Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sekulić u mirovnoj misiji

Objavljeno prije

na

Savjet za privatizaciju Vlade Crne Gore, kojim je predsjedavao premijer Igor Lukšić, nije prelomio da li da odobri ili odbije zahtjev grčkog zakupca elitnog hotelskog kompleksa Sveti Stefan – Miločer koji se odnosi na produženje roka zakupa i na smanjenje iznosa godišnje zakupnine. Pet godina nakon davanja hotela u zakup Grci žele drastičnu promjenu uslova pod kojima će u narednom periodu gazdovati hotelima Sveti Stefan, Vila Miločer i Kraljičina plaža, restoranima, kafeima i plažama najvrjednijeg turističkog kompleksa u Crnoj Gori.

SAVJET ĆE REĆI – DA: Traži se smanjenje cijene zakupa za 50 odsto za tekuću godinu i nešto manje, 30 odsto, za narednu od ugovorene cijene od 1,9 miliona eura godišnje, koja je utvrđena za vrijeme trajanja rekonstrukcije hotela.

Grci traže produženje roka zakupa koji je ugovorom iz 2007. ograničen na 30 godina, ali u svom dopisu nisu naveli na koji period.

Osnovni ugovor o zakupu predviđao je, pored ostalog, da hotel Sveti Stefan mora biti otvoren preko cijele godine, punih 12 mjeseci, što Grcima nikako ne odgovara, pa traže promjenu i te ugovorne klauzule.

Na sjednici održanoj 2. novembra, umjesto jasnog stava o zahtjevu za promjenu tenderskih uslova, Savjet je zadužio ministra održivog razvoja i turizma Predraga Sekulića da otvori pregovore sa predstavnicima zainteresovanih strana i nađe prihvatljivo rješenje za ovaj problem.

Sudeći prema saopštenju okačenom na sajtu Vlade, Savjet će prihvatiti postavljene uslove Grka za koje nalazi opravdanje „jer je evidentno da postoje određene radnje i događaji koji su van kontrole zakupca i na koje on nije mogao uticati, a koje su imale značajan uticaj na kašnjenje realizacije investicija, zbog kojih zakupac nije mogao staviti u funkciju hotelske kapacitete”?!

KO JE KRIV: Savjet za privatizaciju ovim pokazuje razumijevanje za žalopojke Grka navedene u dopisu, počev od ometanja završetka radova na bloku 25 u Svetom Stefanu zbog radova mještana na obnovi crkve Aleksandra Nevskog, kašnjenja u pribavljanju građevinskih dozvola za radove na obnovi hotela pa do povećanja troškova izvedenih radova.

Zakupac naglašava da je probijen inicijalni budžet za obnovu Sveca od 50 miliona eura i da je utrošeno približno 90 miliona za rekonstrukciju i opremanje poznatog hotela.

Savjet je konstatovao da država i opština Budva nisu ispunile sve svoje obaveze prema zakupcu, pa će ministar Sekulić na konto takvih, navodnih grešaka zakupodavca suprostavljenim stranama ponuditi kompromis.

Ko će snositi odgovornost što biser crnogorskog turizma ni peto ljeto zaredom ne radi punim kapacitetima, što je najvrjedniji turistički brend nestao sa svjetskog turističkog tržišta, predstavnike Vlade mnogo ne zabrinjava. Umjesto obračuna penala ili raskida ugovora o zakupu zbog nepoštovanja ugovora, Vlada će nagraditi nesavjesne zakupce Aman resorts i grupu Restis, koji se na Svecu smjenjuju i ucjenjuju.

Ukoliko ministar Sekulić i Savjet za privatizaciju prihvate zahtjeve Grka, elitni crnogorski hoteli sa brojnim pratećim objektima mogli bi „otići” pod kiriju za svega 1.400.000 eura godišnje i za narednih 50 ili 60 godina!

Zvanični zakupac, grčki brodovlasnik Viktor Restis, za svog zastupnika na Svecu angažovao je Petrosa Statisa, prvog čovjeka grupacije Restis za poslove u Crnoj Gori. Petros postavlja svog brata Theofanisa Statisa za upravitelja kompleksa Sveti Stefan-Miločer.

Braća Statis duguju HG Budvanska rivijera oko miliona eura na ime neplaćene godišnje rente za 2011. godinu i neizmirenog poreza na nepokretnosti i nemaju namjeru da dug u skoro vrijeme isplate.

U Budvanskoj rivijeri, koja je vlasnik hotela Sveti Stefan i Miločer, zauzeli su negativan stav povodom traženih olakšica za Grke, koji je Savjetu predočio pravni zastupnik kompanije Vanja Mugoša, koji je ujedno i manjinski akcionar ove hotelske kuće.

SVE SE VRTI OKO MILOČERA: Grci prigovaraju i za kašnjenje izrade urbanističkog projekta za dio Miločera u kome se nalazi hotel Kraljičina plaža zbog čega ne mogu početi radove na rekonstrukciji i dogradnji ovog hotela, koji petu turističku sezonu zjapi oronuo i zapušten.

Opština je donijela odluku o izradi urbanističkog projekta Hotelski kompleks Chedi – Kraljičina plaža krajem 2007. godine sa rokom izrade od 105 dana. Zašto ni nakon četiri godine plan koji radi podgorička firma Montenegro projekt i koji je uvažio sve potrebe grčkog investitora nije stigao na javnu raspravu, nije poznato.

Grci su u međuvremenu dobili kredit Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 37 miliona eura namijenjen rekonstrukciji hotela. Planirano je da se veći dio zajma, oko 27 miliona, utroši na izgradnju novog hotela Kraljičina plaža i gradnju vila i apartmana.

Urbanizovano je preko 25.000 kvadrata miločerskih šuma i parkova, jedan od rijetkih očuvanih prirodnih rezervata na obali ovim se planom trajno degradira.

Ugovorom precizirana rekonstrukcija i modernizacija hotela Kraljičina plaža na postojećoj lokaciji i u približno istim gabaritima, dobila je planom sasvim druge dimenzije. Uz hotel, koji će nakon obnove i dogradnje imati oko 40 komfornih soba, takozvanih chedi jedinica, veličine oko 60m2, i raznih pratećih sadržaja, investitor planira gradnju novog apartmanskog kompleksa.

Na zelenoj padini pored sadašnjeg hotela predviđena je gradnja oko 60 apartmana veličine od po 120 kvadrata, smještenih u nekoliko blokova, visine i do šest etaža, sa brojnim dodatnim sadržajima, lokalima, garažama, bazenima…

Apetiti grupe investitora okupljene oko Viktora Restisa i Petrosa Statisa narasli su do te mjere da je u zelenilu Miločera otvorena nova lokacija na kojoj je planirana gradnja niza vila namijenjenih posebnom režimu korišćenja! Kompleks vila, ogromna ružičasta fleka u nacrtu plana Chedi-Kraljičina plaža u koji je novinar Monitora imao uvid, lociran je na dijelu miločerskog parka iznad lokalnog puta, na granici sa naseljem Pržno.

Vile i apartmani u Miločeru namijenjeni su prodaji probranim, VIP klijentima po sistemu tajm-šeringa na rok od 60 godina! Kako se nezvanično saznaje, EBRD nije prihvatila predlog da se stanovi u Miločeru prodaju na korišćenje do 30 godina zbog neisplativosti takve investicije. Tražio se uslov da se rok produži na 60 godina.

U slučaju zakupa Sveca ne može se više govoriti o obnovi i rekonstrukciji postojećih hotela. U pitanju su planovi velikih investicionih zahvata u Miločeru i na Svetom Stefanu sa novim objektima, novom infrastrukturom. Gradiće se vile, apartmani, garaže, poslovni prostori, zgrade, nove saobraćajnice…

Tolika ulaganja prema računici investitora imaju ekonomskog opravdanja samo uz produženi rok zakupa Miločera i Svetog Stefana i smanjenje godišnjih izdataka na ime rente. Koraci u tom pravcu su preduzeti, pred Sekulićem je lak zadatak – da izmjeri „krivicu” države i odobri popuste.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo