Povežite se sa nama

OKO NAS

MJEŠTANI LUGA U URBANISTIČKOM HAOSU: Život u blatu

Objavljeno prije

na

Više od osamdesetoro djece iz kolašinskog naselja Lug, udaljenog samo nekoliko stotina metara od centra grada, veći dio godine, do vrtića i škola stižu taksijem. Svakodnevno njihovi roditelji na to troše po nekoliko eura. Do grada, kažu, osim u ljetnjim mjesecima, nije moguće drugačije dvjema makadamskim ulicama, koje su pješke gotovo neprohodne. Saobraćajnice su prekrivene dubokim lokvama i blatom, pa su mještanima gumene čizme obavezna obuća, čak i ako hoće samo do komšije na kafu.

Tako je skoro deceniju. U naselju nema ni rasvjete, pa oni koji imaju kuće na Lugu smatraju sebe građanima drugog reda. Nijesu im do sada pomogli ni mnogobrojni apeli nadležnim lokalnim službama, a ni na desetine novinskih tekstova, u kojima je opisana njihova muka. Od skoro, tvrde, i taksisti ih izbjegavaju, jer do Luga, naročito tokom lošeg vremena, mogu samo terenska vozila.

,,Ovako se zaista više ne može. Na stranu to što blato obućom unosimo u kuće, ali sada kada je snijeg počeo da se topi, ne možemo ni proći ulicom. Taksisti zakukaju kada im kažemo na koju ih lokaciju zovemo. Po danu i nekako uspijevamo da izbjegnemo kratere pune vode, ali noću, s obzirom na to da nema rasvjete, nemoguće je proći”, tvrdi nekolicina mještana Luga, koji smatraju da još ima svrhe da se o njihovim teškoćama piše.

Ovih se dana spremaju da opet zakucaju na vrata lokalne vlasti. Pitaće kad namjerava da im stvori uslove dostojne čovjeka.

Kolašinska opozicija, uprkos činjenici da je naselje formirano za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) i Grupe građana (GG), zbog stanja u Lugu oštro kritikuju aktuelnu vladajuću koaliciju (Demokratski front- Socijalistička narodna partija- Socijaldemokratska partija). Kažu da mještani ispaštaju, jer izvršna vlast ,,drži plansku dokumentaciju u fiokama i ne mari za ostvarivanje razvojne komponente grada”.

,,Oni već više od dvije godine drže u fiokama predlog plana DUP Sportska zona, zajedno s potrebama građana naselja Lug, iz njima znanih razloga. Prethodna vlast je sve uradila kako bi predmetni plan završila prema Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata. Realizovala je javnu raspravu i u najvećem dijelu obrađivač plana je usvojio primjedbe i sugestije građana i uvrstio ih u predlog plana. Predlog je poslat na saglasnost Ministarstvu održivog razvoja i turizma. Sugerisano je samo usaglašavanje suštinskog planskog osnova sa pravnim osnovom navedenim u odlukama o izradi planskih dokumenata”, tvrde u DPS-u.

U toj partiji smatraju da je aktulena vlast već trebalo da završi plansku dokumentaciju i uredi dvije glavne saobraćajnice kroz naselje Lug. Takođe, odavno je, kažu u kolašinskoj opoziciji, u tom naselju trebalo završiti postavljanje rasvjete.

,,Građani bi, da je vlast dugačija, u zakonskoj proceduri mogli da pribave dozvole za svoje objekte i da ih ekonomski valorizuju. Mogli bi da lakše dođu do sredstava iz kreditnih linija i tako poboljšaju svoj materijalni i socijalni status. Kakvu tek nematerijalnu, a na duže staze i materijalnu štetu trpi naša zajednica kada nam turisti prošetaju ovim lokalitetom. Trebalo bi se iz više razloga zamisliti zašto nova vlast nečinjenjem svima, osim sebi, nanosi veliku štetu”, kažu u opoziciji.

U lokalnoj upravi, međutim, objašnjavaju da je za urbanistički haos u Lugu zaslužna činjenica što se to naselje još vodi kao ,,divlje”. Bivša kolašinska vlast je, svojevremeno, u tom dijelu grada, po do sada nepoznatim kriterijumima, dijelila placeve i šakom i kapom.

Vlasnici većine kuća u naselju, osim opštinske odluke iz 2009. godine da su dobili plac, nemaju nijednog papira. Naselje je, podsjeća predsjednica Opštine Željka Vuksanović, ,,nastalo u minulih deset godina, od kojih je osam na vlasti bila koalicija DPS-GG. Ta koalicija, svojim neradom je stvorila probleme i umnogome, tvrdi ona, doprinijela da se stanovnici Luga, nalaze u situaciji u kakvoj danas jesu.

„Zašto u tih osam godina nijesu uredili dvije glavne saobraćajnice i uličnu rasvjetu? Zašto je jedna tako ozbiljna vlast dozvolila da na obali Tare nikne naselje koje nije obuhvaćeno urbanističkim planom i čiji stanovnici nemaju građevinske dozvole? Takođe, bilo bi interesantno saznati kojim kriterijumima se tadašnja DPS-GG vlast rukovodila prilikom dodjeljivanja parcela kao i kako je većina stanovnika naselja Lug dovedena u situaciju da za parcele na kojima su gradili nemaju nijedan papir”, kaže Željka Vuksanović.

Rješavanje infrastrukturnih problema u naselju Lug, kako je rekla, iziskuje finansijska sredstva koja nedostaju zbog toga što se sada vraćaju dugovi koje je napravila bivša vlast, trošeći samo za sebe i svoje političke istomišljenike.

„Zato, za tekovine DPS-a teško neko može biti odgovoran. Pored urbanističkog haosa ostavili su iza sebe višemilionske dugove, stotine hiljada eura potrošenih na gorivo, desetine hiljada potrošenih na reprezentaciju, neisplaćene plate i doprinose zaposlenima”, tvrdi predsjednica Opštine.

Ono što nijesu platili „na mostu”, to jest onda kada su dobili placeve, mještani Luga, već deceniju plaćaju „na ćupriji”, živeći u blatu i bez riješene infrastrukture. Svjesni su da ih čeka dug proces, prije svega, kada je riječ o legalizaciji kuća, napravljenih na zemljištu koje je njihovo, osim onog što piše u traljavo urađenoj i na brzinu usvojenoj opštinskoj odluci. Odbornici tadašnje vlasti podigli su ruku da se taj dokument usvoji, ali vlasnicima placeva, tvrde, već deceniju niko nije pružio ruku.

Možda situaciju u Lugu najbolje opisuje ono što je novinarima kazao jedan od mještana: „Jesu nam dali placeve džabe, ali nas je sve poslije toga papreno koštalo”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo