DRUŠTVO
Prilika za farmere
Da nema nikakvog razloga za strah farmera u našoj državi od početka pristupnih pregovora sa Evropskom unijom pokazuju primjeri zemalja koje su tokom prošle decenije primljene u tu asocijaciju. Njihova iskustva potvrđuju da svi koji rade u agraru, mogu brzo da očekuju plodove svoga rada. Najnoviji slučaj Hrvatske takođe treba da ohrabri naše poljoprivrednike. Hrvatski poljoprivrednici će narednih godina dobijati gotovo dva puta više podsticajnih sredstava. I to uglavnom iz evropskih fondova, čime će se omogućiti veća konkurentnost hrvatske poljoprivrede. Toj zemlji, koja će u julu 2013. godine postati punopravna članica EU, odobren je prelazni period do 2018. godine za prilagođavanje uslovima dobre poljoprivredne prakse i ekoloških uslova proizvodnje. KVOTE: Bojazan poljoprivrednika da će hrvatski pregovarači imati problema sa kvotama u EU i da će im one biti ,,teg oko vrata” u pregovorima sa Briselom, pokazala se neopravdanom. Tek je malo više priče sa Francuskom bilo oko hrvatskih kvota za šećer i za mlijeko, pa je vlada odlazeće premijerke Jadranke Kosor u aprilu lako zaključila to 11. poglavlje koje se naziva Poljoprivreda i ruralni razvoj. Da će to biti još lakše u slučaju Crne Gore ne treba sumnjati. Razlog je jednostavan: crnogorski poljoprivrednici ni u čemu nijesu konkurentni Evropljanima. Sva crnogorska poljoprivredna proizvodnja participira u odnosu prema agraru u EU sa manje od jednog procenta, dok je u mnogim segmentima na nivou statističke greške! Jer, što će, na primjer, značiti sadnja novih 200 hiljada maslina (sa sadašnjih oko 400 hiljada, odnosno početak kampanje da ,,jedno stablo masline bude po glavi stanovnika Crne Gore”), ako ih u Španiji ima 215, a u Italiji 180 miliona! Zbog malog unutrašnjeg tržišta u Crnoj Gori i njene relativno teške saobraćajne dostupnosti, neosnovani su strahovi da će lokalno tržište i pijace biti preplavljeni proizvodima iz drugih zemalja EU. To, međutim, ne treba da znači da narednih godina neće doći do značajnijih smanjenja cijena, inače, veoma skupih poljoprivrednih proizvoda u našoj državi u odnosu na zemlje Unije. Od ulaska u EU cijena mlijeka i mesa je, recimo, u Poljskoj pala za 30 odsto.
KOLAČ: Kako na poljoprivredu odlazi više od 40 odsto budžeta EU, odnosno preko 50 milijardi eura, svi se u Evropi nastoje da što više zagrabe od tog velikog kolača. I crnogorski premijer Igor Lukšić već zadovoljno trlja ruke. ,,Bespovratna sredstva, koja će biti dostupna crnogorskoj poljoprivredi iz fondova EU, nakon punopravnog članstva, a na osnovu ekspertskih procjena, iznosiće i do 80 miliona eura godišnje”, kaže on.
Ako se zna da će se približno isto toliko sredstava dobijati i za regionalni razvoj (EU je za ovu i narednu godinu Crnoj Gori za tu namjenu već odobrila 12,9 miliona eura), onda je Lukšić u pravu kada ističe da perspektiva što skorijeg članstva u EU čini šanse crnogorskog agrara opipljivijim.
,,S obzirom na to da poljoprivredni sektor čini skoro 50 hiljada gazdinstava ili gotovo četvrtinu stanovništva Crne Gore, takva politika doprinijeće smanjenju nezapošljenosti”, tvrdi predsjednik Vlade Crne Gore.
ŠANSE: Premijerov kabinet i nadležne institucije, kao i poljoprivrednike očekuje mnogo posla. Evropska komisija je u svojim izvještajima već navela šta se konkretno mora učiniti u Crnoj Gori. Neophodno je poboljšati sprovođenje usvojenih pravnih propisa i izraditi nacionalni plan i program, uskladiti direktna plaćanja sa propisima EU, uspostaviti poljoprivredni informativni sistem, integrisati sistem za sigurnost hrane. Dakle, pregovori u poljoprivredi predviđaju važne reforme kako bi se crnogorska poljoprivreda uskladila sa Zajedničkom evropskom poljoprivrednom politikom (CAP).
Cilj usklađivanja u ovom području jeste osigurati stabilno snabdijevanje kvalitetnom hranom po pristupačnim cijenama, istovremeno omogućujući poljoprivrednicima odgovarajući prihod. Naglasak je i na podsticanju ruralnog razvoja i turizma, promociji tradicionalnih vrsta zanatstva i kvalitetnih autohtonih proizvoda, uz brigu za očuvanje prirodne sredine. Upravo sve ono što je neophodno Crnoj Gori kako bi se osigurao održivi i odgovorni razvoj. Zato domaći ekonomisti smatraju da je konačno vrijeme da se poljoprivreda što bliže poveže sa turizmom. Jer, crnogorski poljoprivrednici su upućeni prije svega na domaću potrošnju i na tzv. nevidljivi izvoz. To su svi lokalni proizvodi koji se prodaju turistima koji borave u našoj zemlji, a koji uvijek preferiraju autohtono i tradicionalno.
Tu šansu koja se sama od sebe nameće Crna Gora mora iskoristiti. Posebno u onim sektorima u kojima ova zemlja ima izražene komparativne prednosti: proizvodnja mlijeka, mesa, južnog voća, maslina i maslinovog ulja, povrća iz plastenika, ribe.
,,Donedavno je postojala navika potrošača da više kupuju proizvode stranih proizvođača, ali ohrabruje podatak da su domaći proizvodi sve više zastupljeni na tržištu, jer su uspjeli da se nametnu svojim kvalitetom”, kaže crnogorski ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzan Milošević.
No, cijene domaćih proizvoda su još visoke, pa će crnogorska poljoprivreda morati postati konkurentnija.
,,Mjesta za male ima i na velikom evropskom tržištu, ali oni moraju mnogo više biti specijalizovani. Trebaće promijeniti i strukturu agrarnih posjeda i poljoprivrednih gazdinstava, jer se 67 odsto njih bavi uzgojem stoke”, kažu u resornom ministarstvu i dodaju da je, ipak, riječ o dugotrajnom procesu.
Ko preživi – dočekaće
Crnogorski poljoprivrednici kažu da treba preživjeti do ulaska u EU i uzdaju se sada u predpristupne fondove. Jer, zbog katastrofalnih posljedica koji je dosadašnji neoliberalni ekonomski sistem imao po domaći agrar, crnogorska sela ubrzano ostaju bez seljaka.
Premijer Lukšić je, međutim, siguran da taj sektor, koji u strukturi domaćeg bruto-društvenog proizvoda učestvuje sa 14 odsto, ima zavidnu vitalnost.
,,Za prvih osam mjeseci ove godine indeks rasta poljoprivredne proizvodnje je iznosio preko 40 odsto”, rekao je Lukšić.
Mustafa CANKA
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove
Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.
Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.
U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.
Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.
Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični: ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU3 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS4 sedmicePOLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada
-
FOKUS2 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmiceDRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji
-
DRUŠTVO3 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
DRUŠTVO4 sedmiceKOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu
-
Izdvojeno4 sedmiceKAKO JE IBAR SPASIO VLADU: Političarenje
-
Izdvojeno3 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini