Povežite se sa nama

MONITORING

ISCJEPKANI IZBORI: Vladin desant

Objavljeno prije

na

U četiri opštine će 26. novembra biti održani lokalni izbori: prijestonica Cetinje, Mojkovac, Petnjica i buduća samostalna opština Tuzi. Riječ je o mjestima u kojima ukupno ima oko 39 hiljada birača i koja se smatraju ozbiljnim uporištima Demokratske partije socijalista. Naravno, vlast će dati sve od sebe da ih iskoristi kao vjetar u leđa za sve izbore naredne godine – predsjedničke, podgoričke i dio preostalih lokalnih.

O rasporedu izbora izjasnio se nedavno na TV Prva šef DPS-a Milo Đukanović: „Sada imamo ciklus 26. novembra u četiri opštine. Nakon toga ćemo imati izbore za predsjednika države i izbore za Berane koji ne mogu sačekati onih ostalih 11 opština koji mogu da idu u nekom periodu do kraja maja ili početka juna. Onda ćemo imati taj treći ciklus od 11 opština…”. Đukanović nije pominjao Ulcinj u kojem se, prema nekim izvorima, izbori očekuju početkom naredne godine.

Lokalni izbori u Beranama održani su 9. marta 2014. To znači da novi izbori u toj opštini moraju biti najkasnije do marta.

Predsjednički izbori bili su 7. aprila 2013. godine. Budući da mandat predsjednika traje pet godina, rok za održavanje tih izbora je takođe u martu 2018. Posljednji lokalni izbori u 11 opština održani su 25. maja 2014. Rok za nove izbore je početak maja.

Izbori nijesu jeftina stvar – posljednji parlamentarni su, prema podacima CeMI-ja, koštali preko pet miliona eura. Možda su se neki od izbora u prvoj polovini iduće godine mogli spojiti, ali procesom upravlja vlast, a ona voli da raspodijeli snage. Tačno je da u vrijeme izbornih kampanja ministri i drugi vladini službenici dobijaju nadnaravne moći, ali ipak ne bi mogli da stignu da, o trošku države, istovremeno reklamiraju i predsjedničkog i kandidata za predsjednika opštine Šavnik, na primjer. U slučaju da predsjednički kandidat bude Milo Đukanović to čak nekako ne bi ni išlo. Kud ćeš takvu istorijsku veličinu uz probleme sa smećem, na primjer. Nije beg cicija.

Šta je tu je. Za predstojeće izbore u četiri opštine rok za predavanje lista istekao je 1. novembra. Nedavno rastavljeni Demos Miodraga Lekića i Ujednjena Crna Gora Gorana Danilovića nijesu predali liste. Demokratski front neće učestvovati na izborima u Petnjici i Tuzima, listu za Tuzi nije predao ni Građanski pokret URA. Na Cetinju i u Petnjici, vjerovali ili ne, izborne liste predala je Pozitivna.

Na prethodnim lokalnim izborima u prijestonici Demokratska partija socijalista je osvojila apsolutnu vlast. Dobili su 19 odborničkih mjesta. Socijaldemokratska partija i Pozitivna imale su po pet, Građanski front tri i SNP jedan odbornički mandat.

Za povjerenje 14.223 birača na Cetinju 26 novembra boriće se kandidati na deset izbornih lista: Grupa birača ,,Stara garda Liberalnog saveza Crne Gore”, Crnogorska partija, Demokrate, Pozitivna, Socijaldemokrate, SDP, URA, DPS, DF i SNP i LP. SNP i LP sklopili su savez u posljednji čas.

Neka vrsta izbora uoči izbora na Cetinju je bila dok se DPS odlučivao koga će staviti za nosioca liste. Kandidati su bili aktuelni gradonačelnik Aleksandar Bogdanović i direktor Montenegro bonusa Aleksandar Kašćelan. Monitorovi izvori sa Cetinja objašnjavaju da je dilema nastala tako što je Bogdanović u dijelu biračkog tijela naklonjenom vlasti veoma omiljen, dok je Kašćelanu na ruku išlo to što nije previše partijski eksponiran, što bi moglo da privuče manje zaljubljive birače vladajuće partije.

Na čelo, kažu podmlađene, izborne liste DPS-a na kraju je ipak stao Bogdanović. ,,To će olakšati posao opoziciji jer je Bogdanovića lakše napadati zbog porodičnih veza sa Marovićima i prethodnih neispunjenih izbornih obećanja”, kaže Monitorov upućeni izvor sa Cetinja. Kampanja se, objašnjava, još nije zahuktala. ,,Nikad više lista i nikad manje strke”, kaže naš sagovornik i ocjenjuje da će nekoliko lista ,,prosuti” dio glasova koji će onda završiti kod DPS-a. Ukazuje i na dobru ,,raspoređenost” kadrova Socijaldemokrata koji će biti u prilici da pripomognu, na primjer, socijalno ugroženim građanima i slično.

„Radi li išta na Cetinje, osim opštine, one fabrike čokolade i žičare”, jedan je od komentara o sadašnjoj vlasti na Cetinju, koji ukratko predočava sve što se godinama o vlasti na Cetinju govori. Minulog ljeta, međutim, usvojene su izmjene Zakona o prijestonici, prema kojim će Cetinju svake godine biti poklonjen jedan procenat tekućeg budžeta. Desetak, recimo, milona, nije loša brojka za dopunu opštinske kase i zbrinjavanje još uhljeba.

Kao i svuda i na Cetinju su velika nepoznanica Demokrate; dobar rezultat očekuju i SDP i URA. Monitorovi izvori kažu da je SDP posebno animirala bivše glasače LSCG, dok URA ,,možda djeluje previše samouvjereno”, ali je počela zanimljivu kampanju i podržava je nekoliko cijenjenih imena.

Apsolutnu vlast na prošlim lokalnim izborima DPS je dobila i u Mojkovcu. Osvojili su 17 mandata, dok je koalicija Demokratski front SNP i Demokratska srpska stranka imala 11, nezavisna lista Ivan Ašanin dva, a SDP jedan mandat. Zanimljivo je da se najjača opoziciona lista zvala ,,Pobjednički Mojkovac – Miodrag Lekić”.

Za ove izbore upisano je 7.141 birača i predato sedam izbornih lista:

Demokrate, SD, SDP, DPS, URA, SNP, DF.

,,Bezveznije kampanje dosad nije bilo”, kaže Monitorov sagovornik iz Mojkovca. Naravno, ako se ne računaju predizborni građevinski radovi i, premijerova posvećenost rodnom kraju”. U rekonstrukciju dvije škole u Mojkovcu će naredne godine biti uloženo više od milion eura”, upravo je, tokom posjete Mojkovcu, izjavio ministar prosvjete Damir Šehović.

U Petnjici je DPS na prethodnim izborima osvojila 15 odborničkih mjesta. SDP-u je pripalo 11, Bošnjačkoj stranci četiri i SNP-u jedan mandat. Vlast su formirale DPS i Bošnjačka stranka. Kasnije su se posvađali oko predsjednika Skupštine opštine Adnana Muhovića i njegovih stavova o Njegošu. DPS je ostao na vlasti zahvaljujući tome što se u međuvremenu SDP podijelio, pa su umjesto BS-a uskočili odbornici SD-a.

Broj upisanih birača uoči ovih izbora je 6.240, ponuđeno im je osam partijskih lista: SDP, Pozitivna, Bošnjačka demokratska zajednica, Demokrate, DPS, Bošnjačka stranka, SNP, SD.

Na prošlim lokalnim izborima, iako su bili prvi u novoformiranoj opštini, glasalo je manje od pola upisanih birača. Fala, moglo bi se reći, predsjedniku DPS-a što je ljetos, tokom Dana dijaspore Petnjicu proglasio ,,prijestonicom još jedne Crne Gore”, samo ta Crna Gora nije tu. Petnjica je opštinski centar koji ima za trećinu manje birača nego jedno od biračkih mjesta – Trpezi. I dalje nema trafiku, jedna od banaka tamo je otvorila i ubrzo zatvorila filijalu. Zgradu su, istina, dobile opštinske službe i Centar za kulturu.

Krupan biser ovih izbora su bilbordi DPS-a i SD-a za Petnjicu koji sijaju – u Beranama. Poznavaoci prilika se dvoume da li je pravo objašnjenje to što u Petnjici nema bilborda ili fakat da nezanemarljiv broj onih koji glasaju u petnjičkoj opštini živi u Beranama.

Generalno, očekuje se da izbori ozvaniče trenutni sklop vlasti u Petnjici. SD-u ide na ruku to što je, i u ovom mjestu i u susjednim Beranama, uspio da dobije funkcije sa kojih može da ,,pomogne” kome treba. Upućeni ocjenjuju da bi Bošnjačka stranka mogla oslabiti, dijelom zbog nesuglasica u opštinskom odboru, dijelom zbog toga što će određeni broj glasova osvojiti Bošnjačka demokratska zajednica.

Izbori u Tuzima bili su u maju 2014, zajedno sa podgoričkim. U, tada gradskoj opštini, DPS je obezbijedio 13 mandata, Albanska koalicija četiri, Demokratski savez tri i koalicija Pozitivne i SDP-a – dva odbornička mjesta.

U Tuzima je upisano 11.599 birača, na glasačkom listiću biće devet partija: Bošnjačka stranka, Demokrate, SD, SDP, Naša unija, DPS, Albanska alternativa, SNP, Demokratski savez Albanaca.

Krajem aprila ove godine Skupština Crne Gore je usvojila izmjene Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, kojima je predviđeno da Tuzi budu samostalna opština. Zakon će se primjenjivati od 1. septembra 2018.

Onda su odbornici skupštine gradske opštine Tuzi skratili sebi mandat, kako bi izbori bili održani u novembru, a ne na proljeće zajedno sa podgoričkim, kako je bilo po redu. Razlog je svima jasan – prijevremenim izborima i odloženim potpunim osamostaljenjem opštine, svaki građanin Tuzi imaće dva glasa. Jedan za svoju i jedan za opštinu Podgorica u kojoj vladajuća partija već dugo, realno, gubi izbore ali opstaje na vlasti raznim vrstama manipulacija. Nekad su to bile male srpske partije, nekad podjela u SDP-u, sad će, ako upali, biti glasovi iz Tuzi. Nije pošteno, ali je praktično.

Nije ni cjepkanje izbora korisno za državnu kasu, ali se vlastima isplati. Što bi izbori bili drugačiji od svega drugog – naši životi služe tome da se njima isplati.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRAVOSUĐE, BANKE I ZLOUPOTREBA MOĆI: Falsifikatom do bogatstva?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve više je povoda za sumnje u presude sudova pod komandom Vesne Medenice, tokom trajanja njene funkcije i nakon odlaska sa nje. I Dragan Senić tvrdi da je presudom zasnovanom na falsifikovanom dokumentu (mjenici AA 0889562) oštećen za ogroman novac. Pa traži reviziju i čeka odluku Tužilačkog savjeta

 

Širi se istraga o zloupotrebama nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda i Vrhovne države tužiteljke Vesne Medenice. Više nije o riječ o dva već o četiri predmeta u kojima je, sumnja se, presuđeno tako što su sudije u postupku izvršile njeno naređenje. Ne mareći za činjenice i pravdu.

O načinu na koji je funkcionisalo pravosuđe pod komandom Medenice nedavno je, u Tužilaštvu, svjedočio sudija Osnovnog suda u Herceg Novom Jovan Stanković. Novinarka TV Vijesti Svetlana Đokić predočila nam je dio njegovog iskaza o tome kako je postupio nakon što je Medenica, tada već bivša predsjednica Vrhovnog suda, od njega naručila presudu vršeći, jezikom krivičnog prava, nezakonit uticaj.

„U tom trenutku sam se našao u veoma nezahvalnoj poziciji. Da sam odbio, zamjerio bih joj se, shvatio sam da mi može vrlo lako stvoriti goleme probleme u pravosuđu, a s druge strane otvorio bih prostor za dalje pritiske da se taj predmet što prije završi, a koji bi sigurno uslijedili čim se ona za njega zainteresovala”, objasnio je Stanković u svom iskazu. „I donio sam tu (traženu – prim. Monitora) odluku, smatrajući to u tom trenutku najjednostavnijim rješenjem, da sklonim taj predmet iz kancelarije, a što je najvažnije da skinem nju sa dnevnog reda”.

U zapisniku sa saslušanja zapisano je i opravdanje hercegnovskog sudije. On se, kaže, kaje a nezadovoljne stranke mogu da se – žale.

„Ja, kao i sve sudije parničari u Crnoj Gori, predmete često lomim preko koljena…  U tim uslovima se ponekad donose odluke sa jasnim falinkama samo da bi se predmet riješio”. Pravdajući svoje postupke sudija-svjedok saopštio je da nije mogao da se odupre pritisku Vesne Medenice, ali jeste drugima koji su dolazili iz Višeg ili Apelacionog suda. Sa tih adresa je „u najmanje dva navrata”, dobijao direktne naloge kako da postupi u određenim predmetima. Ali ih, kaže, nije izvršio.

Možemo samo da razmišljamo o tome koliko je sličnih presuda donijeto u crnogorskim sudnicama. Po predočenom modelu: predmet sklonim iz kancelarije, moćnika skinem s dnevnog reda. A možemo i da se zapitamo šta je sa onima kojima su takve presude, jednostavne i efikasne, nanijele nepravdu i, nerijetko, donijele velike egzistencijalne probleme. Posebno ako pretpostavimo, a za to već postoji jak osnov sumnje, da se niz presuda donijetih pod pritiskom onih koji mogu da naruče ili kupe pravdu protezao od najnižih do najviših sudskih instanci. Odnosno, od osnovih do Vrhovnog suda.

Iz arhiva sumnjivih slučajeva izdvojimo jedan. On je dio priče o švajcarskim kreditima koje je nekadašnja Hypo Alpe Adria Banka (HAAB) svojim klijentima isplaćivala u domaćoj valuti (eurima) a nominalno obračunava u švajcarskim francima. Da bi naknadno, na kursnim razlikama, ostvarila ogromnu razliku. Gurajući u probleme i bijedu nekoliko stotina svojih klijenata u Crnoj Gori. I hiljade njih u regionu.

„Poslovanje Hypo Alpe Adria Grupe u Jugoistočnoj Evropi najveći je kriminalni akt nakon Drugog svjetskog rata”, ocijenio je Kristijan Bohler, inspektor austrijske policije i vođa posebnog tima zaduženog za istraživanje afere Hypo u Beču.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA – VOĐA ORGANIZOVANE KRIMINALNE GRUPE?: Od Vrhovnog suda do ZIKS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iskustvo  uči da bi do pravosnažnog okončanja postupka protiv Blaža Jovanića i Vesne Medenice mogle proći godine. Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama njihove vladavine. Ako dobije priliku da se oporavi

 

Nedugo za Vesnom Medenicom, nekadašnjom VDT i višestrukom predsjednicom Vrhovnog suda, u pritvorsku jedinicu spuškog zatvora (ZIKS, ili po novom, UIKS) stigao je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Direktno iz kancelarije nakon što je, prema nezvaničnim informacijama, osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i formirao kriminalnu organizaciju koja je, u makar desetak stečajnih postupaka, stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

I površno upućeni u višedecenijska dešavanja u pravosuđu prepoznali su, u tom spletu okolnosti, još jedno preklapanje u biografijama dvojca koji je, godinama, vedrio i oblačio ovdašnjim sudnicama. I blisko sarađivao – formalno i, sumnja se, neformalno – na predmetima od zajedničkog interesa.

Kada je Blažo Jovanić, sa mjesta parničara i sudije Osnovnog suda u Podgorici, u aprilu 2014, neočekivano izabran za predsjednika Privrednog suda, preskačući uobičajenu dinamiku napredovanja u sudskoj hijerarhiji, analitičari nijesu imali dileme o uzrocima njegovog profesionalnog uzleta. Baš kao ni u ocjeni da je za tu odluku, operativno, najzaslužnija bila Vesna Medenica. Razlike su bile samo u interpretativnim finesama.

Jedni su  imenovanje Jovanića cijenili kao „pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji se direktno tiču članova i poslova uže familije Đukanović“, dok su drugi bili direktniji, tvrdeći da je Jovanić „doveden na tu odgovornu funkciju direktno po nalogu Aca i Mila Đukanovića, a sve u cilju da se kontroliše prodaja imovine Kombinata aluminijuma u stečaju“.

Slijed događaja potvrdio je ova predviđanja. Ali i pokazao da se Jovanićeve ambicije nijesu zadržavala samo na zaštiti interesa  prve familije.

Pronevjera novca iz blagajne Vrhovnog suda, 2006. godine, dovela je Jovanića u fokus interesovanja javnosti. On je tada, kao šef  kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i učestvovao u pronevjeri skoro 330 hiljada eura iz sudske kase.  Jovanić, tada već sudija Osnovnog suda, oslobođen je sumnji usljed nedostatka dokaza (ceh je platila blagajnica).

O kolopletu veza i uticaja svjedoči i epizoda iz poslovne biografije njegovog brata Bora Jovanića. On je, kao carinik, osuđen na godinu zatvora zbog primanja mita u vrijeme kada je Blažo već bio sudija Osnovnog suda. Nakon pola izdržane kazne pomilovao ga je tadašnji predsjednik Filip Vujanović. Na prijedlog Duška Markovića, ministra pravde iz tog doba. Javnost je, zahvaljujući NVO MANS, saznala da je Jovanić vraćen na posao u Upravu carina, suprotno svim zakonskim propisima. Podigla se prevelika prašina, Jovanić je napustio Upravu carina i novi posao našao kod Aca Đukanovića.

Kao sudija Osnovnog suda Blažo Jovanić je opravdao očekivanja svojih zaštitnika i promotera. Po tužbi Stanka Subotića osudio je Monitor. Kada je propao pokušaj da nas osudi za nanošenje duševnog bola kontroverznom tužiocu (čije je saslušanje odbio) Jovanić je Monitor proglasio krivim zato što, navodno, Subotićevo reagovanje nije objavljeno na zakonom propisan način.

Vijesti je osudio zbog prenošenja izjave poslanika Nebojše Medojevića koji je kritikovao (tadašnju) privatizaciju Željezare u Nikšiću i doveo u pitanje kredibilitet njenih novih vlasnika. Isti su, da pomenemo, kasnije pobjegli iz Nikšića ostavljajući dugove a odnoseći sa sobom svu vrjedniju pokretnu imovinu kompanije.

Konačno je dara prevršila mjeru, pa je Jovanić, kao sudija u postupku po tužbi kompanija Lutrija i Džek pot (Sava Grbović i Branislav Mićunović) protiv Daily Pressa (izdavač Vijesti) i MANS-a, izuzet zbog pristrasnosti. Tek nakon trećeg zahtjeva tuženih.

Prelazak na dužnost u Privredni sud, pozicionirao je Jovanića na skali uticaja. Kao što je višestruko uvećao štetu koju je on, sa nove pozicije, proizvodio ovdašnjoj privredi, ali i cijelom društvu.

Njegovim odlukama nepristrasnim sudijama su oduzimani predmeti, nepodobni su premještani sa sistemski važnih funkcija, a protiv nesalomivih su pokretani discilinski postupci s naumom da se, uz pomoć Medenice i njenog Sudskog savjeta, istjeraju iz sudnice.

Jovanić je mandat u Privrednom sudu započeo pomenutom aferom KAP. Kao stečajni sudija u postupku morao je biti u toku prodaje imovine bankrotirale firme. A ona je Veselinu Pejoviću i njegovom Unipromu prodata uz kršenje praktično svih postojećih pravila i procedura.

Stečajni upravnik Veselin Perišić prodao je imovinu koja nije pripadala KAP-u;  Kupac godinama nije platio „kupljeno“; Država i Opština Podgorica častile su ga, nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora, sa nekih 2,5 miliona kvadrata građevinskog zemljišta uz oproštene komunalije, uz sumnje da je taj aranžman ugovoren ranije, mimo znanja drugih potencijalnih kupaca; Stečajni upravnik je novom vlasniku iznajmljivao radnike i iz stečajne mase plaćao fizičko obezbjeđenje (stražare) prodate imovine, a stečaj je okončan tek krajem prošlog ljeta. Povjerioci su namirili manje od 10 odsto svojih (priznatih) potraživanja a Pejović je nekoliko mjeseci kasnije zaustavio proizvodnju u svojoj fabrici.

Nabrojati sve one koji su podnijeli krivične prijave zbog (ne)postupanja stečajnog sudije i upravnika zahtijevalo bi još jedan, makar ovoliki, pasus. Ne znamo, ipak, da li su i  za slučaj KAP  Jovanić i grupa njegovih saradnika privedeni u ponedjeljak. Čekamo zvanične informacije iz SDT-a.

Jovanić, uporedo sa poslom predsjednika Privrednog suda obavlja, ili je obavljao, posao stečajnog sudije u KAP-u, Boksitima, Radoju Dakiću, Vektri Boki, Brodogradilištu Bijela, Onogoštu, uz još nekoliko stotina stečajnih postupaka manje vrijednosti. Karakteristično za većinu njih  je da se radi o kompanijama koje su bile, ili su prešle, u vlasništvo nekog od ovdašnjih pobjednika tranzicije. I da su stečajni postupak u njima pratile sumnje i optužbe zbog brojnih, velikih, zloupotreba.

Veselin Pejović je, uz KAP, kupio i imovinu Boksita u stečaju ali i njihovu koncesiju za kopanje crvene rude. Opet uz brojne kontroverze.

Veselin Barović nije uspio u naumu da državno zemljište, 1,5 miliona kvadrata u zaleđu Velike plaže, urbanizuje i proda kao svoje vlasništvo. Iako je stečajni upravnik Žarko Ostojić (Jovanićev kum i kolega iz afere pljačka Vrhovnog suda) u više navrata oglašavao prodaju tog zemljišta. Znajući da ono ne pripada Solani.

Dragan Brković, vlasnik HTP Boka uhapšen je prošlog ljeta zbog sumnji da je novac dobijen prodajom imovine svog preduzeća u stečaju, umjesto povjeriocima, distribuirao sebi bliskim kompanijama iz nekadašnjeg sistema Vektra (bankrotirala i promijenila vlasnika). Prethodno je, uz pomoć Blaža Jovanića, godinama blokirao  uvođenje stečaja koji su tražile banke kojima je dugovao. Bivši radnici Boke godinama su upozoravali na zloupotrebe ali Jovanić i stečajni upravnik koga je imenovao (navodno, još jedan njegov kum)  nijesu imali sluha za njih. Dok se nije umiješalo SDT.

Kao što je i Vesna Medenica ostajala slijepa na njegove propuste i, moguće, nezakonite radnje.

Udruženje za zaštitu interesa manjinskih akcionara DKP-a (njih je bilo 3.600), nezadovoljno načinom na koji je proveden stečajni postupak u njihovom preduzeću, uložilo je u novembru 2015.  Privrednom sudu zahtjev za reviziju postupka. I ako je u pitanju postupak koji bi trebalo da se rješava po ubrzanoj proceduri, njihov zahtjev čamio je, skriven, sve do jula 2020. Tek tada, nakon skoro pet godina,  proslijeđen je na postupanje Vrhovnom sudu. Sporna imovina je do data trajno izgubljena. Reakcije Medenice nije bilo.

Na krivičnu prijavu koju su protiv Jovanića državnom tužilaštvu podnijeli predstavnici Udruženja još nije bilo zvanične reakcije.

Zanimljiva je i priča sa predmetom vezanim za odluku EPCG-a da od Aca Đukanovića i italijanske A2A kupi većinski paket akcija Rudnika uglja u Pljevljima. Jovanić je taj predmet oduzeo sudiji Nataši Bošković nakon što je ona, dva puta, donosila mjeru privremene zabrane sprječavajući da se taj posao pravno okonča dok se ne razriješe kontroverze koje su ga pratile. I krivične prijave dijela manjiskih akcionara EPCG-a ostale su bez reakcije tužilaštva ali i Sudskog savjeta.

Nabrajanje bi moglo potrajati. Ipak, tek treba da saznamo za šta, konkretno, SDT sumnjiči Jovanića i njegove saradnike. Onda treba napisati optužnicu koju, opet, mora da potvrdi nadležni sud. Odnosno, neko od Jovanićevih kolega – on je i dalje sudija i predsjednik Privrednog suda. Kad sve to prođe predviđenu proceduru predmet treba dovesti do pravosnažne presude.

Iskustvo uči (suđenja za aferu Telekom, Koverta (Slavoljub Stijepović), Carine (Miomir Mugoša) da bi do okončanja tog postupka mogle proći godine. Uz mogućnost da se predmet okonča plaćanjem odštete optuženim pa pravosnažno oslobođenim (Šarić, Kalići…).

Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama vladavine Medenice, Jovanića i njima sličnih. Ako dobije priliku da se oporavi.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo