Povežite se sa nama

OKO NAS

MJEŠTANI LUGA U URBANISTIČKOM HAOSU: Život u blatu

Objavljeno prije

na

Više od osamdesetoro djece iz kolašinskog naselja Lug, udaljenog samo nekoliko stotina metara od centra grada, veći dio godine, do vrtića i škola stižu taksijem. Svakodnevno njihovi roditelji na to troše po nekoliko eura. Do grada, kažu, osim u ljetnjim mjesecima, nije moguće drugačije dvjema makadamskim ulicama, koje su pješke gotovo neprohodne. Saobraćajnice su prekrivene dubokim lokvama i blatom, pa su mještanima gumene čizme obavezna obuća, čak i ako hoće samo do komšije na kafu.

Tako je skoro deceniju. U naselju nema ni rasvjete, pa oni koji imaju kuće na Lugu smatraju sebe građanima drugog reda. Nijesu im do sada pomogli ni mnogobrojni apeli nadležnim lokalnim službama, a ni na desetine novinskih tekstova, u kojima je opisana njihova muka. Od skoro, tvrde, i taksisti ih izbjegavaju, jer do Luga, naročito tokom lošeg vremena, mogu samo terenska vozila.

,,Ovako se zaista više ne može. Na stranu to što blato obućom unosimo u kuće, ali sada kada je snijeg počeo da se topi, ne možemo ni proći ulicom. Taksisti zakukaju kada im kažemo na koju ih lokaciju zovemo. Po danu i nekako uspijevamo da izbjegnemo kratere pune vode, ali noću, s obzirom na to da nema rasvjete, nemoguće je proći”, tvrdi nekolicina mještana Luga, koji smatraju da još ima svrhe da se o njihovim teškoćama piše.

Ovih se dana spremaju da opet zakucaju na vrata lokalne vlasti. Pitaće kad namjerava da im stvori uslove dostojne čovjeka.

Kolašinska opozicija, uprkos činjenici da je naselje formirano za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) i Grupe građana (GG), zbog stanja u Lugu oštro kritikuju aktuelnu vladajuću koaliciju (Demokratski front- Socijalistička narodna partija- Socijaldemokratska partija). Kažu da mještani ispaštaju, jer izvršna vlast ,,drži plansku dokumentaciju u fiokama i ne mari za ostvarivanje razvojne komponente grada”.

,,Oni već više od dvije godine drže u fiokama predlog plana DUP Sportska zona, zajedno s potrebama građana naselja Lug, iz njima znanih razloga. Prethodna vlast je sve uradila kako bi predmetni plan završila prema Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata. Realizovala je javnu raspravu i u najvećem dijelu obrađivač plana je usvojio primjedbe i sugestije građana i uvrstio ih u predlog plana. Predlog je poslat na saglasnost Ministarstvu održivog razvoja i turizma. Sugerisano je samo usaglašavanje suštinskog planskog osnova sa pravnim osnovom navedenim u odlukama o izradi planskih dokumenata”, tvrde u DPS-u.

U toj partiji smatraju da je aktulena vlast već trebalo da završi plansku dokumentaciju i uredi dvije glavne saobraćajnice kroz naselje Lug. Takođe, odavno je, kažu u kolašinskoj opoziciji, u tom naselju trebalo završiti postavljanje rasvjete.

,,Građani bi, da je vlast dugačija, u zakonskoj proceduri mogli da pribave dozvole za svoje objekte i da ih ekonomski valorizuju. Mogli bi da lakše dođu do sredstava iz kreditnih linija i tako poboljšaju svoj materijalni i socijalni status. Kakvu tek nematerijalnu, a na duže staze i materijalnu štetu trpi naša zajednica kada nam turisti prošetaju ovim lokalitetom. Trebalo bi se iz više razloga zamisliti zašto nova vlast nečinjenjem svima, osim sebi, nanosi veliku štetu”, kažu u opoziciji.

U lokalnoj upravi, međutim, objašnjavaju da je za urbanistički haos u Lugu zaslužna činjenica što se to naselje još vodi kao ,,divlje”. Bivša kolašinska vlast je, svojevremeno, u tom dijelu grada, po do sada nepoznatim kriterijumima, dijelila placeve i šakom i kapom.

Vlasnici većine kuća u naselju, osim opštinske odluke iz 2009. godine da su dobili plac, nemaju nijednog papira. Naselje je, podsjeća predsjednica Opštine Željka Vuksanović, ,,nastalo u minulih deset godina, od kojih je osam na vlasti bila koalicija DPS-GG. Ta koalicija, svojim neradom je stvorila probleme i umnogome, tvrdi ona, doprinijela da se stanovnici Luga, nalaze u situaciji u kakvoj danas jesu.

„Zašto u tih osam godina nijesu uredili dvije glavne saobraćajnice i uličnu rasvjetu? Zašto je jedna tako ozbiljna vlast dozvolila da na obali Tare nikne naselje koje nije obuhvaćeno urbanističkim planom i čiji stanovnici nemaju građevinske dozvole? Takođe, bilo bi interesantno saznati kojim kriterijumima se tadašnja DPS-GG vlast rukovodila prilikom dodjeljivanja parcela kao i kako je većina stanovnika naselja Lug dovedena u situaciju da za parcele na kojima su gradili nemaju nijedan papir”, kaže Željka Vuksanović.

Rješavanje infrastrukturnih problema u naselju Lug, kako je rekla, iziskuje finansijska sredstva koja nedostaju zbog toga što se sada vraćaju dugovi koje je napravila bivša vlast, trošeći samo za sebe i svoje političke istomišljenike.

„Zato, za tekovine DPS-a teško neko može biti odgovoran. Pored urbanističkog haosa ostavili su iza sebe višemilionske dugove, stotine hiljada eura potrošenih na gorivo, desetine hiljada potrošenih na reprezentaciju, neisplaćene plate i doprinose zaposlenima”, tvrdi predsjednica Opštine.

Ono što nijesu platili „na mostu”, to jest onda kada su dobili placeve, mještani Luga, već deceniju plaćaju „na ćupriji”, živeći u blatu i bez riješene infrastrukture. Svjesni su da ih čeka dug proces, prije svega, kada je riječ o legalizaciji kuća, napravljenih na zemljištu koje je njihovo, osim onog što piše u traljavo urađenoj i na brzinu usvojenoj opštinskoj odluci. Odbornici tadašnje vlasti podigli su ruku da se taj dokument usvoji, ali vlasnicima placeva, tvrde, već deceniju niko nije pružio ruku.

Možda situaciju u Lugu najbolje opisuje ono što je novinarima kazao jedan od mještana: „Jesu nam dali placeve džabe, ali nas je sve poslije toga papreno koštalo”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo