Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sekulić u mirovnoj misiji

Objavljeno prije

na

Savjet za privatizaciju Vlade Crne Gore, kojim je predsjedavao premijer Igor Lukšić, nije prelomio da li da odobri ili odbije zahtjev grčkog zakupca elitnog hotelskog kompleksa Sveti Stefan – Miločer koji se odnosi na produženje roka zakupa i na smanjenje iznosa godišnje zakupnine. Pet godina nakon davanja hotela u zakup Grci žele drastičnu promjenu uslova pod kojima će u narednom periodu gazdovati hotelima Sveti Stefan, Vila Miločer i Kraljičina plaža, restoranima, kafeima i plažama najvrjednijeg turističkog kompleksa u Crnoj Gori.

SAVJET ĆE REĆI – DA: Traži se smanjenje cijene zakupa za 50 odsto za tekuću godinu i nešto manje, 30 odsto, za narednu od ugovorene cijene od 1,9 miliona eura godišnje, koja je utvrđena za vrijeme trajanja rekonstrukcije hotela.

Grci traže produženje roka zakupa koji je ugovorom iz 2007. ograničen na 30 godina, ali u svom dopisu nisu naveli na koji period.

Osnovni ugovor o zakupu predviđao je, pored ostalog, da hotel Sveti Stefan mora biti otvoren preko cijele godine, punih 12 mjeseci, što Grcima nikako ne odgovara, pa traže promjenu i te ugovorne klauzule.

Na sjednici održanoj 2. novembra, umjesto jasnog stava o zahtjevu za promjenu tenderskih uslova, Savjet je zadužio ministra održivog razvoja i turizma Predraga Sekulića da otvori pregovore sa predstavnicima zainteresovanih strana i nađe prihvatljivo rješenje za ovaj problem.

Sudeći prema saopštenju okačenom na sajtu Vlade, Savjet će prihvatiti postavljene uslove Grka za koje nalazi opravdanje „jer je evidentno da postoje određene radnje i događaji koji su van kontrole zakupca i na koje on nije mogao uticati, a koje su imale značajan uticaj na kašnjenje realizacije investicija, zbog kojih zakupac nije mogao staviti u funkciju hotelske kapacitete”?!

KO JE KRIV: Savjet za privatizaciju ovim pokazuje razumijevanje za žalopojke Grka navedene u dopisu, počev od ometanja završetka radova na bloku 25 u Svetom Stefanu zbog radova mještana na obnovi crkve Aleksandra Nevskog, kašnjenja u pribavljanju građevinskih dozvola za radove na obnovi hotela pa do povećanja troškova izvedenih radova.

Zakupac naglašava da je probijen inicijalni budžet za obnovu Sveca od 50 miliona eura i da je utrošeno približno 90 miliona za rekonstrukciju i opremanje poznatog hotela.

Savjet je konstatovao da država i opština Budva nisu ispunile sve svoje obaveze prema zakupcu, pa će ministar Sekulić na konto takvih, navodnih grešaka zakupodavca suprostavljenim stranama ponuditi kompromis.

Ko će snositi odgovornost što biser crnogorskog turizma ni peto ljeto zaredom ne radi punim kapacitetima, što je najvrjedniji turistički brend nestao sa svjetskog turističkog tržišta, predstavnike Vlade mnogo ne zabrinjava. Umjesto obračuna penala ili raskida ugovora o zakupu zbog nepoštovanja ugovora, Vlada će nagraditi nesavjesne zakupce Aman resorts i grupu Restis, koji se na Svecu smjenjuju i ucjenjuju.

Ukoliko ministar Sekulić i Savjet za privatizaciju prihvate zahtjeve Grka, elitni crnogorski hoteli sa brojnim pratećim objektima mogli bi „otići” pod kiriju za svega 1.400.000 eura godišnje i za narednih 50 ili 60 godina!

Zvanični zakupac, grčki brodovlasnik Viktor Restis, za svog zastupnika na Svecu angažovao je Petrosa Statisa, prvog čovjeka grupacije Restis za poslove u Crnoj Gori. Petros postavlja svog brata Theofanisa Statisa za upravitelja kompleksa Sveti Stefan-Miločer.

Braća Statis duguju HG Budvanska rivijera oko miliona eura na ime neplaćene godišnje rente za 2011. godinu i neizmirenog poreza na nepokretnosti i nemaju namjeru da dug u skoro vrijeme isplate.

U Budvanskoj rivijeri, koja je vlasnik hotela Sveti Stefan i Miločer, zauzeli su negativan stav povodom traženih olakšica za Grke, koji je Savjetu predočio pravni zastupnik kompanije Vanja Mugoša, koji je ujedno i manjinski akcionar ove hotelske kuće.

SVE SE VRTI OKO MILOČERA: Grci prigovaraju i za kašnjenje izrade urbanističkog projekta za dio Miločera u kome se nalazi hotel Kraljičina plaža zbog čega ne mogu početi radove na rekonstrukciji i dogradnji ovog hotela, koji petu turističku sezonu zjapi oronuo i zapušten.

Opština je donijela odluku o izradi urbanističkog projekta Hotelski kompleks Chedi – Kraljičina plaža krajem 2007. godine sa rokom izrade od 105 dana. Zašto ni nakon četiri godine plan koji radi podgorička firma Montenegro projekt i koji je uvažio sve potrebe grčkog investitora nije stigao na javnu raspravu, nije poznato.

Grci su u međuvremenu dobili kredit Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 37 miliona eura namijenjen rekonstrukciji hotela. Planirano je da se veći dio zajma, oko 27 miliona, utroši na izgradnju novog hotela Kraljičina plaža i gradnju vila i apartmana.

Urbanizovano je preko 25.000 kvadrata miločerskih šuma i parkova, jedan od rijetkih očuvanih prirodnih rezervata na obali ovim se planom trajno degradira.

Ugovorom precizirana rekonstrukcija i modernizacija hotela Kraljičina plaža na postojećoj lokaciji i u približno istim gabaritima, dobila je planom sasvim druge dimenzije. Uz hotel, koji će nakon obnove i dogradnje imati oko 40 komfornih soba, takozvanih chedi jedinica, veličine oko 60m2, i raznih pratećih sadržaja, investitor planira gradnju novog apartmanskog kompleksa.

Na zelenoj padini pored sadašnjeg hotela predviđena je gradnja oko 60 apartmana veličine od po 120 kvadrata, smještenih u nekoliko blokova, visine i do šest etaža, sa brojnim dodatnim sadržajima, lokalima, garažama, bazenima…

Apetiti grupe investitora okupljene oko Viktora Restisa i Petrosa Statisa narasli su do te mjere da je u zelenilu Miločera otvorena nova lokacija na kojoj je planirana gradnja niza vila namijenjenih posebnom režimu korišćenja! Kompleks vila, ogromna ružičasta fleka u nacrtu plana Chedi-Kraljičina plaža u koji je novinar Monitora imao uvid, lociran je na dijelu miločerskog parka iznad lokalnog puta, na granici sa naseljem Pržno.

Vile i apartmani u Miločeru namijenjeni su prodaji probranim, VIP klijentima po sistemu tajm-šeringa na rok od 60 godina! Kako se nezvanično saznaje, EBRD nije prihvatila predlog da se stanovi u Miločeru prodaju na korišćenje do 30 godina zbog neisplativosti takve investicije. Tražio se uslov da se rok produži na 60 godina.

U slučaju zakupa Sveca ne može se više govoriti o obnovi i rekonstrukciji postojećih hotela. U pitanju su planovi velikih investicionih zahvata u Miločeru i na Svetom Stefanu sa novim objektima, novom infrastrukturom. Gradiće se vile, apartmani, garaže, poslovni prostori, zgrade, nove saobraćajnice…

Tolika ulaganja prema računici investitora imaju ekonomskog opravdanja samo uz produženi rok zakupa Miločera i Svetog Stefana i smanjenje godišnjih izdataka na ime rente. Koraci u tom pravcu su preduzeti, pred Sekulićem je lak zadatak – da izmjeri „krivicu” države i odobri popuste.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo