Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dug izorao put

Objavljeno prije

na

Put kroz Dašče Rijeku između beranske i rožajske opštine izoralo je preduzeće Tofi Isljama Mujevića. Ono ga je i izgradilo prije dvije godine. Deset sela gornjebihorskog kraja zbog toga već deset dana nemaju saobraćajnu vezu sa svijetom. U pravnoj državi, smatraju seljani, ne bi se smjelo dozvoliti nešto tako. Oni su se pobunili i došli do predsjednika opštine Berane Vuke Golubovića. Predsjednik im je obećao da će popraviti put. Izet Škrijelj iz Dašče Rijeke sada do Rožaja putuje zaobilaznim putevima više od tri sata. Prije nego je put uništen do Rožaja mu je trebalo manje od pola sata. ,,Mještani su dali svoje zemljište da bi put tuda prošao. Moj otac je dozvolio da sa vrha brda kroz naše imanje prođe put do u selo. Sada pored našeg puta idemo okolo kozjim stazama. Ovo nije smjelo da se desi: postoji sud, postoje zakoni, a ne ovako zarobiti i ostaviti ljude bez puta”, kaže Izet. Isljam Mujević, vlasnik preduzeća Tofi, kaže da on nije uništio put već je samo pokupio svoj neplaćeni šljunak sa njega da bi ga prebacio na susjednu lokaciju. Opština Berane mu nije isplatila dvadeset hiljada dogovorenih eura. On potvrđuje da nema pisani ugovor sa beranskom lokalnom samoupravom o gradnji puta, ali ima usmeni.

Rupe na putu svjedoče da sada nije tako jednostavno popraviti izrovani put. Duboke su više od pola metra.

,,Taj materijal je moj. Počeli smo da ga skidamo sa tri kilometra puta, jer niko neće da mi isplati radove. Kad plate, za dva do tri sata put možemo vratiti u prvobitno stanje”, tvrdi Mujević.
To ipak nije uspjelo bageru koji je u Dašču rijeku poslala beranska lokalna uprava. Bagerista je samo započeo i obustavio ravnanje prekopanog puta zaključivši da je to mnogo složeniji posao.
Opština Berane za sada nema namjeru da plati dio puta sagrađen kroz njenu teritoriju preduzeću Tofi. Iz opštine su uputili saopštenje medijima u kome se kaže da je put građen bez javnog oglasa. Zato ne mogu da ga plate. Oni istovremeno ne spore usmene dogovore sa Mujevićevom firmom. Popravićemo put, a obaveze Mujevićevoj kompaniji izmirićemo samo onako kako nam naloži sud, navodi se u saopštenju.
Predsjednik opštine Berane Vuka Golubović nije pristao da govori za Monitor. Zato se nije moglo čuti obrazloženje kako je odlučeno da se put gradi bez tendera. Prema zakonu to je moguće samo ako vrijednost radova ne prelazi hiljadu i po eura. Glavni organizator poslova gradnje puta, Selman Škrijelj, ima svoju verziju te priče.

,,Ministar Milutin Simović je uslovio gospodu gradonačelnike Vuku Golubovića i Nusreta Kalača da učestvuju sa po 20.000 eura za taj dio puta kako bi Ministarstvo poljoprivrede uložilo osamdeset hiljada. Opština Rožaje je ispunila svoju obavezu, koja ovim ljudima život znači, kao i ministarstvo, ali ne i gospodin Vuka Golubović”, kaže Selman Škrijelj.
Škrijelj je bez uspjeha pokušavao da posreduje između opštine Berane i preduzeća Tofi.

,,Lično sam se obraćao gospodinu Goluboviću i on mi je obećao da će uplata biti izvršena. Ne pravdam Mujevića, ali mislim da je sve to počinio u ljutini i da će on put vratiti u prvobitno stanje, samo traži od predsjednika Golubovića pisanu garanciju da će opština izmiriti dug prema njemu”, objašnjava Škrijelj.
Tome se više od godinu, prije nego je izgubio strpljenje i uništio ono što je sagradio, nadao i Isljam Mujević: ,,Slao sam dopise, tražio garancije ministarstva i ništa. Ja sam nemoćan, a vlast je vlast. Oni mogu da pričaju šta hoće, ali činjenice govore drugo i treba da mi isplate urađeno”.

Put sada nemamo, a imamo li zakon, pita se Mehmed Škrijelj, nakon komplikacija sa putem koji je značio spas za njegovo i okolna sela. On i ostali stanovnici gornjebihorskih sela uvjereni su da ne bi smjeli ispaštati zbog nečijeg sporenja o dugovanju i eventualnom konfliktu između Vuke Golubovića i Isljama Mujevića. ,,Nije trebalo put rušiti. Mogao je da sudskim putem traži obeštećenje”, kaže Mehmed Škrijelj.
Mještani najpasivnih beranskih sela tako su se radovali vezi sa svijetom, pa su napravili i spomen česmu u čast graditeljima. Naslovili su je – ,,Dobrim ljudima”, a prvi je na podužem spisku ministar poljoprivrede Milutin Simović. Imena Vuke Golubovića nema uklesanog u mermeru. ,,To nije razlog za neplaćanje”, kaže Selman Škrijelj. On objašnjava da Golubović nije ni bio predsjednik opštine Berane kada je odlučeno o gradnji puta.

Državni organi nadležni da reaguju kada neko građanima ugrozi slobodu kretanja za sada se u ovu priču nisu uključivali.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo