Povežite se sa nama

OKO NAS

MJEŠTANI LUGA U URBANISTIČKOM HAOSU: Život u blatu

Objavljeno prije

na

kolasin-2

Više od osamdesetoro djece iz kolašinskog naselja Lug, udaljenog samo nekoliko stotina metara od centra grada, veći dio godine, do vrtića i škola stižu taksijem. Svakodnevno njihovi roditelji na to troše po nekoliko eura. Do grada, kažu, osim u ljetnjim mjesecima, nije moguće drugačije dvjema makadamskim ulicama, koje su pješke gotovo neprohodne. Saobraćajnice su prekrivene dubokim lokvama i blatom, pa su mještanima gumene čizme obavezna obuća, čak i ako hoće samo do komšije na kafu.

Tako je skoro deceniju. U naselju nema ni rasvjete, pa oni koji imaju kuće na Lugu smatraju sebe građanima drugog reda. Nijesu im do sada pomogli ni mnogobrojni apeli nadležnim lokalnim službama, a ni na desetine novinskih tekstova, u kojima je opisana njihova muka. Od skoro, tvrde, i taksisti ih izbjegavaju, jer do Luga, naročito tokom lošeg vremena, mogu samo terenska vozila.

,,Ovako se zaista više ne može. Na stranu to što blato obućom unosimo u kuće, ali sada kada je snijeg počeo da se topi, ne možemo ni proći ulicom. Taksisti zakukaju kada im kažemo na koju ih lokaciju zovemo. Po danu i nekako uspijevamo da izbjegnemo kratere pune vode, ali noću, s obzirom na to da nema rasvjete, nemoguće je proći”, tvrdi nekolicina mještana Luga, koji smatraju da još ima svrhe da se o njihovim teškoćama piše.

Ovih se dana spremaju da opet zakucaju na vrata lokalne vlasti. Pitaće kad namjerava da im stvori uslove dostojne čovjeka.

Kolašinska opozicija, uprkos činjenici da je naselje formirano za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) i Grupe građana (GG), zbog stanja u Lugu oštro kritikuju aktuelnu vladajuću koaliciju (Demokratski front- Socijalistička narodna partija- Socijaldemokratska partija). Kažu da mještani ispaštaju, jer izvršna vlast ,,drži plansku dokumentaciju u fiokama i ne mari za ostvarivanje razvojne komponente grada”.

,,Oni već više od dvije godine drže u fiokama predlog plana DUP Sportska zona, zajedno s potrebama građana naselja Lug, iz njima znanih razloga. Prethodna vlast je sve uradila kako bi predmetni plan završila prema Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata. Realizovala je javnu raspravu i u najvećem dijelu obrađivač plana je usvojio primjedbe i sugestije građana i uvrstio ih u predlog plana. Predlog je poslat na saglasnost Ministarstvu održivog razvoja i turizma. Sugerisano je samo usaglašavanje suštinskog planskog osnova sa pravnim osnovom navedenim u odlukama o izradi planskih dokumenata”, tvrde u DPS-u.

U toj partiji smatraju da je aktulena vlast već trebalo da završi plansku dokumentaciju i uredi dvije glavne saobraćajnice kroz naselje Lug. Takođe, odavno je, kažu u kolašinskoj opoziciji, u tom naselju trebalo završiti postavljanje rasvjete.

,,Građani bi, da je vlast dugačija, u zakonskoj proceduri mogli da pribave dozvole za svoje objekte i da ih ekonomski valorizuju. Mogli bi da lakše dođu do sredstava iz kreditnih linija i tako poboljšaju svoj materijalni i socijalni status. Kakvu tek nematerijalnu, a na duže staze i materijalnu štetu trpi naša zajednica kada nam turisti prošetaju ovim lokalitetom. Trebalo bi se iz više razloga zamisliti zašto nova vlast nečinjenjem svima, osim sebi, nanosi veliku štetu”, kažu u opoziciji.

U lokalnoj upravi, međutim, objašnjavaju da je za urbanistički haos u Lugu zaslužna činjenica što se to naselje još vodi kao ,,divlje”. Bivša kolašinska vlast je, svojevremeno, u tom dijelu grada, po do sada nepoznatim kriterijumima, dijelila placeve i šakom i kapom.

Vlasnici većine kuća u naselju, osim opštinske odluke iz 2009. godine da su dobili plac, nemaju nijednog papira. Naselje je, podsjeća predsjednica Opštine Željka Vuksanović, ,,nastalo u minulih deset godina, od kojih je osam na vlasti bila koalicija DPS-GG. Ta koalicija, svojim neradom je stvorila probleme i umnogome, tvrdi ona, doprinijela da se stanovnici Luga, nalaze u situaciji u kakvoj danas jesu.

„Zašto u tih osam godina nijesu uredili dvije glavne saobraćajnice i uličnu rasvjetu? Zašto je jedna tako ozbiljna vlast dozvolila da na obali Tare nikne naselje koje nije obuhvaćeno urbanističkim planom i čiji stanovnici nemaju građevinske dozvole? Takođe, bilo bi interesantno saznati kojim kriterijumima se tadašnja DPS-GG vlast rukovodila prilikom dodjeljivanja parcela kao i kako je većina stanovnika naselja Lug dovedena u situaciju da za parcele na kojima su gradili nemaju nijedan papir”, kaže Željka Vuksanović.

Rješavanje infrastrukturnih problema u naselju Lug, kako je rekla, iziskuje finansijska sredstva koja nedostaju zbog toga što se sada vraćaju dugovi koje je napravila bivša vlast, trošeći samo za sebe i svoje političke istomišljenike.

„Zato, za tekovine DPS-a teško neko može biti odgovoran. Pored urbanističkog haosa ostavili su iza sebe višemilionske dugove, stotine hiljada eura potrošenih na gorivo, desetine hiljada potrošenih na reprezentaciju, neisplaćene plate i doprinose zaposlenima”, tvrdi predsjednica Opštine.

Ono što nijesu platili „na mostu”, to jest onda kada su dobili placeve, mještani Luga, već deceniju plaćaju „na ćupriji”, živeći u blatu i bez riješene infrastrukture. Svjesni su da ih čeka dug proces, prije svega, kada je riječ o legalizaciji kuća, napravljenih na zemljištu koje je njihovo, osim onog što piše u traljavo urađenoj i na brzinu usvojenoj opštinskoj odluci. Odbornici tadašnje vlasti podigli su ruku da se taj dokument usvoji, ali vlasnicima placeva, tvrde, već deceniju niko nije pružio ruku.

Možda situaciju u Lugu najbolje opisuje ono što je novinarima kazao jedan od mještana: „Jesu nam dali placeve džabe, ali nas je sve poslije toga papreno koštalo”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo