Povežite se sa nama

MONITORING

PRIVILEGOVANI OSUĐENICI: Stražari kao počasna garda

Objavljeno prije

na

Osuđeni komandant Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Radosav Lješković ,,robija” u bolnici Dr Jovan Bulajić u Brezoviku, objavile su Vijesti.

Tu informaciju nijesu demantovali ali ni potvrdili u Ministarstvu pravde. Saopštili su da se u ovoj bolnici nadomak Nikšića trenutno nalaze dva zatvorenika, ali su odbili da saopšte njihov identitet. Kako su pojasnili, u Spužu su zatvorenicima omogućeni uslovi za liječenje ,,na primarnom nivou”, dok se specijalistička liječenja odvijaju u posebnim zdravstvenim ustanovama van zatvora.

Bolnica u Brezoviku je bolnica za plućne bolesti. Biti komandant posebne policijske jedinice zahtijeva posebnu fizičku spremnost, pa je logično pretpostaviti da je Lješković zdrav kao drijen i da nema nikakvih hroničnih bolesti, pa ni plućnih. Ukoliko je trenutno u Brezoviku, to znači da je tamo upućen zbog nekih akutnih problema zbog kojih se mi smrtnici koji se nijesmo ogriješili o zakone, liječimo uglavnom kod kuće.

Ali Lješković nije samo na odsluženju kazne privilegovan. Komandant SAJ-a osuđen je na pet mjeseci zatvora zbog prikrivanja pripadnika policijske jedinice kojom je rukovodio, a koji su terorisali grad i tukli građane tokom protesta u oktobra 2015. Zbog prikrivanja 35 specijalaca koji su krvnički pretukli Mija Martinovića i čiji se identitet do danas ne zna. Takođe, komandant SAJ-a sačinio je nezakonit izvještaj o aktivnostima SAJ-a u noći protesta.

Kazna zatvora Lješkoviću je odmjerena taman toliko da se nakon odmora u Brezoviku vrati čio na posao. Po zakonu zatvorska kazna duža od pola godine znači gubitak posla. Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević s druge strane osuđen je na sedam mjeseci zatvora za guranje/odgurivanje specijalca. Toliko o privilegovanom statusu.

Mediji su inače objavili da je Lješković i u ZIKS-u uživao poseban tretman.

,,Ima pametni telefon, pristup internetu, povlašćen tretman. Njegove kolege koje obilaze zatvor dolaze da razgovaraju sa njim, komandiri se prema njemu ne ponašaju kao prema ostalim osuđenicima, među kojima ima i starijih ljudi. Vrijeđali su nas i psovali samo zbog toga što je jedan od zatvorenika pjevao u kupatilu dok je Lješković razgovarao sa njima”, tvrde svjedoci.

Lješković nije jedini VIP zatvorenik. Svojevremeno su stražari koji su optuženi zbog bjekstva Jovice Zindovića iz zatvora u Bijelom Polju u sudnici tvrdili da je Zindović uživao privilegije u zatvoru. Uz to, tvrdili su, Zindović nije po zakonu mogao biti smješten u bjelopoljski zatvor već je morao biti u Spužu. ,,Za ovog osuđenika bila je urađena soba za bračne posjete”, otkrili su detalje privilegovanog tretmana.

Zindović, bivši zet Darka Šarića, je bio u zatvoru zbog ubistva Luke Popovića, Šarićevog šuraka. Optuživan je i za ubistvo Miša Vujačića, nekadašnjeg šefa crnogorskog podzemlja u Sloveniji, u septembru 2003. u kockarnici ljubljanskog hotela Lev. Iako je Slovenija tražila Zindovića, pisali su mediji, on nikada nije izručen toj zemlji, jer Podgorica sa Ljubljanom nije imala protokol o međusobnom iz-ručenju svojih građana.

Bivši šef sprovodničke službe bjelopoljskog zatvora Safet Dizdarević kazao je da je Zindović po nečijem odobrenju imao uređen apartman sa mašinama za pranje i sušenje veša, te mašinom za pranje posuđa.

Slične uslove u Spužu uživao je svojevremeno i brat Darka Šarića, Duško.

Monitor je pisao više puta o tome. Sagovornik Monitora ispričao je da je mlađem Šariću uprava zatvora, kršeći zakone, pravilnike ZIKS-a i druge propise, omogućavala privilegije. Šarić je navodno u zatvoru mogao da ,,naruči i nabavi sve” što mu je potrebno. Renovirao je kupatilo. Izvori našeg nedjeljnika tvrdili su da nije bila rijetkost da Šarić boravi u kancelariji kod načelnika zatvora. Mlađi Šarić je sada slobodan i nevini građanin. Možda i tuži državu zbog tretmana u ZIKS-u.

Takože, Monitor je više puta pisao o tome kako mobilni telefoni u spuškom zatvoru nijesu rijetkost, iako po pravilima nijesu dozvoljeni. Naš nedjeljnik objavio je svojevremeno selfi Lazara Rađenovića, bivšeg gradonačelnika Budve i člana budvanske kriminalne grupe, napravljen u Spužu.

Iz spuškog zatvora mnogi su se uredno i obraćali javnosti, kao da pišu iz kancelarije a ne zatvorske ćelije. Tako je dok je bio u ZIKS-u Veselin Mujović uredno pisao otvorena pisma javnosti i objavljivao u medijima, i u njima optuživao slobodno kog stigne. Doduše uglavnom je targetirao Svetozara Marovića. Mujović je osumnjičen da je prevario Marovića za 890.000 eura i Budvanina Ljuba Rađenovića za 20.000 eura.

Kad smo već kod Marovića, komandant SAJ-a nije jedini osuđeni koji umjesto u zatvoru vrijeme provodi u bolnici. Marović, šef budvanske kriminalne grupe koja je po zvaničnoj verziji Budvu oštetila za desetine miliona eura nalazi se još u Beogradu na liječenju depresije. Zatvorsku kaznu je trebalo da počne da služi prije više mjeseci, ali se Marović nalazi van Crne Gore. Iako ovdašnji organi tvrde da su preduzeli sve kako bi Marović bio izručen Crnoj Gori, iz Ministarstva pravde Srbije ljetos su saopštili da od organa iz Crne Gore nijesu dobilli nikakv zahtjev.

Prema riječima advokata Zdravka Begovića, Marovićevog branioca, šefu budvanske kriminalne grupe stanje je sve gore. iz Televizije Vijesti su upitali i da li je boljeg zdravstvenog stanja. Ipak, sudeći po odgovoru, Maroviću je stanje još gore.

,,Zaista bi bilo čudno da se neko skoro osam mjeseci nalazi u bolnici, a kako negdje dio javnosti misli on nije bolestan. Budite sigurni da on ovog časa nije sposoban da izdržava kaznu zatvora,” kazao je Begović.

Marović ne samo da nije počeo sa izdržavanjem kazne zatvora, nego nije ni platio onaj milion eura koji je sklapajući sporazum sa Specijalnim tužilaštvom pristao da plati. Prema tvrdnjama lokalne, budvanse vlasti, ta će Opština pokrenuti postupak prinudne naplate, oduzimanjem Marovićeve đedovine. U međuvrmenu, Marovići su dio imovine prodali.

Ne pati samo Marović od depresivnih stanja. I Mujović je u septembru predao dokumentaciju da pati od psihosomatskih bolesti i primljen je u Specijalnu bolnicu u Dobroti. On je tražio odlaganje jednogodišnje zatvorske kazne, zbog zdrastvenog stanja.

Ni Mujović nije bilo ko. Na slobodi je iako je optuživan za brojne milionske prevare, u kojima je navodno oštetio mnoge ovdašnje, ali i srpske biznismene, od Miroslava Miškovića i njegove porodice, do brojnih drugih moćnih ljudi, pa i onih koji se povezuju sa klanom Darka Šarića. ,,Mujović je veoma važna veza između srbijanskih i crnogorskih službi i mafije. Mnoge je ljude prevario za ozbiljan novac, ali su ga službe štitile”, tvrdio je Monitorov dobro upućen izvor.

Mujović u Crnoj Gori posjeduje nekoliko preduzeća, od kojih je većina, obrisana. On je brat bivšeg dekana Pravnog fakulteta Ranka Mujovića, čije su mandate obilježile brojne afere, od falsifikovanja ocjena studentima do finansijskih zloupotreba. Iako su neki od zaposlenih ukazivali i nudili dokaze o njegovim zloupotrebama, bivši dekan Pravnog fakulteta nikada nije procesuiran. Važio je za nedodirljivog.

Ima još nedodirljivih i privilegovanih kad se susretnu sa zakonom. Bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, iako se protiv njega vodi istraga u slučaju Carine, u pritvoru u Spužu neće provesti ni minut. Vlastima je poručio – nijesam vam ja Marović. Za Mugošu bi, ako ga kojim slučajem i osude, morali praviti novi ZIKS.

Jer čast je čast, a vlast je vlast.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo