Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Priroda ili beton

Objavljeno prije

na

Ima jedna divna pjesma čuvenog poljskog pjesnika Slovackog. Kada su Poljaci u romantičnom zanosu vikali ,,Poljska, Poljska”, pojavio se iza jednog oblaka Bog i rekao: ,,Da, ali kakva?” ,,I mi sebi sada treba da postavimo to pitanje: razvoj da, ali kakav”, kaže za Monitor poznati turistički radnik Džo Abazović. On nema dilema: Ulcinju treba održivi razvoj. ,,Čovjek umire od hipertenzije. Razvoj baziran na osiguranju kvaliteta gostima i očuvanja dugoročne egzistencije domicilnom stanovništvu jedina je poželjna i moguća perspektiva razvoja ulcinjskog turizma i ekonomije uopšte”, uvjeren je on. Abazović dodaje da održivost pretpostavlja življenje i iskorišćavanje resursa tako da preostane dovoljno za sve. PITANJE: Isti je stav potpredsjednika najjače opozicione stranke u ulcinjskom parlamentu Nove demokratske snage – FORCA Džaudeta Cakulija. ,,Mislim da svi mi u Ulcinju moramo da odgovorimo na pitanje: da li ćemo više zarađivati prodajući prirodu i ambijentalne vrijednosti ili betonske građevine”, rekao je on za naš nedjeljnik.

Konstatujući da je autor Master plana razvoja crnogorskog turizma Johan Fridrih Engel preporučivao da se Ulcinj reklamira pod motom ,,neotkrivena orijentalna ljepotica”, Cakuli ističe da bi zato trebalo imati održivi razvoj koji će njegovati ekološke i tradicionalne vrijednosti i koji neće nasilno mijenjati postojeću demografsku strukturu stanovništva. O očuvanju socijalne kohezije sve se češće govori u Ulcinju, kao i o tome da su troškovi od ovakvog turizma veći od prihoda. Zato se o troškovima ćuti, dok se prihodi privatizuju.

TENDERI: Većina Ulcinjana je uvjerena da će se to stanje drastično pogoršati ako se realizuju dugoročni tenderi koje je crnogorska Vlada raspisala za izdavanje u zakup najljepših lokacija u tom gradu, a koje čine dvije trećine ulcinjske obale. Zato je Grupa nevladinih organizacija i nezavisnih intelektualaca iz Ulcinja prikupila potpise podrške građana Deklaraciji kojom se traži da se u lokalnom parlamentu otvori rasprava o ovim tenderima, te da ona odlučuje o planovima razvoja.

Gradonačelnik Ulcinja i član tenderskih komisija za Valdanos, Veliku plažu i Adu Gzim Hajdinaga smatra da građani imaju pravo na reagovanje. ,,Ali, ja ne želim da zaustavim investicije i razvoj”, kaže on. Član Savjeta za privatizaciju i visoki funkcioner Đukanovićeve Demokratske partije socijalista Predrag Bošković dodaje da država ne smije dozvoliti da bude ucjenjivana i da treba iskoristiti potencijale za razvoj, dok ministar ekonomije Branko Vujović tvrdi da bi, ako tenderi prođu, to imalo velike multiplikativne efekte za građane Ulcinja.

OBNOVA: ,,Ono što svih ovih godina imamo na terenu je sušta suprotnost. Ti tzv. strateški partneri su zakatančili gotovo sve hotele koje su kupili ili su ih sravnili sa zemljom! To dokazuje da im motiv njihove kupovine nije bilo stvaranje kvalitetnog turističkog proizvoda, što se iz Vlade uporno najavljivalo, već zauzimanje vrijednih lokacija i prostora kako bi se njihovom preprodajom ostvario brz i lak profit”, kaže koordinator Grupe Džabir Hodža.

On smatra da bi, samo ako bi se poštovali kupoprodajni ugovori, Ulcinj mogao dobiti više od tri hiljade ležajeva, što bi brojčano gotovo obnovilo hotelske kapacitete iz dobrih turističkih godina. Ekspert Ekološke fondacije Euronatur Martin Šnajder-Jakobi takođe ističe da u Ulcinju prije svega treba obnoviti sve stare hotele i izgraditi manje kapacitete na Adi.

,,Svi stari hoteli su obnovljeni u Dubrovniku, ali i u cijeloj Hrvatskoj. To treba učiniti i u Ulcinju, jer su oni izgrađeni na dobrim lokacijama”, kaže on i dodaje da bi kreatori turističke politike trebalo prvenstveno da razmišljaju kako sezonu produžiti na šest mjeseci. ,,To je moguće ostvariti ako se napravi optimalan balans između kvaliteta i kvantiteta gostiju”, zaključuje Šnajder-Jakobi.

LUKSUZ: Već sada u Ulcinju ima preko 100 hiljada ležajeva u privatnom smještaju, a kreveta u hotelima ima manje nego prije 35 godina, što je jedinstven slučaj u svijetu.  Ako bi se ostvarile projekcije crnogorske Vlade, Ulcinj bi dobio još tridesetak hiljada kreveta. ,,To će stvoriti potrebu za deset hiljada ljudi u hotelskom personalu, koji će se morati dovesti iz drugih opština. Osim tromjesečnog zapošljenja, stalna radna mjesta se ne mogu obezbijediti”, navodi se u nacrtu studije Regionalni park Delta Bojane, koji su izradili njemački stručnjaci uz podršku Svjetske banke. Kako se navodi, to će izvršiti jak pritisak na prirodnu sredinu i infrastrukturu, jer će se morati obezbijediti smještaj, prodavnice, zdravstvena njega i socijalne usluge. ,,Zato su ekološka održivost, kvalitet i regionalni identitet ključne postavke dugoročnog razvoja”, zaključuje se u studiji.

I ministar turizma Crne Gore Predrag Nenezić je nakon razgovora sa predsjedavajućim Komiteta Svjetskog savjeta za turizam i putovanja Kostasom Kristom rekao da je „već sada, a sve više će u budućnosti, zelenilo, priroda, čist vazduh, čista voda, biodiverzitet, biti luksuz koji će se mnogo više plaćati”.

Sve ono po čemu je Ulcinj najprepoznatljiviji.

 

BESKORISNI MILIJARDERI

Ulcinjani sada nemaju pravo na grešku, naročito nakon pouka koje se mogu izvući iz primjera nekih opština na Crnogorskom primorju, kaže Džo Abazović. U Ulcinju se tako ukazuje na slučaj Tivta gdje opština nema praktično nikakve koristi od strateških partnera milijardera, kao i da građani te najmanje bokeške opštine imaju sve manje mjesta za kupanje. Navodi se i slučaj Budve koja ,,puca od razvoja”, a u kojoj zapošljeni u opštinskim organima i institucijama mjesecima ne primaju plate.

 

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo