Povežite se sa nama

MONITORING

DANI DRŽAVNIIH TUŽILACA: PORUKE I FAKTI: Nezavisnost i druge bajke

Objavljeno prije

na

Jubileji u pravosuđu nijesu ove sedmice zaobišli ni tužilaštvo. Nije prigodne govore držala samo predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica . Dani državnih tužilaca bili su povod da i vrhovni državni tužilac Ivica Stanković pošalje poruke javnosti. Iste one koje je poslao kada je prije skoro tri godine stupio na tu dužnost – o tome kako je tužilaštvo nezavisno od političkih uticaja. Nije rađeno istraživanje o povjerenju u te navode, ali nema sumnje da se radi o padu u odnosu na vrijeme kada su oči crnogorske javnosti pune nade bile uprte u novo tužilačko rukovodstvo.

,,Državno tužilaštvo se ne bavi ni vlašću, ni opozicijom, već isključivo učiniocima krivičnih djela”, ubjeđivao je Stanković, obraćajući se tužiocima. ,,Godina za nama bila je ispunjena dešavanjima u kojima je državno tužilastvo često bilo u centru pažnje. Takve situacije ne treba da opterećuju. Naprotiv, treba da samo pokažu i dokažu da državni tužioci nisu podložni bilo kakvim uticajima, bez obzira što im se takve stvari žele pripisati”, kazao je Stanković otvarajući Dane državnih tužilaca Crne Gore.

Pa dramski nastavio pitanjem – ,,A ko nam i šta pripisuje?”

,,Vjerujem da ste primjetili da je, kada slušate dio javnosti, tužilaštvo u jednom periodu pod uticajem vlasti, a u drugom pod uticajem opozicije. Sve u zavisnosti od toga koliko odluka koju tužilaštvo donosi u određenom trenutku odgovara onima koji je analiziraju… Nerijetko imamo priliku da čujemo kako statistika služi samo da zavara, ali takve tvrdnje se čuju u nedostatku drugih argumenata”, kazao je VDT i konačno zaključio da će tužioci „ostati postojani u izvršavanju ustavom i zakonom dodijeljenih nadležnosti, ne pravdajući se nikome da nijesu ova ili ona grana vlasti”. Nakon što je pokušao da se opravda.

No, šta god Stanković rekao, i bez obzira sa koliko dramaturgije i uvjerljivo, statistika je neumoljiva – za tri godine otakako su na čelu državnog tužilaštva Stanković i specijalni tužilac Milivoje Katnić, pokrenuti su procesi u kojima je tužilaštvo za kriminal teretilo gotovo po pravilu opozicionare, kritičare vlasti i njihove rivale. Državni udar, slučaj Marović, pranje novca i Pokret za promjene, slučaj Goran Rodić..

Istovremeno, slučaj Telekom sveo se na ispitivanje odgovornosti tek dijela učesnika, dok je sestra bivšeg premijera Ana Đukanović skinuta sa liste osumnjičenih. Zastareo je slučaj Solane, opet usko povezan sa porodicom Đukanović, pošto su tajkuni konektovani na Prvu familiju vrijedne nekretnine nekadašnjeg državnog preduzeća založili u Prvoj banci, dok je odluka o sudbini ovog prirodnog bisera bila u rukama Đukanovićeve vlade. Iako je prijetio da će pokrenuti odgovornost postupajućih tužioca, pravdajući se da je zastara nastupila ranije, još niko za to nije odgovarao. Zastareo je i slučaj Limenka, opet povezan sa porodicom Đukanović. Treba li pojašnjenje: onaj slučaj kada je brat bivšeg premijera Aleksandar zaradio deset miliona eura iz budžeta a da nije prstom mrdnuo zahvaljući nečinjenju Đukanovićeve vlade. Ni tu nije utvrđeno ima li odgovornosti tužilaca.

O „jednakom” tretmanu tužilaštva vlasti i opozicije puno govori i slučaj Miomir Mugoša. Iako se taj postupak pokušava predstaviti kao još jedan prilog odlučnosti tužilaštva da se izbori sa kriminalom, bez obzira koliko je adresa visoka, bivši gradonačelnik Podgorice i visoki funkcioner DPS-a privilegovan je u startu. Bez obzira na istragu o višemilionskim transakcijama, Mugoša u pritvoru neće provesti ni sekund. S druge strane, Mihailo Čađenović, osumnjičeni vozač opozicionog lidera Andrije Mandića u slučaju državni udar, u pritvoru je po nalogu tužilaštva proveo osam mjeseci tako što mu je pritvor produžavan – nezakonito. Ni za to niko nije odgovarao.

Hajde onda da pogledamo kriminal još uže vezan za politiku. Samo to-kom izbornog dana, 16. oktobra 2016. Mreža za afrimaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela je 117 krivičnih prijava koje su se odnosile na povrede slobode opredjeljenja prilikom izbora. Od toga, objavila je ova organizacija krajem prošle godine, tužilaštvo je u tom trenutku odbacilo 14 krivičnih prijava uz obrazloženje da nema osnova da su ,,izvršena krivična djela”.

,,Većinu tih prijava je bilo potrebno procesuirati na sam izborni dan. Pro-tok vremena svakako ne doprinosi da one budu uspješno dovedene do kraja, a da svi oni koji su tokom izbornog dana ucjenjivali, pritiskali i za-strašivali budu adekvatno kažnjeni. Posljednji izbori su pokazali da crno-gorska tužilačka organizacija, a naročito Specijalno državno tužilaštvo, nema kapaciteta i hrabrosti da zaštite građane Crne Gore od onih koji nastoje da ukradu njihov glas i onemoguće ih da slobodno biraju na iz-borima”, prokomentarisao je tada Dejan Milovac iz MANS-a. On je tada ocijenio i da ,,niti jedna akcija koju je do sada preduzelo tužilaštvo ne promoviše našu zemlju kao društvo koje neće dozvoliti da krugovi moć-nih pojedinaca određuju ishod izbora i modifikuju slobodno izraženu vo-lju građana”.

Tužilaštvo se nije proslavilo ni u istragama policijske torture u oktobru 2015. Policija i tužilaštvo nijesu sproveli djelotvornu istragu torture nad građaninom Branimirom Vukčevićem i Momčilom Baraninom, kao ni Miloradom Mijom Martinovićem koje su pripadnici Specijalne antiterori-stičke jedinice (SAJ) pretukli u Podgorici 24. oktobra 2015. godine. To je utvrdio Ustavni sud Crne Gore postupajući po žalbama koje je podnijela Akcija za ljudska prava, odnosno njena direktorica Tea Gorjanc-Prelević.

,,Ustavni sud je utvrdio da državno tužilaštvo nije ispunilo svoju obavezu prema domaćim i međunarodnim pravnim standardima da obezbijedi djelotvornu istragu policijske torture nad Martinovićem i da je dužno da tu obavezu ispuni”, prokomentarisala je direktorica HRA tu oduku iz jula ove godine.

Ona je istakla da poslije te odluke kojom je Ustavni sud utvrdio da državno tužilaštvo nije sprovelo ozbiljnu istragu protiv pripadnika policije povodom policijske torture na podgoričkim ulicama poslije političkih protesta u oktobru 2015. godine, očekuje da se Vrhovni državni tužilac izjasni o ovim odlukama. Takođe, očekuje i saopšti što namjerava da preduzme da se sprovedu odluke Ustavnog suda, i namjerava li da reformiše pristup državnih tužilaca istragama zloupotreba ovlašćenja u okviru policije.

Ove tri godine će ostati upamćene i po tome što je tužilaštvo objavljivalo prepiske kritičara režima na svom sajtu.

Sretni Dani tužilaca. I bajka o nezavisnosti.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo