Povežite se sa nama

OKO NAS

PROJEKATA U ULCINJU SVE VIŠE, GRAĐANE NIKO NIŠTA NE PITA: Blaženo neznanje

Objavljeno prije

na

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić i izvršni direktor grčke kompanije Energean Oil&Gas Mathios Rigas potpisali su u srijedu u Vili Gorica ugovor o koncesiji za proizvodnju i istraživanje ugljovodonika u podmorju Crne Gore na 30 godina.

Prema riječima ministarke, Crna Gora i njeni građani napokon će znati da li imaju ovaj resurs, a da pri tom neće imati nikakve troškove po tom osnovu. ,,Dugo smo pripremali projekat, trpeći i kritike zbog dužine trajanja pripremnog procesa. Ipak, nijesmo trčali nauštrb kvaliteta, već smo se potrudili da učimo od najboljih na svijetu u ovoj oblasti”, kazala je Sekulić.

I Rigas je bio pun optimizma navodeći da nikada za 35 godina rada nijesu imali neku nesreću u grčkom podmorju i da su sada tu „u korist Crne Gore i njenih građana”.

Problem je, možda, samo u činjenici da građane Ulcinja, u čijem će akvatorijumu biti bušotine, o tome niko ništa nije pitao niti najveći broj njih išta o tome zna. Čak ni javne rasprave prilikom donošenja Zakona o ugljovodonicima nijesu organizovane u tom gradu već samo u Podgorici, Baru i Kotoru.

Usvajajući taj pravni akt poslanik Nove demokratske snage – Forca, a sadašnji potpredsjednik Skupštine Crne Gore Genci Nimanbegu je kazao da nema dovoljno podataka o budućim istraživanjima nafte i gasa. Naveo je da bi to pitanje ponovo trebalo otvoriti u skupštinama opština Ulcinj i Bar.

To se, naravno, nije desilo niti je neko od ulcinjskih zvaničnika bilo što javno kazao o poslu koji bi trebalo da počne u prvoj polovini naredne godine. Potpisivanjem ugovora s grčkom kompanijom, a u septembru prošle godine sa italijansko-ruskim kompanijama Eni i Novatek, ukupan broj blokova koji su dati na istraživanje u ulcinjskom podmorju iznosi šest, a površina koju zahvataju je oko 1.400 kilometara kvadratnih!

U ulcinjskoj URI su kazali da je to logično očekivati od vlasti koja je prije tačno godinu dana instalirana dekretom iz Podgorice, i da, stoga, njeni čelnici nijesu odgovorni građanima, već onima koji su ih postavili na funkcije.

,,Vlada je sve uništila u proteklih 25 godina i jedino nam je ostalo more. Na ovaj način su na dobrom putu da i to što je očuvano unište. Mi čak nemamo ni studiju o procjeni uticaja na životnu sredinu. A Ulcinjani žive uz more i od onog što je direktno vezano sa morem, njegovim očuvanjem i zaštitom. Mislimo tu, prije svega, na turizam i ribarstvo. Zato nemamo povjerenja da će Vlada taj posao uraditi kako treba”, ističu iz te političke organizacije.

Navodi se da je prethodna Vlada Mila Đukanovića odbila mogućnost da se građani na referendumu izjasne o projekta istraživanja nafte i gasa.

Ulcinjani takođe ništa nijesu pitani ni prilikom projektovanja trase gasovoda koji bi iz Azerbejdžana trebalo jednim krakom da prolazi kroz teritoriju te opštine i dalje prema Zapadnoj Evropi. Javna rasprava o tome je održana na Cetinju.

Taj transjadranski gasovod bi u Crnu Goru ulazio kod mjesta Štodra, na granici sa Albanijom, a tu bi trebalo da budu postavljena gasna postrojenja.

Mještanima sela na anamalskom području niko nije kazao da će gasovod ,,progutati” ogroman prostor, da se on potom ne može valorizovati na kvalitetan način, kao i da od ovog, novog ,,posla stoljeća” oni neće imati nikakve koristi.

Slično se desilo tokom pokretanja projekta izgradnje vjetroelektrana na brdu Možura, te u postupcima privatizacije ulcinjskih preduzeća (Agroulcinj, Solana, Građevinsko, Ultep, Otrantkomerc i hotela), čije su posljedice bile razorne po ovu opštinu i njene građane, posebno nekadašnje radnike.

Izvršni direktor ekološke organizacije Zeleni korak Dželal Hodžić kaže da vlast po domaćem i međunarodnom zakonodavstvu mora da informiše građane i obezbijede pristup informacijama, pa i da im omogući učešće u odlučivanju o pitanjima vezanim za životnu sredinu. ,,Na to smo se obavezali jer smo prije osam godina usvojili Arhušku konvenciju, koja omogućava interakciju građana i organa vlasti na svim nivoima i obezbjeđuje primjenu i zaštitu ljudskih prava u oblasti životne sredine”, dodaje on.

Prema riječima direktora Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL) Džemala Perovića, svaka od ovih radnji je vođena pohlepom. ,,I svaka ponaosob zavređuje promptnu reakciju građana Ulcinja. Bez ičijeg poziva, normalna odbrana, ne samo životne sredine, već životnih interesa, budućih pokoljenja. Pesimisti kažu da nas nikada ni za što nijesu pitali, ali smo uspjeli da odbranimo ponešto. Nikome više ne treba objašnjavati da se radi o bezočnoj pljački državnih resursa od strane prvog ešalona vladajuće garniture. No, kada sve ovo prođe biće zanimljivo i neophodno objasniti ovu apatiju, ovaj sindrom mirenja sa ‘sudbinom’, ovu paralizu podanika, kako u Ulcinju, tako i u cijeloj državi. Ne samo da izostaje organizovani otpor obespravljenih, koji bi ih srušio kao kulu od karata, nego su ponekad glasniji ubogi ‘građani’, koji imaju iluziju da su dio sistema, da ih tamo neđe čeka nagrada što rade u korist svoje štete”, ocjenjuje on u izjavi za Monitor.

Perović kaže da, ipak, ne pamti neku građansku akciju koju je pokrenuo MOGUL, a da im nije prišao poneko iz redova onih za čije interese su se zalagali: bili oni radnici koji su završili na ulici od njihovih privatizacija, ili bivši vlasnici kojima treba da se vrati oteto, sa ‘prijateljskim savjetom’ da se manemo ‘ćorava posla’. ,,Valjda, da im ne kvarimo iluziju obećanog boljeg života sigurnim korakom. Ali, na sreću, sve je manje naivnih”, uvjeren je čelnik ove ulcinjske nevladine organizacije.

Žurba vlasti i moratorijum

Vlada u Podgorici je požurila sa potpisivanjem koncesija za istraživanje nafte i gasa zbog skorog otvaranja izuzetno osjetljivog pregovaračkog poglavlja 27 sa Evropskom unijom, a koje se odnosi na životnu sredinu. Jer, u Briselu ocjenjuju da Crna Gora, sa kadrovima i opremom koje posjeduje, svakako nije pripremljena za jedan ovako visokorizičan projekat. Rukovodilac Grinpisa za Hrvatsku Zoran Tomić kaže da je moratorijum na bušenje Jadrana apsolutni minimum ispod kojeg ne smije ići zemlja kojoj more i turizam doslovno znače život i opstojnost njenih građana.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo