Povežite se sa nama

MONITORING

DANI DRŽAVNIIH TUŽILACA: PORUKE I FAKTI: Nezavisnost i druge bajke

Objavljeno prije

na

Jubileji u pravosuđu nijesu ove sedmice zaobišli ni tužilaštvo. Nije prigodne govore držala samo predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica . Dani državnih tužilaca bili su povod da i vrhovni državni tužilac Ivica Stanković pošalje poruke javnosti. Iste one koje je poslao kada je prije skoro tri godine stupio na tu dužnost – o tome kako je tužilaštvo nezavisno od političkih uticaja. Nije rađeno istraživanje o povjerenju u te navode, ali nema sumnje da se radi o padu u odnosu na vrijeme kada su oči crnogorske javnosti pune nade bile uprte u novo tužilačko rukovodstvo.

,,Državno tužilaštvo se ne bavi ni vlašću, ni opozicijom, već isključivo učiniocima krivičnih djela”, ubjeđivao je Stanković, obraćajući se tužiocima. ,,Godina za nama bila je ispunjena dešavanjima u kojima je državno tužilastvo često bilo u centru pažnje. Takve situacije ne treba da opterećuju. Naprotiv, treba da samo pokažu i dokažu da državni tužioci nisu podložni bilo kakvim uticajima, bez obzira što im se takve stvari žele pripisati”, kazao je Stanković otvarajući Dane državnih tužilaca Crne Gore.

Pa dramski nastavio pitanjem – ,,A ko nam i šta pripisuje?”

,,Vjerujem da ste primjetili da je, kada slušate dio javnosti, tužilaštvo u jednom periodu pod uticajem vlasti, a u drugom pod uticajem opozicije. Sve u zavisnosti od toga koliko odluka koju tužilaštvo donosi u određenom trenutku odgovara onima koji je analiziraju… Nerijetko imamo priliku da čujemo kako statistika služi samo da zavara, ali takve tvrdnje se čuju u nedostatku drugih argumenata”, kazao je VDT i konačno zaključio da će tužioci „ostati postojani u izvršavanju ustavom i zakonom dodijeljenih nadležnosti, ne pravdajući se nikome da nijesu ova ili ona grana vlasti”. Nakon što je pokušao da se opravda.

No, šta god Stanković rekao, i bez obzira sa koliko dramaturgije i uvjerljivo, statistika je neumoljiva – za tri godine otakako su na čelu državnog tužilaštva Stanković i specijalni tužilac Milivoje Katnić, pokrenuti su procesi u kojima je tužilaštvo za kriminal teretilo gotovo po pravilu opozicionare, kritičare vlasti i njihove rivale. Državni udar, slučaj Marović, pranje novca i Pokret za promjene, slučaj Goran Rodić..

Istovremeno, slučaj Telekom sveo se na ispitivanje odgovornosti tek dijela učesnika, dok je sestra bivšeg premijera Ana Đukanović skinuta sa liste osumnjičenih. Zastareo je slučaj Solane, opet usko povezan sa porodicom Đukanović, pošto su tajkuni konektovani na Prvu familiju vrijedne nekretnine nekadašnjeg državnog preduzeća založili u Prvoj banci, dok je odluka o sudbini ovog prirodnog bisera bila u rukama Đukanovićeve vlade. Iako je prijetio da će pokrenuti odgovornost postupajućih tužioca, pravdajući se da je zastara nastupila ranije, još niko za to nije odgovarao. Zastareo je i slučaj Limenka, opet povezan sa porodicom Đukanović. Treba li pojašnjenje: onaj slučaj kada je brat bivšeg premijera Aleksandar zaradio deset miliona eura iz budžeta a da nije prstom mrdnuo zahvaljući nečinjenju Đukanovićeve vlade. Ni tu nije utvrđeno ima li odgovornosti tužilaca.

O „jednakom” tretmanu tužilaštva vlasti i opozicije puno govori i slučaj Miomir Mugoša. Iako se taj postupak pokušava predstaviti kao još jedan prilog odlučnosti tužilaštva da se izbori sa kriminalom, bez obzira koliko je adresa visoka, bivši gradonačelnik Podgorice i visoki funkcioner DPS-a privilegovan je u startu. Bez obzira na istragu o višemilionskim transakcijama, Mugoša u pritvoru neće provesti ni sekund. S druge strane, Mihailo Čađenović, osumnjičeni vozač opozicionog lidera Andrije Mandića u slučaju državni udar, u pritvoru je po nalogu tužilaštva proveo osam mjeseci tako što mu je pritvor produžavan – nezakonito. Ni za to niko nije odgovarao.

Hajde onda da pogledamo kriminal još uže vezan za politiku. Samo to-kom izbornog dana, 16. oktobra 2016. Mreža za afrimaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela je 117 krivičnih prijava koje su se odnosile na povrede slobode opredjeljenja prilikom izbora. Od toga, objavila je ova organizacija krajem prošle godine, tužilaštvo je u tom trenutku odbacilo 14 krivičnih prijava uz obrazloženje da nema osnova da su ,,izvršena krivična djela”.

,,Većinu tih prijava je bilo potrebno procesuirati na sam izborni dan. Pro-tok vremena svakako ne doprinosi da one budu uspješno dovedene do kraja, a da svi oni koji su tokom izbornog dana ucjenjivali, pritiskali i za-strašivali budu adekvatno kažnjeni. Posljednji izbori su pokazali da crno-gorska tužilačka organizacija, a naročito Specijalno državno tužilaštvo, nema kapaciteta i hrabrosti da zaštite građane Crne Gore od onih koji nastoje da ukradu njihov glas i onemoguće ih da slobodno biraju na iz-borima”, prokomentarisao je tada Dejan Milovac iz MANS-a. On je tada ocijenio i da ,,niti jedna akcija koju je do sada preduzelo tužilaštvo ne promoviše našu zemlju kao društvo koje neće dozvoliti da krugovi moć-nih pojedinaca određuju ishod izbora i modifikuju slobodno izraženu vo-lju građana”.

Tužilaštvo se nije proslavilo ni u istragama policijske torture u oktobru 2015. Policija i tužilaštvo nijesu sproveli djelotvornu istragu torture nad građaninom Branimirom Vukčevićem i Momčilom Baraninom, kao ni Miloradom Mijom Martinovićem koje su pripadnici Specijalne antiterori-stičke jedinice (SAJ) pretukli u Podgorici 24. oktobra 2015. godine. To je utvrdio Ustavni sud Crne Gore postupajući po žalbama koje je podnijela Akcija za ljudska prava, odnosno njena direktorica Tea Gorjanc-Prelević.

,,Ustavni sud je utvrdio da državno tužilaštvo nije ispunilo svoju obavezu prema domaćim i međunarodnim pravnim standardima da obezbijedi djelotvornu istragu policijske torture nad Martinovićem i da je dužno da tu obavezu ispuni”, prokomentarisala je direktorica HRA tu oduku iz jula ove godine.

Ona je istakla da poslije te odluke kojom je Ustavni sud utvrdio da državno tužilaštvo nije sprovelo ozbiljnu istragu protiv pripadnika policije povodom policijske torture na podgoričkim ulicama poslije političkih protesta u oktobru 2015. godine, očekuje da se Vrhovni državni tužilac izjasni o ovim odlukama. Takođe, očekuje i saopšti što namjerava da preduzme da se sprovedu odluke Ustavnog suda, i namjerava li da reformiše pristup državnih tužilaca istragama zloupotreba ovlašćenja u okviru policije.

Ove tri godine će ostati upamćene i po tome što je tužilaštvo objavljivalo prepiske kritičara režima na svom sajtu.

Sretni Dani tužilaca. I bajka o nezavisnosti.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTARSKI POSLOVI MILUTINA SIMOVIĆA I  BIZNISMENA TOMISLAVA ČELEBIĆA: Ja tebi tender – ti meni stan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sumnjiva veza milionskog tendera i kupovine trosobnog stana

 

Odlazeći predsjednik Opštine Nikšić i doskorašnji ministar poljoprivrede i ujedno potpredsjednik Vlade za finansijski sistem Milutin Simović kupio je u septembru 2019. godine imovinu vrijednu 242.000 eura. Međutim, prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac. Na to ukazuju podaci koje je prikupila Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA i Monitor.

Prema podacima Uprave za nekretnine, Simović je 30. septembra 2019. godine kupio trosoban stan (150m2) i parking prostor (32m2) od kompanije Čelebić, koja je u vlasništvu biznismena Tomislava Čelebića, poslovnog partnera i prijatelja predsjednika države Mila Đukanovića.

Istovremeno, dok se pripremala kupovina stana, tekao je i milionski vrijedan tender Ministarstva poljoprivrede koji je Simović dodijelio upravo Čelebićevoj drugoj kompaniji – Čelebić agrar, koja je postala 30-godišnji zakupac preko 156 hektara državne zemlje po cijeni od svega 1,01 cent/ m2 godišnje.

Zemljište se nalazi nedaleko od obale sa pogledom na more i atraktivnu uvalu Bigovo gdje je planirana izgradnja luksuznog turističkog naselja Bigova Bay sa dva hotela, 357 apartmana i 230 vila ukupne investicije od oko 300 miliona eura.

I iza projekta Bigova Bay se nalazi, preko mreže ofšor firmi sa Kipra i Ujedinjenih Arapskih Emirata, još jedan prijatelj predsjednika Đukanovića – bivši palestinski ministar i poslanik Mohamed Dahlan, osuđen na tri godine zatvora u svojoj zemlji zbog korupcije i zloupotrebe položaja. Dahlanovo hapšenje i izručenje palestinske vlasti traže još od 2015. godine a od 2019. godine je, zbog navodnog učešća u ranijem krvavom pokušaju svrgavanja predsjednika Redžepa Erdogana, i na potjernici Turske koja nudi nagradu od 700 hiljada dolara za informaciju koja bi vodila hapšenju Dahlana.

Prema zvaničnim podacima sa portala Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), Simović je kao tadašnji potpredsjednik Vlade po osnovu plate ostvario 2019. godine ukupan godišnji prihod od 21.363 eura kao i još 6.420 eura drugih prihoda što je ukupno 27.783 eura. Predstavnicima Agencije dostavio je podatak da je iste godine njegova supruga Ljiljana Simović prihodovala ukupno 31.156 eura (plate i renta). Bračni par Simović nije imao nikakvu prijavljenu ušteđevinu te, kao ni prethodne godine.

Mimo redovnih prihoda, bračni par Simović ima prijavljena sredstva iz tri stambena kredita od kojih su prva dva korištena za kupovinu pomenutog stana prema riječima samog Simovića. Glavni je od 120.000 eura dobijen 21. novembra 2017. godine od Hipotekarne banke koja je upisala teret na kuću u podgoričkom naselju Zlatica od 214 kvadrata, danas u vlasništvu Simovićeve kćerke. Taj kredit Milutin Simović je prijavio ASK-u u martu 2018. godine i otplaćuje ga u mjesečnim ratama od 855 eura. Drugi kredit je od 40.000 eura iz maja 2019. godine koji je njegova supruga podigla i za koji plaća mjesečnu ratu od 40 eura i treći od 3.500 eura iz oktobra 2015. godine.

Vladimir OTAŠEVIĆ
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA BRATIĆ I NESUĐENA DIREKTORICA  ĐAČIĆ: Slika i prilika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šovinistički ispadi tek postavljene, pa odmah i smijenjene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović“ u Pljevljima Bojane Đačić nisu slučajni incidenti u resoru kojim rukovodi Vesna Bratić. Oni upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti

 

Šovinistički ispadi nesuđene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović“ u Pljevljima Bojane Đačić nisu tek slučajni incidenti u Ministarstvu prosvjete, kulture, nauke i sporta (MPKNS) kojim rukovodi Vesna Bratić. Oni upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti. I upozorava na opasnu praksu – nigdje drugačijih.

Đačićeva je smijenjena odlukom ministarke Bratić, nakon što je njena fotografija, na kojoj na glavi nosi šajkaču sa kokardom, simbolom četničkog pokreta, osvanula ove nedjelje na društvenoj mreži Instagram, i izazvala snažnu osudu javnosti. Za vršiteljku dužnosti direktorice OŠ „Ristan Pavlović“ izabrana je u ponedjeljak, 26. aprila, a smijenjena je jedva dva dana poslije.

,,Nepodnošljiva mi je sama pomisao da Srpkinja ode za Hrvata ili Muslimana. Tu pomirenja nema. Nema objašnjenja za tu ljubav. Imam koleginicu koja je izbjegla iz Sarajeva, došla ovdje i udala se za Muslimana, oca joj je to u grob ‘oćeralo. Umjesto da djecu krštava, ona ih suneti“, jedna je od huškačkih i necivilizovanih objava na nalogu @crnogorka__ na društvenoj mreži Tviter, čija je autorka navodno Đačić.

Navodno, jer je ona demantovala povezanost sa tim online profilom, iako su na njemu objavljivane i njene fotografije. Monitor je Đačićevu kontaktirao, ali do zaključenja ovog broja nije odgovorila na pitanja.

Na istom nalogu podijeljena je i fotografija Instagram profila izvjesne Ermine, koja pravi torte, na kojoj se nalazi torta sa likom Svetog Save, iznad kog je ćirilicom napisan tekst Srećna slava. Uz tu objavu, sa naloga koji se pripisuje Bojani Đačić, napisan je i komentar – Ne može protiv svetosavskog genetskog koda… Kako bula ćirilicu veze.

Još je grozomornih objava dijeljeno sa istog profila.

Valja ukazati na to da se ministarka Vesna Bratić nije distancirala od neprihvatljivog ponašanja njene izabranice. Đačićeva je smijenjena u tišini, bez ijednog zvaničnog izjašnjenja MPNKS-a. No, to neće izbrisati činjenicu da ju je odabrala i na funkciju postavila upravo ministarka.

Nije imenovanje Bojane Đačić jedini sporni potez Vesne Bratić, čija je, podsjećanja radi, kandidatura osporavana upravo zbog izjava da se ponosi što je „srpski nacionalista“ ili one da je Boris Dežulović ,,ustaša”.

Za novog člana Upravnog odbora (UO) Univerziteta Crne Gore (UCG) Bratićka je postavila Budimira Aleksića, profesora Cetinjske bogoslovije i poslanika DF-a, poznatog javnosti, između ostalog, i po rijetkom glasu u Skupštini Crne Gore protiv Zakona o istopolnim brakovima ili po uvodnom govoru o „snu o srpskom jedinstvu” na konferenciji Podgorička skupština 1918. i ujedinjenje Crne Gore i Srbije. Osim njega, članice UO UCG-a su i profesorice Milijana Novović Burić i Milena Burić, bliske novim vlastima. Na funkciju vršioca dužnosti rektora Univerziteta postavljen je Vladimir Božović, predsjednik Izvršnog odbora Matice srpske i jedan od osnivača senzacionalističkog portala In4S.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORUPCIJA PRAVOSUĐA PO METRU KVADRATNOM: Dam ti stan, pa ti sudi i tuži nepristrasno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od bivših vlada stanove je dobilo pet tužilaca Specijalnog državnog tužilaštva i četiri Vrhovnog, kao i po četiri sudije Upravnog, Vrhovnog i četiri Ustavnog suda… Predsjednici komisija za dodjelu bili su Slavoljub Stijepović i Predrag Bošković, a sudije i tužioci su onda trebali da odlučuju po krivičnim prijavama podnesenim protiv njih i njihovih partijskih drugova

 

Skandal oko dodjele stanova i kredita po povoljnim uslovima se nastavlja. Rukovoditeljka stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović-Marković ove nedjelje je objavila nove podatke sa dosad nepoznatim detaljima ovog školskog primjera korupcije. Ugovore su bivše vlade proglasile tajnom, a nova je sa njih skinula oznaku tajnosti.

Povoljni stanovi i krediti za 580 državnih funkcionera i javnih službenika, u posljednjih deset godina, koštali su nas 25 miliona eura. Ćalović-Marković je objavila korupcionu šemu. Za izabrane Vlada je u startu kvadrat procjenjivala oko 30 odsto manje od tržišne cijene, pa je na taj diskont, zbog navodih zasluga, cijena snižavana još za 80 odsto, a ako bi funkcioner uzmogao da to plati u kešu čašćavan je i sa dodatnih 15 odsto popusta. Tako je sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović stan od 90 kvadrata u Univerzitetskom centru platio nevjerovatnih 146 eura po kvadratu ili 13.173 eura.

Posebno problematično kod raspodjele je to što je Vlada direktno uticala na ,,nezavisnu” granu vlasti, a po svom nahođenju odlučivala ko će od sudija i tužilaca dobiti stan ili par desetina hiljada eura pomoći. Vladina Komisija za stambena pitanja podijelila je sudijama i tužiocima više od pola miliona eura vrijedne stambene kredite, a neki od njih su metar kvadratni stana plaćali ispod 100 euro.

Sudije i tužioci su dobro znali da tu nisu čista posla. Od januara 2014. godine, Zakonom o stanovanju i održavanju stambenih zgrada propisano je da se ,,postupak, način i kriterijumi za rješavanje stambenih potreba sudija, državnih tužilaca i sudija Ustavnog suda, utvrđuju aktom Sudskog savjeta, Tužilačkog savjeta i Ustavnog suda”. Oni koji su imali veze sa vlašću vješto su izbjegavali ovu odredbu zakona pa su molili direktno Vladu da im dodijeli stan ili kredit. Suprotno citiranom Zakonu stanove je dobilo pet tužilaca Specijalnog državnog tužilaštva i četiri Vrhovnog državnog tužilaštva, kao i po četiri sudije Upravnog i Vrhovnog, i četiri sudije Ustavnog suda od sedam koliko ih ima…

DPS je tako skoro savršeno zaokružio sistem korupcije – predsjednici  Vladine Komisije za stambena pitanja bile su njegove perjanice Slavoljub Stijepović i Predrag Bošković. Oni su maltene poklanjali stanove i kredite izabranim sudijama ili tužiocima, koji su u isto vrijeme ,,samostalno” i ,,nepristrasno” trebali da odlučuju o brojnim krivičnim prijavama protiv njih  i njegovih partijskih drugova na čelu sa liderom Milom Đukanovićem. Sve je trebalo da prevenira Agencija za sprečavanje korupcije, čiji bivši čelnik Sreten Radonjić u maju 2017. godine,  traži 40.000 eura za adaptaciju i proširenje stana. Vlada je svojom Odredbom propisala da se funkcioneru može dodijeliti kredit za poboljšanje uslova stanovanja do maksimalno 15.000 eura. Međutim, u slučaju Radonjića, kao i mnogim drugim, Vlada krši svoju odredbu i dodjeljuje mu traženi iznos uz obavezu da vrati samo 8.000 eura. Ostatak je čašćavala iz naših džepova. Radonjiću je rata 73,5 eura na deset godina, uz,  za obične  građane, nevjerovatnu kamatu od dva odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo