Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dugačka ruka vlasti

Objavljeno prije

na

,,Umorio sam se od ovoga, mnogo puta sam pomišljao da dignem ruke. Jedan jedini motiv zbog kojeg ne odustajem je da se nešto slično ne bi nikome dogodilo, naročito u medicini. Mora se, kad-tad, istjerati pravda”, kaže za Monitor specijalista nuklearne medicine i predsjednik Demokratske srpske stranke dr Ranko Kadić. Pravda u izvedbi Višeg suda u Podgorici trenutno izgleda ovako: iako je sedam puta upućivan na prinudni odmor i nakon toga nezakonito otpušten, dr Kadić nema pravo na obeštećenje zbog šikaniranja jer nema ,,ozbiljniji poremećaj psihičke i emocionalne ravnoteže”. Još treba da plati – na ime sudskih troškova Kliničkom centru u Podgorici – preko tri hiljade eura. Vijeće Višeg suda, u kome su bile predsjednik Vesna Jovetić, Katarina Đurđić i Magdalena Zečević, kao sudija izvjestilac, preinačilo je prvostepenu presudu prema kojoj je Klinički centar dr Ranku Kadiću ,,usljed pretrpljenjih duševnih bolova zbog povrede prava ličnosti, časti i ugleda” trebalo da isplati 15.000 eura i dodijeli stan od 90 kvadrata.

Kadić je, kao jedini specijalista nuklearne medicine, godinama radio u Kliničkom centru. Od 1996. do 2000. godine „zbog nedostatka poslovnog prostora i opreme”, upućivan je na prinudni odmor, a 16. oktobra 2000. godine, uručen mu je otkaz „zbog neopravdanog izostanka s posla”. Osnovni sud je presudio da je dr Kadić šikaniran i da mu je uskraćeno pravo na rad, stan i profesionalno usavršavanje.

Bivši ministar zdravlja i direktor Kliničkog centra Miodrag Pavličić na sudu je rekao da je ponašanje prema Kadiću ,,možda bilo politički motivisano”.

Sudije Višeg suda presudile su, ipak, da je ,,šikaniranje i otpuštanje sa posla bio Kadićev subjektivni doživljaj” i da šefovi prema njemu nijesu imali zlih namjera. Viši sud je ustanovio da je presuda Osnovnog donijeta ,,uz potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, ali uz pogrešnu primjenu materijalnog prava”. Budući da u Osnovnom sudu niko nije procjenjivao ,,psihičku i emocionalnu ravnotežu” dr Kadića, ostala je tajna – odakle se Viši sud informisao o ,,ravnoteži”.

Prema presudi Višeg suda, sedam prinudnih odmora i otkaz za dr Kadića rezultat su ,,objektivnih okolnosti”.

,,Prvi put su me poslali na prinudni odmor 1996. Tada je adaptiran dio bolnice i odjeljenje za nuklearnu medicinu je fizički nestalo. Oprema, koja je bila stara, ali smo na njoj do tada radili, bačena je. Od sedam-osam ljudi koliko je radilo na odjeljenju, samo sam ja upućen na prinudni odmor”, objašnjava dr Ranko Kadić. U to vrijeme, direktor bolnice i ministar zdravlja bio je dr Miomir Mugoša.

Od 1996 do 2000., kada je konačno otpušten, dr Kadić je primao umanjenu platu. ,,Bolnička administracija morala je da uvede novu šifru jer sam prvi ljekar koji je poslat na prinudni odmor”. Kolege su, kaže, ćutale. ,,Privatno vas maksimalno podržavaju, javno nikada.”

,,Učio sam 22 godine, da bi me sa 38 otjerali sa posla”, kaže dr Kadić. ,,Nuklearnu medicinu sam specijalizirao četiri godine. To je tada bilo nešto novo, nova dijagnostička metoda, izazov. Prije 13-14 godina u Podgorici smo radili, na primjer, liječenje štitne žlijezde radioaktivnim jodom koje se kod nas danas ne radi već šalju pacijente u Beograd ili na Zlatibor.”

Dr Kadić objašnjava da, za razliku od rendgena i ostalih aparata koji mogu da vide kako organ izgleda, nuklearna medicina omogućava da se vidi kako organ radi. Promjene na kostima, na primjer, mogu se otkriti nekoliko mjeseci prije nego kad se koriste druge vrste ispitivanja. ,,Sa starom opremom, primali smo po 30-40 ljudi dnevno. Na pregled se nije čekalo duže od sedam dana. Neka neko izračuna koliko pacijenata za 13 godina nije pregledano”.

Medicinom se, pošto su ga izbacili iz Kliničkog centra, dr Kadić bavio privatno, uglavnom liječeći bolesti štitne žlijezde za koje nije potrebna posebna oprema. Sudskom presudom iz 2003. formalno je vraćen na posao. Stvarno se nije vratio. Kaže da ga niko nije zvao, a i tekao mu je poslanički mandat. Zvali su ga 2005. kad je Međunarodna agencija za atomsku energiju iz Beča odlučila da Kliničkom centru pokloni gama kameru. ,,Uslov da se dobije donacija bio je da imaju specijalistu. Pozvali su me i ja sam se odazvao da bi Klinički centar dobio opremu vrijednu oko 300.000 eura”.

Odjeljenje za nuklearnu medicinu ponovo je počelo da radi 2006.
Kadića opet nijesu zvali, posao su ,,pokrivali” ljudi iz Beograda. Početkom ove godine Crna Gora je dobila drugog specijalistu nuklearne medicine. Kažu da se školuju još dvojica.

Prema Kadićevom mišljenju, u Crnoj Gori se gotovo nemoguće dokazati u bilo kojoj profesiji ako vam fali politička podobnost. ,,Vrednuju se klanovi, politička pripadnost, nikada znanje. Pogledajte samo koliko ima poznatih ljekara iz Crne Gore koji rade u drugim sredinama.”

O predmetu dr Kadića, u postupku revizije, sad se čeka odluka Vrhovnog suda.

,,Moja jedina greška je što sam se iz Novog Sada, gdje sam učio i specijalizirao, vraćao u Crnu Goru”, kaže dr Ranko Kadić. ,,Moj sin, koji je završio medicinu kao odličan student, neće ponoviti očevu grešku.”

Da ima ko, nad tim bi se zamislio.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo