Povežite se sa nama

FOKUS

PROTESTI: Na braniku domovine

Objavljeno prije

na

Protesti Demokratskog fronta koji su počeli 27. septembra i dvadestak dana trajali pred Skupštinom Crne Gore tokom proteklog vikenda su silom prekinuti, a potom se pretvorili u bunt protiv policijskog nasilja i neprimjerene upotrebe ,,snage države”. Iz ugla vlasti: od saobraćajnog problema, postali su prijetnja po ustavni poredak.

U zoru 17. oktobra, jake policijske snage u opremi za razbijanje nereda, potpomognute komunalnim bagerima i ostalim oruđem, rasturili su binu sa koje su organizatori danima pozivali na formiranje prelazne vlade, i šatore u kojima su, kako bi pokazali svoju odlučnost, konačili. Usput su uhapsili poslanike Slavena Radunovića i Vlada Bojovića, dok je poslanik Milan Knežević završio u bolnici. Pretukli su nekoliko ljudi. Uhapšeni su novinar Dana Dražen Živković i urednik portala IN4S Gojko Raičević.

,,Dva važna momenta zaboravljaju se u opštoj gužvi koja je u međuvremenu nastala”, kaže, presabirajući utiske sa rasturanja protesta, poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak: ,,Kako to da stotine policajaca, uključujući i pripadnike SAJ-a, asistiraju komunalnim policajcima kojih je bilo pet ili šest? Komunalna policija je mogla da ukloni binu i šatore, ali niko nije imao pravo da ‘uklanja’ nas kao ljude. Smiješna su objašnjenja vlasti da poslanici nijesu hapšeni nego ‘dislocirani’. Zanimljivo je i to da su komunalni policajci bili nijemi na naša pitanja gdje im je rješenje koje su nam morali uručiti ukoliko su htjeli da postupaju u skladu sa zakonom”, kaže Branka Bošnjak. Ona napominje da ljudima koji nijesu iz Podgorice koji su u šatorima držali svoje stvari, policija nije dopustila da ih uzmu.

U subotu uveče ljudi su se okupili pred prostorijama DF-a. Njihov plan da u znak protesta prošetaju Ulicom Slobode, pored Skupštine do MUP-a, osujetila je policija. Preciznije – gomile do zuba naoružane, kacigama, oklopima štitovima i čizmama zaštićene policije odlučno su stale na put nenaoružanim ljudima koji su došli da izraze svoj bunt. Na demonstrante je bačen suzavac, razbijeno je nekoliko izloga. Iako policija već danima tvrdi kako ni u jednom trenutku nije upotrijebila nesrazmjernu silu, ko god se te večeri zatekao na ulicama, u užem centru Podgorice, vidio je silu spremnu da satre sve što joj se nađe na putu.

U nedjelju je održan još jedan protestni skup koji je zapao u grlo režimu zato što je došao veliki broj ljudi i zato što je postalo očigledno da to više nije samo protest Demokratsko fronta. ,,Radilo se o građanskom protestu, građanskom buntu, reakciji na silu kojom je ugušen protest DF-a. Na protestu su bili mnogi koji nijesu bili dio protesta prethodnih dana. Došli su, kao i ja, da ustanu protiv sile jednog dikatatora”, objašnjava za Monitor učesnica protesta.

,,Svuda su bile crnogorske zastave, nijesam primijetila nijedno drugo obilježje. Ljudi su mirno šetali da bi sjutra režimski mediji stvar predstavili kao nasilni protest četničkih, antievropskih snaga”, kaže Monitorova sagovornica. Ona svjeoči o incidentu ispred Skupštine, kada je policija bacila suzavac, koji je kasnije završio na naslovnim stranama režimskih medija: ,,Iz mraka, parka preko puta parlamenta, istrčao je mladić sa fantomkom i kamenicom i krenuo put Skupštine. Ljudi su ga zaustavljali, vikali provokator, provokator, ali on je uspio da baci kamen nakon čega je uslijedila intervencija policije”.

Protesti su predstavljeni u prorežimskim medijima kao – snage haosa i bezumlja. Može se, kome je do toga, sladiti što se Emilu Labudoviću, na primjer, na glavu sručuje sve ono što je on sam nekada radio političkim protivnicima, ali zahvaljujući društvenim mrežama i postojanju medija koje vlast ne kontroliše, dometi državne propagande ovoga puta ostaju, po svemu sudeći, ograničeni.

Suočena sa ozbiljnom mogućnošću da protesti koje je započeo Demokratski front nastave da se šire ka varijanti koja bi na ulice izvela još veći broj građana i sa činjenicom da demonstracija gole policijske sile ne izaziva strah nego otpor, vlast je krenula u boj svim sredstvima.

Premijer Milo Đukanović odredio je smjernice. ,,Mi nemamo izbora, mi moramo da idemo ovim putem kojim smo krenuli, jer smatram da bi tragično i po nas i po Balkan u cjelini bilo da se bilo koja zemlja vraća stranputicama kojima se tokom vjekova Balkan kretao i stranputicama zbog kojih smo se svakih 30 ili 40 godina trijebili po vjerskoj i po etničkoj osnovi. Dakle, ja smatram da Crna Gora mora ići istrajno naprijed i mi ćemo kao državna politika sve učiniti da naravno savladamo još jedan vjerujem posljednji otpor takvom kursu”, kazao je Đukanović u razgovoru za TV BiH. Precizirao je kako ,,nema nikakve sumnje da organizatori protesta žele da nasilno, dakle neustavno i nedemokratski promijene vlast”.

U intervjuu za TV BIH premijer je ukratko posložio ono čime građane Crne Gore, naročito nakon burnog vikenda nemilosrdno zasipaju provladini mediji. ,,Ideja organizatora protesta je da promijene vlast, zaustave članstvo Crne Gore u NATO savezu i vrate se preispitivanju državno-pravnog statusa Crne Gore. Dakle, oni ipak u krajnjoj liniji žele da dovedu u pitanje ono što je izbor Crne Gore na demokratskom referendumu 2006. godine da bude nezavisna i suverena država koja opredjeljuje svoju budućnost. Dakle, žele da to ponište i da opet Crnu Goru vrate u stanje zavisnosti u odnosu na one centre kojima oni pripadaju i čijim ciljevima služe”.

Uz objašnjenje da ,,zvanična politika Srbije” ne podržava ,,atake protiv suverenosti Crne Gore”, Đukanović je precizirao da sve velikosrpske strukture, poput SPC, ,,koje su nekada stajale protiv nezavisnosti Crne Gore i danas vrlo snažno, vrlo otvoreno podržavaju proteste u Crnoj Gori sa namjerom da dođe do smjene ove vlasti, da dođe do preispitivanja državno-pravnog statusa Crne Gore i da se, ako je moguće Crna Gora vrati u sferu interesa i sferu uticaja i upravljanja tih velikosrpskih krugova iz Beograda”.

Država je, dakle, opet, u pitanju. Na taj poklik postrojile su se falange plaćenih branilaca režima. Danima kroz mozgove slušalaca i gledalaca marširaju snimci sa protesta, pažljivo montirani da prikažu prljavu četničku masu koja namjerava da sruši glavni grad i državu. Predočena nam je i verzija prema kojoj u Crnoj Gori teče med i mlijeko, samo, eto, Rusija organizuje opoziciju i kako bi spriječila ulazak Crne Gore u NATO. Bivši političari, službeni intelektualci i svakakve druge sluge u punom su pogonu za proizvodnju laži da Crna Gora ne može da postoji, ako ne postoji režim Mila Đukanovića.

Da li će DPS sa satelitima i sad uspjeti da ostane na vlasti i organizuje još jedne izbore na kojima će ,,veličanstveno” i apsolutno da pobijedi zahvaljujući krađi izbora, zavisi od toga šta će i kako će u narednim danima i mjesecima opozicija i građani nenaklonjeni režimu uspjeti da proizvedu.

Demokratski front zakazao je novi protest za subotu, 24. oktobar. U organizaciji im se prema informacijama koje imamo pred zaključenje ovog broja neće pridružiti niko, ko će od opozicije u svojstvu građana biti na protestu još se precizno ne zna.

,,Da, biću na protestima u subotu”, rekla je poslanica Socijalističke narodne partije Snežana Jonica precizirajući da je to stav njene stranke.

Potpredsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović u izjavi za Monitor objašnjava kako je većinsko mišljenje u toj organizaciji da ne mogu otići na protest Demokratskog fronta ako ne znaju scenario protesta, njegove poruke i da li će protesti biti mirni. ,,Ja ne isključujem mogućnost i priželjkujem da opozicija već naredne nedjelje počne da dogovara neku zajedničku strategiju, pa ako to budu protesti – neka budu protesti”, kaže Abazović. Po njegovom mišljenju bunt koji je izbio nakon razbijanja protesta Demokratskog fronta treba da dobije novog organizatora. ,,Ako ćemo da ‘građanizujemo’ proteste u njihovu organizaciju treba da uđu, ne samo građanske partije, već i druge građanske organizacije”.

Poslanici SNP-a Aleksandar Damjanović i Snežana Jonica i poslanik Demosa Goran Danilović napustili su sjednicu parlamenta Crne Gore na kojoj su razmatrani događaji oko protesta. ,,Ne pristajemo i nećemo biti u organizacijama promotivnih skupova sve dok ne budemo zajedno postavljali zahtjeve, ali potpuno svjesni vlastite odgovornosti zadržavamo pravo da kao pojedinci istaknuti članovi DEMOS-a, ne u minulu nedjelju, i ne samo u iduću subotu, nego subotama i nedjeljama i srijedama i sa kim god hoćete, da sa svojim prijateljima branimo svoje pojedinačno pravo da vam kažemo da ne možete represijom i silom gušiti glas razuma pristojne Crne Gore”, kazao je Danilović.

Po svemu sudeći, ako se uspostavi svestrana saradnja opozicije  DPS je u ozbiljnoj, možda i bezizlanoj nevolji. Sudbina Đukanovićeva  ne zavisi samo od DPS-a.  Odgovornost za njegov svaki sekund boravka na vlasti snose, SDP i Bošnjačka stranka i još neke manjinske stranke. I kandidati za šegrte – Pajović i  Brajović. Kao što su lako pristali da služe, pod snažnim pritskom ujedinjene opocije, kad se brod ozbiljno zaljulja, prvi će iskočiti iz njega.

Mi imamo iskustvo različitih uličnih protesta. Onih sa početka

devedestih kad se ovuda valjala mržnja, i koji su Crnu Goru odveli u

pakao, ratova i zločina, a vlastima omogućili da ustanove pljačkašku

i nesmjenjivu vlast. Ali, imamo i iskustvo  protesta Narodne sloge i

MANS-a i Vanje Ćalović, koji su ne samo pozivali na princip smjenjivosti vlasti, već i liječili najdublju ranu Crne Gore – njenu podijeljenost. Svi koji organizuju proteste, i koji na njima

učestvuju, znaju kuda vodi jedan, a kuda drugi izbor.

U DF-u su optimistični: ,,Mislim da se probudio narod i da su okovi straha pokidani. Očekujem da će u subotu doći najmanje dvostruko više ljudi nego prošle nedjelje i da će poslije toga sve biti drugačije”, kaže Branka Bošnjak uz napomenu da predstavnici međunarodnih organizacija sada drugačije gledaju na ukupnu situaciju u Crnoj Gori.

U prilog tome da se vlast ima čega bojati ide fakat da se, kao otpor režimu sve češće pojavljuju na društvenim mrežama organizovane grupe koje pokušavaju da predlože sopstvene puteve za promjene u Crnoj Gori. Jednu od njih, pod imenom Pismo podrške mladih podržalo je više stotina, uglavnom mladih i obrazovanih ljudi. Poručili su: ,,Onog trenutka kada represivni državni aparat otvoreno vrši nasilje nad sopstvenim građanima, sve dotadašnje podjele – nacionalne, partijske, ideološke, religijske, rodne, seksualne, generacijske – nestaju! Ako se ovako nastavi, smatramo da u Crnoj Gori postoje samo građani i represivni režim, i braniće se srce Crne Gore – građanin kao nosilac suvereniteta. Mi Vam kao građani ovim putem to stavljamo do znanja”.

Građani imaju šansu. I toga se plaši dikator.

Saopštenje DEMOSA, Demokrata i URA

DEMOS, Građanski pokret URA i Demokrate, kao samostalni subjekti, objavili su zajedničko sopštenje u kojem između ostalog ističu: „Afera Snimak, koja je dokazala političku korupciju, nedvosmisleno upućuje da Crna Gora danas ima nelegitimne institucije. Čak i po tvrdnji jednog od konstituenta vlasti, sadašnja Vlada je tehnička, što znači i nelegitimna. Iz ove duboke krize može se izaći jedino organizovanjem fer i slobodnih izbora.

Izbore koje bi organizovao DPS po pravilima DPS-a, sa paralelnom tajnom službom DPS-a, medijskim mrakom i jednoumljem DPS-a, zloupotrebama državnih resursa i državnih organa DPS-a, javnim preduzećima DPS-a i prljavim novcem DPS-a, nikad nećemo smatrati ni približno fer i slobodnim, niti ćemo učestvovati na izborima u takvoj režiji i po dosadašnjim pravilima. Demokrate, DEMOS i Građanski pokret URA još jednom jasno podsjećaju da su odlučni da ni prije ni nakon izbora ne ulaze u bilo kakav aranžman sa DPS-om”.

U sopštenju tri partije se takođe navodi: „Crnoj Gori je sada prijeko potreban hitan dijalog. Stoga, pozivamo čelnike svih relevantnih političkih subjekata da, u atmosferi stišane retorike i izbjegavanjem logike sudnjeg dana, sjednemo za sto i u razumnom roku postignemo saglasnost oko uslova za organizovanje prvih fer i slobodnih izbora u istoriji Crne Gore. Ne bi bilo prvi put da se jedan takav konsenzus postigne i van institucija, odnosno na demokratskom forumu svih relevantnih političkih subjekata. Tražimo da u njemu posreduju predstavnici međunarodne zajednice, prije svega EU sa kojom je Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo, u ugovornom odnosu. Formiranje Vlade narodnog jedinstva, koja bi organizovala izbore, ne bi značilo zaustavljanje integracije Crne Gore u EU niti prekinulo sporovođenje ostalih međunarodnih obaveza.”

Tri partije u saopštenju ističu da će, ako izostane spremnost DPS-a da se kroz dijalog nađe za sve prihvatljivo rješenje oko pitanja sudbonosnih za budućnost Crne Gore, zajedno sa ostalim opozicionim subjektima, svim demokratskim snagama i slobodomislećim građanima, odgovoriti adakvatnim mjerama. „Ukoliko DPS odbije dijalog i ne pokaže spremnost da se postigne sporazum, to će nužno voditi jedinoj preostaloj reakciji opozicionih snaga – od bojkota institucija sve do organizovanja zajedničkih, koordiniranih, planskih, demokratskih, masovnih i nenasilnih građanskih demonstracija, u zajedničkoj akciji sa sindikatima, studentskim organizacijama, predstavnicima civilnog sektora i drugim društvenim asocijacijama.

U soštenju se takođe navodi: „Podržavajući pravo svih na mirna okupljanja, uoči protesta najavljenih za 24. oktobar odlučno osuđujemo svako dizanje tenzija i pozivamo sadašnju vlast, organizatora i građane da daju doprinos mirnom okupljanju. Sada je neophodno djelovati hladne glave. Uvjereni smo da u Crnoj Gori ima dovoljno mudrosti da se iz evidentne krize izađe na miran i demokratski način”.

„ Očekujemo od naših prijatelja iz međunarodne zajednice, i sa istoka i sa zapada, da nijednim slovom ili potezom ne doprinose oživljavanju starih ili stvaranju novih podjela u Crnoj Gori. Nama su interesi građana najvažniji”, kaže se na kraju saopštenja koje potpisuju DEMOS, Građanski pokret URA i Demokrate

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

USTAVNI SUD PO PARTIJSKIM KVOTAMA: Lako je Vatikanu, oni biraju samo jednog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Deblokada Ustavnog suda  je bila neophodna. Zbog  toga se danas pozdravlja dogovor političkih stranaka oko nedostajućih kandidata za sudije tog suda, pa makar i po kvotama. No,  stvar neće biti riješena sve dok Ustavni sud ne prestane da  bude predmet  političke trgovine, već postane  nezavisna i kredibilna institucija

 

Djelimičan dogovor parlamentarnih stranaka oko sudija Ustavnog suda, kako bi se taj sud odblokirao, postignut je sredinom sedmice. Vodio se iza zatvorenih vrata Vile Gorica, a ne u parlamentu, baš kao da se dogovaraju ministarska mjesta, a ne sudije. To je dodatno pojačalo utisak koji se političkim klasama zamjera – da nedostajuće sudije Ustavnog suda biraju po modelu – naši i njihovi. Ni sami se parlamentarci nijesu libili da saopšte da se izbor odvija po principu partijskih kvota. ,,Pregovara se da od četvoro novih sudija, dvoje bude aktuelne većine, jedan DPS-a, jedan manjina“, nezvanično su objašnjavali mediji situaciju u kojoj političke klase biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda.

Poslanici vlasti i opozicije, za sada su se dogovorili oko tri od četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda. Izbor jednog sudije dovoljan je da se odblokira rad tog suda, ali nedovoljan za donošenje važnih odluka. Parlamentarne stranke za sada su postigle dogovor oko ovih imena:  zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Dragana Đuranović.  Kandidatkinja Đuranović se tokom saslušanja u parlamentu izjasnila da je članica DPS-a, ali da će ukoliko bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda, vratiti člansku kartu. I tokom prethodnih konkursa prijavljivala se za sutkinju Ustavnog suda i dobijala glasove DPS-a i LP-a. Ako se primijeni model – „dvoje parlamentarne većine, jedan DPS-a i jedan manjina“, s početka priče, jasno je da je Đuranović kandidatkinja DPS-a. Ona, međutim, ima još šest mjeseci do penzije, zbog čega, smatra se, parlamentarna većina nije kočila dogovor. Ono, ima i dovoljno vremena da utiče na određene važne odluke.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Tešić protežiraju  poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front.  Ni sutkinja Tešić nije prvi put kandidatkinja za Ustavni sud. U maju prošle godine dobila je dva glasa  – Demokrata. Poslanik Marko Milačić tada je problematizovao njenu kandidaturu podsjećajuči da je zbog sumnje u njenu nepristrasnost bila izuzeta iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin.  Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Svi skupa zaboravljaju da je ova Vlada prvi rebalans prošlogodišnjeg budžeta radila još prošlog proljeća. I, da su registrovali manjak novca za grijanje škola, imali su vremena da reaguju.  Pride, direktor Uprave za katastar i državnu imovinu Koča Đurišić  je, krajem prošle godine, na listu razloga zbog kojih njegova Uprava kasni sa tenderom za nabavku mazuta dodao i pomalo zaboravljene sajber napade na dio Vladinih sajtova. Uglavnom, grijanje je zakasnilo.  Za to, po  prilici, nijesu krivi ni DPS ni Moskva ili Brisel.

Ova Vlada je, sjetimo se, i u septembru pomjerila početak školske godine za pet dana. Ministar Vojinović je tada objašnjavao kako će to ,,doprinijeti kvalitetnijoj pripremi za nove školske obaveze i produžetku, odnosno nastavku uspješne turističke sezone u našoj državi”. O kvalitetu obrazovanja ni ljetos ni sada nije bilo riječi.

Svako malo saznamo kako pacijenti u Crnoj Gori ne mogu doći do neophodnih ljekova. Na neočekivanoj muci našli su se onkološki pacijenti, dijabetičari, srčani bolesnici a nedostajalo je i antibiotika za djecu, terapija za HIV pacijente, liječene zavisnike… Čak su i iz KBC-a  pacijente ili njihovu rodbinu slali u  apoteke da kupe nedostajući lijek, gazu, vatu, ubruse  ili hidrogen. Umjesto izvinjenja premijer nudi – samohvalu. I nova obećanja. Vlada će, prvi put, formirati fond za liječenje rijetkih bolesti a u ovu godinu smo, opet prvi put, ušli bez prenesenih dugova Fonda za zdravstvo. Pa će, sve skupa, jednom biti bolje.

Borba protiv kriminala i korpupcije je na vrhu liste. Nesporno je da su rezultati 42. i 43. Vlade na tom planu neuporedivo bolji od DPS-ovih. Što nije bilo ni malo teško. Ali, prošle su dvije godine kako se Petar Ivanović, poslanik, nekadašnji ministar poljoprivrede i kreator afere Abu Dabi fond našao na naslovnim stranama. Prošlo je godinu dok mu nije skinut imunitet. Pa još godinu da saznamo kako istraga nije završena iako su rokovi za podizanje optužnice istekli. Treba saslušati još neke svjedoke. Produžen je rok za podizanje optužnice i u slučaju Plantaže. Iz sličnih razloga.

Krstovići, otac i ćerka, oslobođeni su optužbi za učešće u švercu kokaina koji je za ishod imao rekordnu zapljenu narkotika na teritoriji Crne Gore. Drugih optuženih nema. Kokain iz Volijevog magacina  zaplijenjen je bez optuženih.

Od svih švercera duvana o kojima pričamo decenijama uhapšen je – Abazovićev partijski saradnik i bivši  v.d. direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević. I par vozača kamiona sa ilegalnim teretom.  Dokumenta, navodno povjerljiva, koja je objavio Raško Konjević sugerišu da su u švercu učestvovali ili makar za njega znali još neki funkcioneri URA-e. Zaboravili smo, sve je prilika, aferu televizor ali i ljetošnje hapšenje ruskih špijuna. Od kako je Abazović  smijenio direktora ANB-a Sava Kenteru ni o toj  aferi nije progovorena ni riječ.

Maji Jovanović, vršiocu dužnosti VDT-a drugi, prema zakonu posljednji,  v.d. mandat ističe 5. februara. Pokušavajući da nađu način za njegovo produženje iz Vlade su inicirali izmjene Zakona. O njima će se raspravljati 4. februara. U minut do 12.  Kako sada stoje stvari, makar DF i DPS glasaće protiv. To znači da Jovanović neće dobiti novi mandat, pa će tužilaštvo dobiti novog v.d. starješinu za narednih šest mjeseci. Pa onda sve ispočetka.

Politički predvodnici su jednako uspješni  i na zadatku normalizacije odnosa u regionu. Nemamo ambasadora ni u jednoj od zemalja sa kojom se graničimo. Ministri Aleksandar Damjanović i Marko Kovač ,,unaprijedili” su odnose sa BiH nedavnim odlaskom na svečanost povodom neustavnog Dana Republike Srpske. Milan Knežević je najavio povlačenje odluke o priznanju Kosova (šta ako Aleksandar Vučić, u međuvremenu, taj problem skine sa dnevnog reda?). Svetozar Marović još čeka izručenje, samo što ga iz Podgorice, izgleda, više niko ne traži. Nema ni najavljene normalizacije platnog prometa između dvije države. Teško je banke nagovoriti da se odreknu višemilionskog prihoda koji je, ujedno, potpuno nepotreban trošak za privrednike iz Crne Gore i Srbije. Koji, u krajnjem, plate njihovi potrošači.

Politička normalnost u Crnoj Gori priča je za sebe.

Aktuelno je iščuđavanje nad prijedlogom Branke Bošnjak da se, nakon političke selekcije i eliminacije dijela kandidata za sudije Ustavnog suda, upražnjena mjesta popune nekom vrstom žrijeba/lutrije. ,,Srećne dobitnike”, predlaže Bošnjak, izvlačio bi neko od predstavnika međunarodne zajednice, kako bi se izbjegle sumnje u nepristrasnost. U javnosti je ideja dočekana sa nevjericom i podsmjehom. Mnogo većim nego što ga je izazvala nedavna izjava potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića prema kome aktuelnoj parlamentarnoj većini pripada i većina u Ustavnom sudu. Zapalo ih.

Oktobarski izboru u Šavniku još nijesu završeni. Glasaće se – ko zna kada. I to nije do Ustavnog suda. Vlada našim novcem ulazi u neke nedefinisane projekte u Nikšiću i Baru (EPCG je kupila imovinu Željezare, država kupuje akcije Luke). Najavljuje se, istovremeno, prodaja Budvanske rivijere. Abazović i njegovi ministri u tehničko mandatu ne shvataju da nemaju mandate za dugoročne projekcije bilo koje vrste.

Čekamo primopredaju vlasti u Podgorici i Pljevljima. Parlamentarna većina se zavadila i oko planiranih izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi. Naum  je bio da Vlada uvede prinudnu upravu u tim opštinama kako bi razvlastila izborne gubitnike Ivana Vukovića i Rajka Kovačevića. Zapelo je, izgleda, oko imenovanja v.d. upravnika. Ili je riječ o tome što  dio vladajućih (Demokrate) priprema koaliciju sa Evropa sad, koji slovi za nezvaničnog pobjednika podgoričkih izbora, a to nekima ne odgovara pred dolazeće parlamentarne izbore.

Pošto su pregovori o formiranju vlade Miodraga Lekića propali, parlament bi, po slovu Ustava, trebalo da bude raspušten sredinom marta. Par dana pred prvi krug predsjedničkih izbora. Tako postaje upitna i ideja po kojoj bi predsjednica Skupštine Danijela Đurović mogla postati v.d. predsjednika države u slučaju da se predsjednički izbori zakomplikuju, a hoće ne bude li funkcionalnog Ustavnog suda,  pa ne budu završeni prije nego Đukanoviću istekne mandate (sredina maja).

Uostalom, još traje septembarska sjednica parlamenta na kojoj je DF inicirao smjenu predsjednice parlamenta. Pauza je u toku, evo četvrti mjesec.

Ima tu još sitnica koje bi se mogle pomenuti. Inflacija, Aerodromi, nacionalna avio-kompanija, auto-put, pohara rijeka i šuma, partijsko i porodično zapošljavanje, izostanak obećanih zakona o nelegalno stečenoj imovini, lustraciji, Vladi, Skupštini… Inače je sve u najboljem redu.  ,,Crna Gora pokreće svoj svemirski program”, obznanio je premijer na ovonedjeljnoj sjednici Vlade. Kao stvoreno za Tviter. Polijećemo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KROJENJE CRNOGORSKE POLITIKE: Model KVINTA, proljeće 2023

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve strateške odluke i trase u novijoj crnogorskoj istoriji su morale biti donesene uz posredovanje i krojenje od strane Amerike, Evrope i Rusije i stoga ne čudi duboko usađeno vjerovanje u narodu da su promjene u Crnoj Gori moguće „tek kada stranci odluče to“ . Rat u Ukrajini promijenio dinamiku postupanja Kvinte (Amerika, Britanija, Francuska, Njemačka i Italija) koja je sada očigledno aktivnija, i vidljivo i nevidljivo, u regionalnim političkim procesima

 

Da su Crna Gora i Zapadni Balkan politički trusno područje koje nije baš sposobno brinuti o sebi,  odavno je poznato. Mimo perioda Titove Jugoslavije malo je bilo vremena kada neko sa strane nije morao uređivati odnose u našem dvorištu. Sve strateške odluke i trase u novijoj crnogorskoj istoriji su morale biti donesene uz posredovanje i krojenje od strane Amerike, Evrope i Rusije i stoga ne čudi duboko usađeno vjerovanje u narodu da su promjene u Crnoj Gori moguće „tek kada stranci odluče to“.

Uslovi, pitanje i prag od 55 odsto neophodne većine za referendum o nezavisnosti 2006. godine je postavila administracija EU usljed nemogućnosti lokalnih političkih aktera da se sami dogovore. Neka kasnija rješenja iz Ustava su takođe morala biti diktirana od strane EU ili njenih glavnih članica uz „mišljenja i asistencije“ Venecijanske komisije (VK). Upravo zahvaljujući „medijaciji“ briselske administracije i VK, donesene su procedure izbora čelnih ljudi pravosuđa koji su se sada pokazali potpuno jalovim i bez deblokirajućih mehanizama. I dok institucije zemlje klize u v.d. stanje ili disfunkcionalnost jedna za drugom, sve je jasnije da tešku političku i institucionalnu krizu nije moguće riješiti bez ponovne medijacije i „usluga“ međunarodnog faktora. Nedavno je slovenačka vanjska ministarka Tanja Fajon po drugi put bila u Podgorici u mjesec dana urgirajući da se što prije izaberu sudije Ustavnog suda bez kojeg ne može biti ni izbora. Prva posjeta je upriličena krajem decembra pred gregorijanski Božić zajedno sa njenin austrijskim kolegom grofom Aleksanderom Šalenbergom. Tada je poslato jasno upozorenje da bi nova vlada sa mandatarom Miodragom Lekićem izglasana na osnovu novog i široko osporavanog Zakona o predsjedniku, bila „korak unazad“. Tada je Lekić poručio da skupštinska većina „ne želi konfrontacije s međunarodnom zajednicom, ali ni pretvaranje države u eksperimentalnu laboratoriju protektoratskog tipa“.

Slovenija kao dio bivše Jugoslavije i Austrija, nekadašnji vladar više od polovine prostora bivše zemlje,  izabrane  su da prenesu poruke kao neko ko najbolje razumije crnogorske kompleksnosti i političke mahinacije. Tanja Fajon je ranije radila u Evropskoj komisiji (EK) kod komesara za proširenje i ima veliko iskustvo sa Zapadnim Balkanom. Za nekoliko dana, tačnije 23. januara, Fajon treba predati izvještaj vanjskim ministrima članica EU. Ona je tokom druge posjete upozorila da ukoliko se ne osposobi Ustavni sud, u sada šestom pokušaju, da „postoji velika prijetnja da EU zaustavi pristupne pregovore sa Crnom Gorom”. Može se pretpostviti da je Fajon upozorenjem ciljala više na crnogorsku javnost nego političare kojima je jasno da su pristupni pregovori odavno defakto zaustavljeni, kako zbog nesposobnosti i nevoljnosti crnogorskih pregovarača tako i zbog umora u Evropi. Prošle godine u junu se navršila decenija mlitavih pristupnih pregovora koje je otpočela vlast odlazećeg predsjednika Mila Đukanovića i njegove Demokratske partije socijalista (DPS). Tokom 10 godina pregovora DPS je od 33 poglavlja neophodnih za ulazak u EU uspio privremeno zatvoriti samo tri i time je Crna Gora osim formalnog liderstva u evrointegricijama postala i lider u najdužim jalovim pregovorima. Međutim, formalni prekid, tj. obustava pristupnih pregovora bi svakako loše odjeknuo u javnosti dok bi za ostale zemlje u regionu takva objava bila dodatno obezhrabrujuća.

Slovensko-austrijski dvojac je bio pristutan i na sastanku sa liderima Zapadnog Balkana na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, Švajscarska. Cilj je jačanje integracija prema EU kako je na twitteru objavio v.d. premijer Dritan Abazović rekavši da je „cijelom regionu potrebno više eurooptimizma“. Bosna i Hercegovina je takođe u unutarnjoj blokadi. Predsjednik RS Milorad Dodik postaje sve drskiji u izjavama. Otvoreno je podržao rusku agresiju na Ukrajinu i njeno komadanje uz davanje ordena ruskom diktatoru Vladimiru Putinu. Dodik ne skriva da mu je želja da i BiH nestane. Nedavni nacionalistički izgredi na fudbalskom turniru u Sarajevu i napadi na roditelje mladih igrača iz Srbije podgrijavaju nacionalističke strasti uprkos brzoj akciji policije i privođenju krivaca. Makedonija i Albanija nikako da počnu pristupne pregovore zbog blokade Bugarske. Makedonci odbijajaju da prihvate bugarsko tumačenje njihovog nacionalnog i jezičkog identiteta. Odnosi između Srbije i Kosova koje je i dalje u međunarodnom poluprotektoratu su posljednjih mjeseci doveli maltene do usijanja i samo je direktna intervencija Evropske komisije i zemalja Kvinte/Petorke spriječila otvorenu eskalaciju i sukobe.

Rat u Ukrajini promijenio je dinamiku postupanja Kvinte (Amerika, Britanija, Francuska, Njemačka i Italija) koja je sada očigledno aktivnija, i vidljivo i nevidljivo, u regionalnim političkim procesima. Pogotovo se vidi jači uticaj anglo-saksonskog dijela Petorke (Amerikanci i Britanci) i rastući angažman Francuske. Nekadašnja praksa Zapada da da primat stabilokratiji nad demokratijom u regionu je dovedena u pitanje. Trpljenje autokrata u Republici Srpskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji samo da bi se dobila kratkoročna stabilnost se vremenom pokazala kontraproduktivnom jer su moćnici počeli da se ponašaju kao nedodirljiva božanstva.

Britanski interes u cilju obuzdavanja šverca cigareta i preko Luke Bar je već neko vrijeme jasno i javno definisan sa aktivnim angažmanom britanskih finansijskih i obavještajnih službi pri državnim organima u Podgorici. U utorak je objavljena informacija da je v.d. direktor Uprave prihoda i carina Vladan Bulatović imao sastanak sa ambasadorkom Karen Medoks i britanskim oficirom za vezu za privredni i finansijski kriminal. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović je pred gregorijanski Božić posjetio London službeno radi jačanja saradnje „u oblasti borbe protiv korupcije i teškog i organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu i u Evropi“. Interesantno je da se ta posjeta poklapa sa hapšenjem bivšeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića.

Valja se podsjetiti da su Anglosaksonci takođe bili uključeni i u raniji izborni proces u Crnoj Gori koji je doveo do pada DPS vlasti na sličan način na koji je i Slobodan Milošević uklonjen u oktobru 2000. godine, ali uz mnogo manje buke. Bez pomoći britanskih i američkih organizacija i njihovih konsultanata ujedinjavanje tadašnje crnogorske opozicije bi bilo teško zamislivo. U vrijeme kada je sadašnji specijalni američki izazlanik za Balkan Gabrijel Eskobar bio otpravnik poslova američke ambasade u Beogradu kafići i restorani u relativnoj blizini ambasade bili su puni gostiju iz Demokratskog fronta (DF) koji su dolazili na konsultacije i instrukcije, uglavnom uz pomoć prevodilaca. Navodno su i zadnja vrata ambasade često primala posjetioce. Slične scene su nekad viđane u Budimpešti sa osobama Demokratske opozicije Srbije (DOS) koji su pripremani za savezne izbore u jesen 2000. godine. Kakva je bila euforija nakon izborne pobjede 30. avgusta 2020. godine je opisao Andrija Mandić, jedan od DF lidera, na sjednici skupštinskog Odbora za bezbijednost 28. oktobra rekavši da je  „nosilac naše liste (Zdravko Krivokapić) jedva dočekao da utrči u američku ambasadu i pita šta treba da radi“. Naknadna grabež za pozicijama u novoj vlasti i izvrdavanje pojedinih dogovora je kasnije dovela i do američkog stava da „za sada“ DF nije partner u procesima u Crnoj Gori.

Za razliku od prilično jedinstvenog stava Anglosaksonaca, emisari koji dolaze iz Brisela su različitijih boja ali možda i uticaja. Stavovi Berlina su puno puta na odstojanju od Vašingtona i Londona a nekad bliži Moskvi nego što se i misli.

Miroslav Lajčak je odigrao veliku ulogu kao izaslanik EU tokom crnogorskog referenduma 2006. godine za čiji uspjeh je od vanjskih faktora jedino Moskva bila decidno zainteresirana i uključena da pomogne režimu Đukanovića. Lajčak je bivši komunistički diplomac MGIMO akademije u Moskvi čija diplomska slika stoji tik do slike ruskog vanjskog ministra Sergeja Lavrova i smatra se da nije slučajno što je on imao presudnu ulogu da referendum prođe kako je planirano. Nebojša Medojević ga je nedavno nazvao „starim agentom KGB-a“ i plaćenikom Đukanovićevog kartela. Lajčak je bio i ministar inostranih poslova u vladi Roberta Fica kada je ubijen slovački novinar Jan Kučijak i njegova vjerenica. Fico je u nedavnom intervjuu za prestižni švajcarski list NZZ osudio sankcije prema Rusiji dok je pomoć u oružju za odbranu Ukrajine označio kao „javni ratni zločin“. Lajčak koji je i sada čest službeni gost u Crnoj Gori je ovu skandaloznu izjavu svog partijskog šefa odćutao. Tonino Picula kao izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru je lijevi kadar i bivši hrvatski vanjski ministar. Njegova Socijaldemokratska partija kojoj pripada i predsjednik Zoran Milanović je  blokirala obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Picula je u svojim izjavama puno puta bio na liniji stavova DPS-a.

Ostaje da se vidi hoće li se Kvinta dogovoriti ili će svako na svoj način raditi na razrješenju krize u Crnoj Gori i krojenju njenog daljeg strateškog pravca. Tanja Fajon je tokom druge posjete Podgorici izjavila „od Crne Gore očekuje da isporuči rezultate“ i da povodom toga „ima dobar osjećaj“.

 

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo