Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ MINISTRA NUMANOVIĆA : Majstor za registracije

Objavljeno prije

na

Nigdje nije zvanično objavljeno, ali izgleda da je Vlada Crne Gore raspisala interni konkurs za visoke funkcionere pod radnim naslovom – Pokaži šta znaš. I oni se, u slobodnom vremenu, uveliko nadmeću u dokazivanju sopstvenih kreativnosti.

Direktor Agencije za promociju investicija Crne Gore je prije sedam godina u Hanoveru, na skupu mladih preduzetnika i industrijalaca Evrope, osumnjičen da je krišom sakupljao mobilne telefone svojih kolega. Tadašnji premijer je prije tri godine kupio donji veš o državnom trošku tokom posjete Estoniji. Jedna ministarka je plagirala doktorski rad…

Ovih dana u utakmici zvanoj mašta može svašta originalan doprinos dao je i ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović. Postao je glavni junak još jedne afere. Četvrte u posljednjih nekoliko godina.

Vijesti su otkrile da ministar vikendom mijenja registarske oznake na službenom automobilu, pa umjesto službenih PG CG 029 stavlja civilne tablice PG EK 895. I to radi mjesecima. Numanović je takođe, prošle godine, kako su Vijesti pisale, službeni mercedes koristio u privatne svrhe sa registarskim oznakama PG BF 466, da bi ih jula 2014. zamijenio tablicama PG EK 895.

Nemojte se iznenaditi ako se pojavi i ministrov oglas: ,,Uspješno mijenjam registarske tablice”, poput onih tipa: ,,Koljem po kućama”, ,,Pišem diplomske radove”…

Nije tajna da štićene ličnosti u Vladi (premijer, ministri odbrane, policije i vanjskih poslova…) koriste posebne registarske tablice kad idu na konspirativne sastanke. Numanoviću, koliko se zna, nije u opisu radnog mjesta da obavlja tajne misije, pa je zagonetno zašto je počeo da se bavi tim autolimarskim poslovima, ako stvarno nije riječ o nekom javnosti nepoznatom internom dokazivanju raskošnih talenata visokih funkcionera.

Iz MUP-a je saopšteno da taj resor nije izdao odobrenje za paralelno korišćenje registarskih tablica za Numanovićev službeni automobil ,,niti za to postoji zakonski osnov”. Ukoliko se ispostavi da se radi o zloupotrebi, mijenjanje tablica na takav način predstavlja falsifikovanje isprava i kažnjava se zatvorom.

Prije nekoliko godina jedna ministarka u Njemačkoj podnijela je ostavku zbog zloupotrebe službenog vozila. Sa porodicom je otišla na ljetovanje, ali morala je hitno da se vrati u ministarstvo. Po nju je došao službeni automobil, izbio je skandal jer je utvrđeno da je bezrazložno trošila novac poreskih obaveznika i – morala je podnijeti ostavku.

Numanović se još nije oglašavao povodom nesvakidašnje zloupotrebe službenog vozila. Jedino je javljeno da će njegov slučaj istražiti Vrhovno državno tužilaštvo.

Numanović se i početkom marta našao u žiži javnosti dok je obavljao funkciju ministra zdravlja kada je izjavio da ,,ono što se desilo u Bijelom Polju nije ništa spektakularno”.

Podsjetimo: to je bio njegov komentar kada je krajem prošle godine u bjelopoljskoj bolnici, zbog nehigijenskih uslova u porodilištu, inficirano pet beba od kojih je jedna preminula.

,,Prosto takve stvari se dešavaju svuda u svijetu”, uspostavio je dijagnozu ministar Numanović, koji ima diplomu doktora medicine.

Tada se Numanović hvalio: ,,Sistem zdravstva u Crnoj Gori funkcioniše maksimalno dobro” i da je ,,sistem zdravstva u Crnoj Gori položio ispit u ekstremnim situacijama”.

Poslanik Pozitivne i član Odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje Skupštine Crne Gore Srđan Perić, reagujući na Numanovićeve izjave,kazao je da niko ,,od nadležnih iz bjelopoljske bolnice ili iz Ministarstva nije pozvao na razgovor roditelje inficiranih beba ni nakon osmog dana njihovog štrajka u izuzetno lošim vremenskim prilikama”.

,,Umjesto toga, dobili smo iritirajuću izjavu ministra da se tu nije ništa spektakularno desilo…Ključni problem crnogorskog zdravstva proističe iz činjenice da se kadriranje u zdravstvu ne obavlja prema kompetencijama i menadžerskim sposobnostima, već po partijskom ključu vladajuće DPS-SDP koalicije. Po pravilu ti partijski kadrovi su nedodirljivi jer se ne vrednuju njihovi upravljački kapaciteti već doprinos partiji koja ih je delegirala”, kazao je Perić.

Dva dana kasnije, kada je valjda shvatio ili mu je neko objasnio kakvu je besmislicu izjavio, Numanović, inače funkcioner DPS-a iz Bijelog Polja, optužio je novinare da su krivi za „pogrešnu interpretaciju” njegove izjave.

Kao privremeni rukovodilac Ministarstva zdravlja, Numanović je i nedavno tvrdio da su uslovi liječenja u Podgorici ,,zadovoljavajući”.

Mora da Numanović odavno nije kročio u neka odjeljenja Kliničkog centra kao što su očno, kardiologija i urologija. I da li se ikad zapitao, kad je sve u domovima zdravlja i Kliničkom centru potaman, zašto se onda visoki crnogorski funkcioneri i njihove porodice liječe u inostranstvu?

Numanović je bio u fokusu javnosti i u martu prije dvije godine kada ga je direktorica NVO Juventas Ivana Vujović optužila da joj se obraćao prijetećim tonom i na uvredljiv način. To se desilo na sastanku sa ministrom povodom pripreme strategije za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba, oko koje je Juventas imao različite stavove od Numanovićevog ministarstva.

Ministar je tada saopštio da prijetnje nisu njegov manir ponašanja i da ne želi da komentariše ton razgovora.

Za Numanovića je vezana još jedna afera. Krajem 2012. godine prozivan je da je u Domu starih u Bijelom Polju zaposlio bliske članove porodice – brata, dvije snahe, dva zeta i dva bliska rođaka. Numanović je mirno negirao da je učestvovao u zapošljavanju članova porodice u toj instituciji i da je ,,poštovana zakonska procedura”. Možda i nepotizam, inače vrlo njegovana pojava u Crnoj Gori, spada u unapređivanje i zaštitu ljudskih prava?

Nije to sve. Numanović je prije dvije godine saslušan zbog afere Snimak pred Osnovnim tužilaštvom u Bijelom Polju. Numanović je, kako je navedeno u krivičnoj prijavi MANS-a, kao tadašnji ministar rada i socijalnog staranja omogućio da se uoči oktobarskih parlamentarnih izbora 2012. godine pljevaljskom Centru za socijalni rad prebace sredstva odobrena za isplatu jednokratnih socijalnih pomoći od 50 eura, a za koja se sumnja da su korišćena za kupovinu glasova na terenu. Za njegov DPS, naravno. Od prijave – ništa.

Sve u svemu – ovaj univerzalni depeesovski kadrovik nijednu funkciju nije uspio da okonča a da za sobom ne ostavi bar neku mrlju. I nije jedini. DPS-ovim kolekcionarima afera, poput Numanovića, ta pasija nekako dođe kao odskočna daska za dalje napredovanje.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo