Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROCJENA OPASNOSTI OD ORGANIZOVANOG KRMINALA: Kokainom kupuju uticaj i državne službenike

Objavljeno prije

na

U procjeni iz 2013. godine u Crnoj Gori bilo je registrovano 28 kriminalnih organizacija. Vremenom su se manje i slabije grupe priključivale većim, pa se broj kriminalnih grupa smanjio

 

U Crnoj Gori je registrovano aktivno djelovanje 10 visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, koje uglavnom broje preko 30 članova, navodi se u Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA 2021). Prema javno dostupnim podacima, broj kriminalnih grupa se smanjio. U istom dokumentu iz 2017. bilo je registrovano 11 kriminalnih grupa

U tajnom dijelu dokumenta, koji je izradio međuresorski tim predstavnika obavještajnog sektora, Uprave policije i tužilaštva, evidentirano je da osim dva najopasnija klana – Kavači i  Škaljari, koji broje na stotine vojnika, ostale krimi-grupe imaju po najmanje 30 članova. Glavna aktivnost ovih grupa je krijumčarenje i prodaja kokaina. Sagovornik dnevnika Vijesti iz bezbjednosnog sektora tvrdi da je to glavni ,,posao” još tri organizovane kriminalne grupe – barske, koja je podijeljena u tri frakcije, budvanske kojom upravlja Marko Ljubiša Kan i pljevaljske na čijem čelu je Darko Šarić.

,,Švercom kokaina bavi se i klan Tuzana – braće Leona i Viktora Drešaja, s tim što im to nije primarna djelatonost, već krijumčarenje marihuane, duvana i duvanskih proizvoda. OKG iz Rožaja, kojom upravlja Safet Kalić, dominantno se prebacila na posao sa švercom marihuane, a klan Vasa Ulića, koji iz Podgorice vuče konce, dominantno se specijalizovao za međunarodni šverc sintetičkih droga. Za drugi rožajski klan, čiji vođa je Asmir Kalač, evidentirano je da su najaktivniji u švercu heroina, dok se za klan Beranca Vuka Vulevića vezuje izvršenje krvnih delikata i distribucija narkotika”, tvrdi izvor Vijesti iz bezbjednosnog sektora.

Nakon dvostrukog ubistva u Atini, kada su likvidirani Igor Dedović i Stevan Stamatović, Kotoranin Jovan Vukotić postao je neprikosnoveni vođa organizovane kriminalne grupe Škaljari i isključivi donosilac odluka. Kod njihovih suparnika – kavčana situacija malo drugačija. Za šefove te grupe označeni su Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan, Predrag Knežević, Igor Božović i Milan Vujotić. Oni su u vrhu organizacije, a u svim mjestima u kojima imaju podgrupe, upravlja po jedna ili dvije osobe od povjerenja.

U procjeni iz 2013. godine u Crnoj Gori bilo je registrovano 28 kriminalnih organizacija. Vremenom su se manje i slabije grupe priključivale većim, što se navodi i u novom dokumentu. Kontinuirano jačanje različitih segmenata djelovanja organizovanih kriminalnih grupa dijelom je uzrokovano  priključivanjem manjih kriminalnih grupa zaduženih za realizaciju specifičnih kriminalnih aktivnosti.

Pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, uz koruptivne aktivnosti potkupljuju nižerangirane službenike državne administracije zemalja regiona, dobijaju lične podatke (preminulih osoba ili interno raseljenih), koje koriste prilikom podnošenja falsifikovane dokumentacije za izdavanje biometrijskih dokumenata. Međutim, po svemu što se vidi, nemaju uticaj samo na nižerangirane službenike.

Nedavno su u javnosti osvanule fotografije direktora Uprave javnih prihoda i carina Rada Miloševića, bivšeg pomoćnika ministra unutrašnjih poslova, sa  Podgoričankom Sofijom Bulatović, koja je u ovom dokumentu označena kao pripadnica grupe Tuzana Leona i Viktora Drešaja. Ona je u žižu javnosti dospjela krajem 2018. godine, nakon što je u Roterdamu uhapšen Leon Drešaj, s kojim je tada bila u društvu. Nedugo prije toga završila je pripravnički staž u crnogorskom Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), tačnije u njihovom Direktoratu za vanredne situacije. Milošević je upravo tu činjenicu u javnosti iskoristio kao opravdanje za druženje sa njom, istakavši da je poznaje dugo.

,,Nezvanična informacija koja se pojavila u medijima da se njeno ime navodi u SOCTA dokumentu – procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori, za mene je bila novina. Nijesam imao uvid u taj dokument i to ne mogu da komentarišem. Na osnovu dosadašnjeg iskustva, nijesam sklon tome da vjerujem svemu što pročitam u novinama”, piše u njegovom reagovanju.

Milošević je rekao da je riječ o organizovanom napadu na njega lično, zbog uloge koju je imao u sprječavanju šverca cigareta u Luci Bar. Zanimljivo je da je glavna aktivnost kriminalne grupe Drešaja, za koju navodno radi i Bulatovićeva, upravo šverc cigareta.

Premijer Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović kaže da je Miloševića, inače visokog funkcionera njegovog građanskog pokreta URA, upozorio i da očekuje da se to neće ponoviti. On je potvrdio da je fotografija njega i Bulatovićeve autentična i da je nastala na sportskom događaju.

,,Jedino opravdanje koje može da ima gospodin Milošević u ovoj situaciji, jeste da nije znao pored koga sjedi. Ne želim nijednoj osobi u Crnoj Gori da stavljam na teret nešto za šta postoje indicije, ali mislim da neko ko obavlja značajnu javnu funkciju treba da vodi računa o tome. Mislim da je neko od ljudi koji su u obezbjeđenju gospodina Miloševića, ili mojem, ili možda nečijem drugom ko je sinoć bio tamo, morao da ga upozori ako zna za tu informaciju”, rekao je Abazović.

Novinarka Vijesti Jelena Jovanović smatra da je premijer morao odmah smijeniti Miloševića nakon što su se pojavile fotografije u javnosti, za koje je i sam utvrdio da su autentične. Ona za Monitor kaže da joj je teško da povjeruje da Milošević nije znao ko je Sofija Bulatović.

„Tog jutra je objavljena priča o kriminalnoj grupi Leona i Viktora Drešaja i informacija da je Bulatovićeva u SOCTI označena kao pripadnica tog klana. A on je te večeri uslikan sa njom. Ako do tada nije znao, mogao je tog dana saznati, a potom i provjeriti, jer nije pod obavezno da vjeruje svemu šta pročita bez obzira ko bio autor teksta“, ocijenila je ona.

Ona dugo izvještava o  kriminalu u Crnoj Gori i  pozivajući se na svoje izvore tvrdi kako je  sve veći broj kriminalaca, odnosno članova kriminalnih grupa u Crnoj Gori. Napominje da su takozvani škaljarski i kavački klan gotovo usisali sve manje grupe. Ističe da nije imala uvid u ovaj dokument, već da je sve informacije saznala od svojih provjerenih izvora. „Iako ih je mnogo ubijeno, sve ih je više i više. Neke manje grupe, za koje je bilo i upitno da li mogu opstati, pridružile su se jačim klanovima. Poput pripadnika zagoričke bande, koji su sada članovi kavačkog klana“, pojašnjava Jovanovićeva.

Prema ovogodišnjem dokumentu, zatvori i dalje predstavljaju ključni „regrutni centar“ za nove članove, kroz metode pružanja zaštite, angažovanja advokata, različite oblike finansijske podrške i brojne druge pogodnosti.

 

Mićunović se ponovo našao u SOCTA

Bezbjednosne službe utvrdile su da grupa Branislava Brana Mićunovića direktno sarađuje sa kriminalnim klanom Vuka Vulevića, a da taj Beranac svoje poslove dalje širi na još devet uticajnih kriminalaca iz Nikšića, Bara, Podgorice i Berana. U tajnom dijelu tog dokumenta osim imena, ličnih podataka i fotografije Mićunovića, koji godinama slovi za najvažnijeg igrača u crnogorskom podzemlju, objašnjeni su i njegovi kontakti i saradnja sa klanom Vulevića.

Jelena Jovanović kaže da, prema njenim izvorima, Mićunović nije bio u prethodnoj procjeni opasnosti od organizovanog kriminala. Ove godine su odlučili da ga vrate u dokument.

Mićunović je pravosnažno oslobođen optužbi za ubistvo dvadesetogodišnjeg Nikšićanina Radovana Raca Kovačevića u jesen 2000. godine. Kovačević je teško ranjen u noći između 6. i 7. oktobra te godine, nakon oružanog obračuna u kazinu Hotela Podgorica u kojem je na mjestu usmrćen Cetinjanin Petko Pešukić. Iz kazina je ranjeni Kovačević prevezen do Kliničkog centra, a ubica je, dok su ga iznosili iz kola, prišao i naočigled medicinskog osoblja u njega ispalio hitac. Mićunović je optužen da je ispalio hice na ulazu u Urgentni blok, ali je novembra 2007. pravosnažno oslobođen. Njegov dugogodišnji prijatelj, a navodno i tjelohranitelj Sava Vujović je tada optužen da je pomogao počiniocu nakon krivičnog djela. I on je pravosnažno oslobođen optužbi.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

TRI LICA VLASTI: Bitka za kormilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državni prvaci vuku svako na svoju stranu. Neki sve  bliži, a neki sve dalji jedan od drugoga. Borba modela koji se u naznakama mogu prepoznati  kao građansko-evropski, klerikalno-svesrpski, diletantsko-populistički ,  mogla bi bitno odrediti budućnost Crne Gore. Bitka za kormilo nastaviće se svom žestinom. Uz moguće obrte i do  skoro nezamisliva savezništva. Ubrzalo se vrijeme

 

 

Predsjednik Jakov Milatović prenio je, onima koji su to htjeli da čuju, zaključke i utiske nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. “Imajući u vidu da se nalazimo u ključnoj etapi evropskog puta Crne Gore, smatram izuzetno važnim da budete u potpunosti informisani o zaključcima razgovora koje sam imao u Briselu sa našim EU partnerima”, pisalo je u njegovom pozivu predsjednicima parlamentarnih partija.

Većina partija vlasti solidarisala se i izbjegla sastanak na kome su, iz prve ruke, mogli čuti izvještaj o posljedicama usvajanja tzv. Rezolucije o Jasenovcu. Mišel je zbog tog poteza vladajuće većine i otkazao dogovorenu posjetu Podgorici, sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i obraćanje poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Iz redova skupštinske većine pozivu su se odazvali samo predstavnici albanskih nacionalnih partija. Ostali su se podijelili u dvije grupe. Jedni su (PES, NDP, NSD) iskoristili priliku da Predsjedniku prebace, pored ostalog: da krši Ustav, izigrava  razrednog starješinu, te da je „sebe stavio u poziciju predvodnika političke manjine“. Drugi (Demokrate i SNP) su predsjednikov poziv prećutali i ignorisali.

I jedno i drugo svjedoči o novoj prirodi odnosa predsjednika države i parlamentarne većine. „Odgovor na pitanje kako je i zašto uspio da distancira od sebe one političke partije koje su ga dovele na poziciju koju trenutno obavlja, Milatović treba da potraži u sopstvenom ogledalu”, poručili su mu iz nekada njegovog PES-a, naglašavajući kako se  pozivu predsjednika države nije odazvalo „95 odsto političkih subjekata koji su ga podržali u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“. Ali jesu tadašnji i sadašnji politički oponenti iz redova opozicije. U tome u PES-u prepoznaju „očigledno i neskriveno savezništvo između Milatovića i DPS-a“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRPSKI SVET U PERMANENTNOJ OFANZIVI: Crna Gora i BiH kao meke mete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima fokusiran pristup. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na veliku vojnu silu i išao gotovo  protiv svih u bivšoj Jugoslaviji, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora

 

 

U Srebrenici je bila brojna crnogorska delegacija na obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Osim delegacija koje je poslao predsjednik Jakov Milatović, Vlada (sa tri ministrice) otišla je i brojna delegacija parlamenta – 13 poslanika predvođenih potpredsjednicom Zdenkom Popović (Demokrate). Međutim u skupštinskoj delegaciji nije bilo nijednog predstavnika provučićevskog bloka (NSD, DNP i SNP). Njihovi predstavnici su ranije nekoliko puta rekli da se u Srebrenici desio zločin ali nije genocid. Pri tome su ove partije najgrlatije podržale skupštinsku rezoluciju o Jasenovcu u kojem su tokom četiri godine trajanja logora stradala 44 Crnogorca. Istovremeno oni ne žele rezoluciju o mirnodopskom pokolju u Šahovićima kod Bijelog Polja u kojima je u jednom danu masakrirano najmanje 350 Bošnjaka ili da osude četnički genocid 1943. u kome su, po izvještaju samih komandanata zločinaca, pobili osam hiljada žena, djece i staraca u Sandžaku.

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima pragmatičniji i pristup sa smanjenim fokusom. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na ogromnu vojnu silu i išao protiv gotovo  svih u SFR, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Situacija je relativno čista i u Sjevernoj Makedoniji gdje većinsko pravoslavno stanovništvo ne želi biti ni srpsko niti pod srbijanskim patrijarhom. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora, gdje iako nije većinski, postoji jak osjećaj pripadništva ili makar bliskosti, sa idejom pansrpstva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo