević, odnosno njegovu neposrednu okolinu”, navodi se u dopisu i dodaje:

„Obzirom na navedeno i činjenicu da predmetni planski dokument planira izgradnju 12 solitera na potezu od cca 1.100 metara uz obalu, potrebno je preispitati čitavu koncepciju planskog dokumenta, urbanističke parametre, odnos planiranog sa skoro neizgrađenim okolnim prostorom, kao i kulturnim dobrom Manastir Režević”.

Turističko naselje Smokvica udaljeno je oko 170 metara od manastira koji je kao nepokretno kulturno dobro, pod imenom Manastir Režević, od 1957. godine pod zaštitom države. Zato je neophodno izraditi Studiju zaštite kulturnih dobara Opštine Budva sa kojom će se plan uskladiti, zaključak je Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Da li će negativna ocjena plana koja dolazi iz Ministarstva kulture uticati na dalju sudbinu predloženog nacrta plana znaće se uskoro. Da li će budvansku rivijeru od lokalnih vlasti, pohlepnih investitora i korumpiranih planera zaštititi neko drugi.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA 2024.: Napredak protkan kurtoazijom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora  je konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja.  Po izvještaja ambasadora  EU Johana Setlera- čaša je polupuna. Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom

 

 

rije dva dana Evropska komisija (EK) je objavila  izvještaje o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu za članstvo u EU. Očekivano, Crna Gora je najpozitivnije ocijenjena među zemljama kandidatima. U prezentaciji izvještaja, ambasador EU Johan Setler je naglasio da je ovaj izvještaj u odnosu na prethodnu godinu „jasno pozivitniji“ i da je Crna Gora „učvrstila svoju poziciju kao predvodnik pristupanja u EU“. Dobar dio pozitivnog se odnosi na „veliki napredak u oblastima vladavine prava“ tj. poglavljima 23 i 24 i pozitivnom IBAR-u na početku ljeta. Njime je Crna Gora konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja (ukupno 33 u grupama -klasterima). Do sada su samo tri privremeno zatvorena.

Izvještaj ocjenjuje “značajan napredak” u dva poglavlja, “dobar napredak” u šest, “ograničen napredak” je opis za 22 poglavlja, dok su tri “bez napretka”. Pohvaljena je dosadašnja reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja i medija. Setler napominje da je važno izabrati predsjednika Vrhovnog suda, donijeti zakon o finansiranju političkih partija i krenuti u „sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva uključujući i birački spisak, pravo glasa…“. Izvještaj takođe navodi da su „institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade“. Sve u svemu, po ambasadoru Setleru- čaša je polupuna.

Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom. Iako je izabran Sudski savjet, kompletiran Ustavni sud, i došlo do hapšenja velikog broja „krupnih riba“ (isključivo zahvaljujući Europolu i dokazima dobijenim od zapadnih policija) Crna Gora do sada nema ni jedne pravosnažne presude za visoku korupciju i organizovani kriminal. Šanse su da ih neće ni biti još dugo godina gledajući kako se (ne) odvija suđenje bivšoj šefici pravoduđa Vesni Medenici i drugim sličnim kalibrima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRAGEDIJA U SELU SOKOLAC I POTJERA ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM OPET OGOLILA BEZBJEDNOSNI SISTEM: Vrijeme je za odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija, vojska, specijalne jedinice i drugi organi bezbjednosti danima ne uspijevaju da uhvate opasnog ubicu, dok se strah i nepovjerenje u organe reda širi Crnom Gorom. To se neće promijeniti dok se za propuste ne bude snosila  odgovornost. Do vrha

 

 

Velike tragedije uvijek prikažu sposobnost jednog državnog sistema u pravom svjetlu. Tako je i ova posljednja,  u bjelopoljskom selu Sokolcu, pokazala nesposobnost i okoštalost bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori.

Višestruki počinilac najtežih krivičnih djela, Alija Balijagić, u petak veče, 25. oktobra, ubio je Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69), brata i sestru koji su se nalazili u svojoj seoskoj kući u Vraneškoj dolini. Više svjedoka i nalaza iz istrage ukazuje na to da su pokojni Madžgalji prethodno ugostili i nahranili odbjeglog Balijagića. Nakon što je posjedio i objedovao, Balijagić se vratio i kroz prozor upucao brata i sestru. Potom se dao u bjekstvo koje traje već sedmicu.

Mještani svjedoče da su više puta prije tragedije policiji prijavljivali da se kroz njihovo i okolna sela šeta sumnjivo naoružano lice. Prethodno se već Vraneškom dolinom proširila vijest da je iz jedne od okolnih kuća ukradena puška. Međutim, organi reda i mira nisu uspjeli da zaštite mještane koji i dalje žive u strahu od ubice.

Strah se, u međuvremenu, proširio po okolnim selima jer policija i vojska danima ne uspijevaju da uhvate Balijagića, koji se, kako sumnjaju, krije u okolnim planinama i šumama. Osuđivani silovatelj i pljačkaš, već ima iskustvo odmetništva. Mještanima tog kraja poznat je kao kriminalac koji se osamdesetih krio po planini i pljačkao sela u Srbiji i Crnoj Gori.

Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Vesko Gogić kaže da policija deset dana nije ništa uradila da pronađe Balijagića. I Dragan Grba iz Sokolca tvrdi da su njegove komšije prijavljivale Balijagića, ali da policija nije reagovala.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo