Povežite se sa nama

MONITORING

DANI DRŽAVNIIH TUŽILACA: PORUKE I FAKTI: Nezavisnost i druge bajke

Objavljeno prije

na

Jubileji u pravosuđu nijesu ove sedmice zaobišli ni tužilaštvo. Nije prigodne govore držala samo predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica . Dani državnih tužilaca bili su povod da i vrhovni državni tužilac Ivica Stanković pošalje poruke javnosti. Iste one koje je poslao kada je prije skoro tri godine stupio na tu dužnost – o tome kako je tužilaštvo nezavisno od političkih uticaja. Nije rađeno istraživanje o povjerenju u te navode, ali nema sumnje da se radi o padu u odnosu na vrijeme kada su oči crnogorske javnosti pune nade bile uprte u novo tužilačko rukovodstvo.

,,Državno tužilaštvo se ne bavi ni vlašću, ni opozicijom, već isključivo učiniocima krivičnih djela”, ubjeđivao je Stanković, obraćajući se tužiocima. ,,Godina za nama bila je ispunjena dešavanjima u kojima je državno tužilastvo često bilo u centru pažnje. Takve situacije ne treba da opterećuju. Naprotiv, treba da samo pokažu i dokažu da državni tužioci nisu podložni bilo kakvim uticajima, bez obzira što im se takve stvari žele pripisati”, kazao je Stanković otvarajući Dane državnih tužilaca Crne Gore.

Pa dramski nastavio pitanjem – ,,A ko nam i šta pripisuje?”

,,Vjerujem da ste primjetili da je, kada slušate dio javnosti, tužilaštvo u jednom periodu pod uticajem vlasti, a u drugom pod uticajem opozicije. Sve u zavisnosti od toga koliko odluka koju tužilaštvo donosi u određenom trenutku odgovara onima koji je analiziraju… Nerijetko imamo priliku da čujemo kako statistika služi samo da zavara, ali takve tvrdnje se čuju u nedostatku drugih argumenata”, kazao je VDT i konačno zaključio da će tužioci „ostati postojani u izvršavanju ustavom i zakonom dodijeljenih nadležnosti, ne pravdajući se nikome da nijesu ova ili ona grana vlasti”. Nakon što je pokušao da se opravda.

No, šta god Stanković rekao, i bez obzira sa koliko dramaturgije i uvjerljivo, statistika je neumoljiva – za tri godine otakako su na čelu državnog tužilaštva Stanković i specijalni tužilac Milivoje Katnić, pokrenuti su procesi u kojima je tužilaštvo za kriminal teretilo gotovo po pravilu opozicionare, kritičare vlasti i njihove rivale. Državni udar, slučaj Marović, pranje novca i Pokret za promjene, slučaj Goran Rodić..

Istovremeno, slučaj Telekom sveo se na ispitivanje odgovornosti tek dijela učesnika, dok je sestra bivšeg premijera Ana Đukanović skinuta sa liste osumnjičenih. Zastareo je slučaj Solane, opet usko povezan sa porodicom Đukanović, pošto su tajkuni konektovani na Prvu familiju vrijedne nekretnine nekadašnjeg državnog preduzeća založili u Prvoj banci, dok je odluka o sudbini ovog prirodnog bisera bila u rukama Đukanovićeve vlade. Iako je prijetio da će pokrenuti odgovornost postupajućih tužioca, pravdajući se da je zastara nastupila ranije, još niko za to nije odgovarao. Zastareo je i slučaj Limenka, opet povezan sa porodicom Đukanović. Treba li pojašnjenje: onaj slučaj kada je brat bivšeg premijera Aleksandar zaradio deset miliona eura iz budžeta a da nije prstom mrdnuo zahvaljući nečinjenju Đukanovićeve vlade. Ni tu nije utvrđeno ima li odgovornosti tužilaca.

O „jednakom” tretmanu tužilaštva vlasti i opozicije puno govori i slučaj Miomir Mugoša. Iako se taj postupak pokušava predstaviti kao još jedan prilog odlučnosti tužilaštva da se izbori sa kriminalom, bez obzira koliko je adresa visoka, bivši gradonačelnik Podgorice i visoki funkcioner DPS-a privilegovan je u startu. Bez obzira na istragu o višemilionskim transakcijama, Mugoša u pritvoru neće provesti ni sekund. S druge strane, Mihailo Čađenović, osumnjičeni vozač opozicionog lidera Andrije Mandića u slučaju državni udar, u pritvoru je po nalogu tužilaštva proveo osam mjeseci tako što mu je pritvor produžavan – nezakonito. Ni za to niko nije odgovarao.

Hajde onda da pogledamo kriminal još uže vezan za politiku. Samo to-kom izbornog dana, 16. oktobra 2016. Mreža za afrimaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela je 117 krivičnih prijava koje su se odnosile na povrede slobode opredjeljenja prilikom izbora. Od toga, objavila je ova organizacija krajem prošle godine, tužilaštvo je u tom trenutku odbacilo 14 krivičnih prijava uz obrazloženje da nema osnova da su ,,izvršena krivična djela”.

,,Većinu tih prijava je bilo potrebno procesuirati na sam izborni dan. Pro-tok vremena svakako ne doprinosi da one budu uspješno dovedene do kraja, a da svi oni koji su tokom izbornog dana ucjenjivali, pritiskali i za-strašivali budu adekvatno kažnjeni. Posljednji izbori su pokazali da crno-gorska tužilačka organizacija, a naročito Specijalno državno tužilaštvo, nema kapaciteta i hrabrosti da zaštite građane Crne Gore od onih koji nastoje da ukradu njihov glas i onemoguće ih da slobodno biraju na iz-borima”, prokomentarisao je tada Dejan Milovac iz MANS-a. On je tada ocijenio i da ,,niti jedna akcija koju je do sada preduzelo tužilaštvo ne promoviše našu zemlju kao društvo koje neće dozvoliti da krugovi moć-nih pojedinaca određuju ishod izbora i modifikuju slobodno izraženu vo-lju građana”.

Tužilaštvo se nije proslavilo ni u istragama policijske torture u oktobru 2015. Policija i tužilaštvo nijesu sproveli djelotvornu istragu torture nad građaninom Branimirom Vukčevićem i Momčilom Baraninom, kao ni Miloradom Mijom Martinovićem koje su pripadnici Specijalne antiterori-stičke jedinice (SAJ) pretukli u Podgorici 24. oktobra 2015. godine. To je utvrdio Ustavni sud Crne Gore postupajući po žalbama koje je podnijela Akcija za ljudska prava, odnosno njena direktorica Tea Gorjanc-Prelević.

,,Ustavni sud je utvrdio da državno tužilaštvo nije ispunilo svoju obavezu prema domaćim i međunarodnim pravnim standardima da obezbijedi djelotvornu istragu policijske torture nad Martinovićem i da je dužno da tu obavezu ispuni”, prokomentarisala je direktorica HRA tu oduku iz jula ove godine.

Ona je istakla da poslije te odluke kojom je Ustavni sud utvrdio da državno tužilaštvo nije sprovelo ozbiljnu istragu protiv pripadnika policije povodom policijske torture na podgoričkim ulicama poslije političkih protesta u oktobru 2015. godine, očekuje da se Vrhovni državni tužilac izjasni o ovim odlukama. Takođe, očekuje i saopšti što namjerava da preduzme da se sprovedu odluke Ustavnog suda, i namjerava li da reformiše pristup državnih tužilaca istragama zloupotreba ovlašćenja u okviru policije.

Ove tri godine će ostati upamćene i po tome što je tužilaštvo objavljivalo prepiske kritičara režima na svom sajtu.

Sretni Dani tužilaca. I bajka o nezavisnosti.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo