Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROCJENA OPASNOSTI OD ORGANIZOVANOG KRMINALA: Kokainom kupuju uticaj i državne službenike

Objavljeno prije

na

U procjeni iz 2013. godine u Crnoj Gori bilo je registrovano 28 kriminalnih organizacija. Vremenom su se manje i slabije grupe priključivale većim, pa se broj kriminalnih grupa smanjio

 

U Crnoj Gori je registrovano aktivno djelovanje 10 visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, koje uglavnom broje preko 30 članova, navodi se u Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA 2021). Prema javno dostupnim podacima, broj kriminalnih grupa se smanjio. U istom dokumentu iz 2017. bilo je registrovano 11 kriminalnih grupa

U tajnom dijelu dokumenta, koji je izradio međuresorski tim predstavnika obavještajnog sektora, Uprave policije i tužilaštva, evidentirano je da osim dva najopasnija klana – Kavači i  Škaljari, koji broje na stotine vojnika, ostale krimi-grupe imaju po najmanje 30 članova. Glavna aktivnost ovih grupa je krijumčarenje i prodaja kokaina. Sagovornik dnevnika Vijesti iz bezbjednosnog sektora tvrdi da je to glavni ,,posao” još tri organizovane kriminalne grupe – barske, koja je podijeljena u tri frakcije, budvanske kojom upravlja Marko Ljubiša Kan i pljevaljske na čijem čelu je Darko Šarić.

,,Švercom kokaina bavi se i klan Tuzana – braće Leona i Viktora Drešaja, s tim što im to nije primarna djelatonost, već krijumčarenje marihuane, duvana i duvanskih proizvoda. OKG iz Rožaja, kojom upravlja Safet Kalić, dominantno se prebacila na posao sa švercom marihuane, a klan Vasa Ulića, koji iz Podgorice vuče konce, dominantno se specijalizovao za međunarodni šverc sintetičkih droga. Za drugi rožajski klan, čiji vođa je Asmir Kalač, evidentirano je da su najaktivniji u švercu heroina, dok se za klan Beranca Vuka Vulevića vezuje izvršenje krvnih delikata i distribucija narkotika”, tvrdi izvor Vijesti iz bezbjednosnog sektora.

Nakon dvostrukog ubistva u Atini, kada su likvidirani Igor Dedović i Stevan Stamatović, Kotoranin Jovan Vukotić postao je neprikosnoveni vođa organizovane kriminalne grupe Škaljari i isključivi donosilac odluka. Kod njihovih suparnika – kavčana situacija malo drugačija. Za šefove te grupe označeni su Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan, Predrag Knežević, Igor Božović i Milan Vujotić. Oni su u vrhu organizacije, a u svim mjestima u kojima imaju podgrupe, upravlja po jedna ili dvije osobe od povjerenja.

U procjeni iz 2013. godine u Crnoj Gori bilo je registrovano 28 kriminalnih organizacija. Vremenom su se manje i slabije grupe priključivale većim, što se navodi i u novom dokumentu. Kontinuirano jačanje različitih segmenata djelovanja organizovanih kriminalnih grupa dijelom je uzrokovano  priključivanjem manjih kriminalnih grupa zaduženih za realizaciju specifičnih kriminalnih aktivnosti.

Pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, uz koruptivne aktivnosti potkupljuju nižerangirane službenike državne administracije zemalja regiona, dobijaju lične podatke (preminulih osoba ili interno raseljenih), koje koriste prilikom podnošenja falsifikovane dokumentacije za izdavanje biometrijskih dokumenata. Međutim, po svemu što se vidi, nemaju uticaj samo na nižerangirane službenike.

Nedavno su u javnosti osvanule fotografije direktora Uprave javnih prihoda i carina Rada Miloševića, bivšeg pomoćnika ministra unutrašnjih poslova, sa  Podgoričankom Sofijom Bulatović, koja je u ovom dokumentu označena kao pripadnica grupe Tuzana Leona i Viktora Drešaja. Ona je u žižu javnosti dospjela krajem 2018. godine, nakon što je u Roterdamu uhapšen Leon Drešaj, s kojim je tada bila u društvu. Nedugo prije toga završila je pripravnički staž u crnogorskom Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), tačnije u njihovom Direktoratu za vanredne situacije. Milošević je upravo tu činjenicu u javnosti iskoristio kao opravdanje za druženje sa njom, istakavši da je poznaje dugo.

,,Nezvanična informacija koja se pojavila u medijima da se njeno ime navodi u SOCTA dokumentu – procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori, za mene je bila novina. Nijesam imao uvid u taj dokument i to ne mogu da komentarišem. Na osnovu dosadašnjeg iskustva, nijesam sklon tome da vjerujem svemu što pročitam u novinama”, piše u njegovom reagovanju.

Milošević je rekao da je riječ o organizovanom napadu na njega lično, zbog uloge koju je imao u sprječavanju šverca cigareta u Luci Bar. Zanimljivo je da je glavna aktivnost kriminalne grupe Drešaja, za koju navodno radi i Bulatovićeva, upravo šverc cigareta.

Premijer Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović kaže da je Miloševića, inače visokog funkcionera njegovog građanskog pokreta URA, upozorio i da očekuje da se to neće ponoviti. On je potvrdio da je fotografija njega i Bulatovićeve autentična i da je nastala na sportskom događaju.

,,Jedino opravdanje koje može da ima gospodin Milošević u ovoj situaciji, jeste da nije znao pored koga sjedi. Ne želim nijednoj osobi u Crnoj Gori da stavljam na teret nešto za šta postoje indicije, ali mislim da neko ko obavlja značajnu javnu funkciju treba da vodi računa o tome. Mislim da je neko od ljudi koji su u obezbjeđenju gospodina Miloševića, ili mojem, ili možda nečijem drugom ko je sinoć bio tamo, morao da ga upozori ako zna za tu informaciju”, rekao je Abazović.

Novinarka Vijesti Jelena Jovanović smatra da je premijer morao odmah smijeniti Miloševića nakon što su se pojavile fotografije u javnosti, za koje je i sam utvrdio da su autentične. Ona za Monitor kaže da joj je teško da povjeruje da Milošević nije znao ko je Sofija Bulatović.

„Tog jutra je objavljena priča o kriminalnoj grupi Leona i Viktora Drešaja i informacija da je Bulatovićeva u SOCTI označena kao pripadnica tog klana. A on je te večeri uslikan sa njom. Ako do tada nije znao, mogao je tog dana saznati, a potom i provjeriti, jer nije pod obavezno da vjeruje svemu šta pročita bez obzira ko bio autor teksta“, ocijenila je ona.

Ona dugo izvještava o  kriminalu u Crnoj Gori i  pozivajući se na svoje izvore tvrdi kako je  sve veći broj kriminalaca, odnosno članova kriminalnih grupa u Crnoj Gori. Napominje da su takozvani škaljarski i kavački klan gotovo usisali sve manje grupe. Ističe da nije imala uvid u ovaj dokument, već da je sve informacije saznala od svojih provjerenih izvora. „Iako ih je mnogo ubijeno, sve ih je više i više. Neke manje grupe, za koje je bilo i upitno da li mogu opstati, pridružile su se jačim klanovima. Poput pripadnika zagoričke bande, koji su sada članovi kavačkog klana“, pojašnjava Jovanovićeva.

Prema ovogodišnjem dokumentu, zatvori i dalje predstavljaju ključni „regrutni centar“ za nove članove, kroz metode pružanja zaštite, angažovanja advokata, različite oblike finansijske podrške i brojne druge pogodnosti.

 

Mićunović se ponovo našao u SOCTA

Bezbjednosne službe utvrdile su da grupa Branislava Brana Mićunovića direktno sarađuje sa kriminalnim klanom Vuka Vulevića, a da taj Beranac svoje poslove dalje širi na još devet uticajnih kriminalaca iz Nikšića, Bara, Podgorice i Berana. U tajnom dijelu tog dokumenta osim imena, ličnih podataka i fotografije Mićunovića, koji godinama slovi za najvažnijeg igrača u crnogorskom podzemlju, objašnjeni su i njegovi kontakti i saradnja sa klanom Vulevića.

Jelena Jovanović kaže da, prema njenim izvorima, Mićunović nije bio u prethodnoj procjeni opasnosti od organizovanog kriminala. Ove godine su odlučili da ga vrate u dokument.

Mićunović je pravosnažno oslobođen optužbi za ubistvo dvadesetogodišnjeg Nikšićanina Radovana Raca Kovačevića u jesen 2000. godine. Kovačević je teško ranjen u noći između 6. i 7. oktobra te godine, nakon oružanog obračuna u kazinu Hotela Podgorica u kojem je na mjestu usmrćen Cetinjanin Petko Pešukić. Iz kazina je ranjeni Kovačević prevezen do Kliničkog centra, a ubica je, dok su ga iznosili iz kola, prišao i naočigled medicinskog osoblja u njega ispalio hitac. Mićunović je optužen da je ispalio hice na ulazu u Urgentni blok, ali je novembra 2007. pravosnažno oslobođen. Njegov dugogodišnji prijatelj, a navodno i tjelohranitelj Sava Vujović je tada optužen da je pomogao počiniocu nakon krivičnog djela. I on je pravosnažno oslobođen optužbi.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo