Povežite se sa nama

MONITORING

PROTESTI: Neće biti isto

Objavljeno prije

na

Treslo se tlo 24. oktobra u Ulici slobode i na Trgu Republike u Podgorici. Ne postoji saglasnost oko broja ljudi koji su došli na protest u organizaciji Demokratsog fronta, ali ko god je čuo huk koji su nosili povici Milo, lopove, zna da ga je mogla proizvesti samo velika snaga. Dani nakon protesta nijesu donijeli odgovor na pitanje šta će se sa tom snagom dogoditi.

Iako uporno pokušava da naglasi kako je riječ o protestima DF-a, vlast, kao i svako u Crnoj Gori zna da su te noći na trgu bili – nezadovoljni građani. Obični, što znači da je među njima bilo i onih kojima je dosta mirnih okupljanja i spremnih da „idu na vladu”, kao i onih koji vjeruju u snagu nenasilnog otpora. To pokazuje i fakat da je najmanje desetak hiljada ljudi prošlo Ulicom slobode put Skupštine, a da nije prevrnuta ni jedna kanta za smeće ni otkinuta ni jedna grančica sa drvoreda.

Drugo je ono što se dešavalo pred parlamentom. DF je, sve i ako su njegovi čelnici, kako naknadno objašnjavaju „imali plan”, loše organizovao nastavak protesta. Može zvučati banalno, ali je važno: ni polovina okupljenih građana nije mogla čuti šta se sa bine poručuje, prosto zato što nije obezbijeđeno dovoljno dobro ozvučenje. Važno je zato što veliki broj građana, koji su došli da pokažu svoje nezadovoljstvo, ne samo da nije unaprijed znao čemu daje snagu, već im je i tokom samog događaja uskraćeno pravo da znaju u čemu tačno učestvuju. To pokazuje nedostatak poštovanja.

O tome šta se dešavalo poslije sve se zna. Nakon roka od 45 minuta koji je Vladi da podnese ostavku dao predsjednik Nove Andrija Mandić, uslijedo je zahtjev da poslanici uđu u parlament. Prema jednom od naknadnih objašnjenja oni su tamo trebali da sačekaju predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića i sa njim počnu razgovore o formiranju prelazne vlade. Problem u vezi sa takvom vrstom plana nije samo činjenica da ga, kako se pokazalo, nije moguće ostvariti već i u tome što, sve i da je realizovan, Vlada ne bi pala. Stoti put mora se napisati – sve i kad bi natprirodne sile proizvele da dio SDP-a koji i dalje kontroliše Krivokapić glasa za nepovjerenje Vladi, nakon raznoraznih prelijetanja u parlamentu ne postoji dovoljan broj glasova za to. Tako da su, sve i da je Ranko došao, mogli samo da – pośede.

Nakon što su organizatori protesta objavili kako su u kontaktu sa predsjednikom Skupštine i nakon potezanja pitanja na koja vrata su narodni zastupnici spremni da uđu u parlament, poslanik DF-a Slaven Radunović je objavio da se Krivokapić ne javlja na telefonske pozive. ,,Dajemo im još deset minuta, nakon isteka ne odgovaramo za ono što slijedi”, rekao je Radunović.

Slijedio je haos. Kamenice prema policajcima i njihov brutalni pir. Povrijeđeno je 29 policajaca i 26 građana, saopštila je policija.

Uhapšeni su poslanici DF-a Andrija Mandić i Slaven Radunović. Tužioci su saopštili da postoje osnovi sumnje da su ‘,,izvršili krivično djelo – pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, time što su učesnike protesta podstakli da preduzmu radnje nasilnog ulaska u Skupštinu Crne Gore”. Pušteni su nakon 24 sata pritvora da se brane sa slobode. Za krivičnu prijavu, koju predlaže tužilac, potrebno je da im bude skinut imunitet.

Ustav propisuje da se protiv poslanika ne može pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor, bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.

Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore ,,ko u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti Crne Gore poziva ili podstiče da se silom promijeni ustavno uređenje, svrgnu najviši državni organi ili predstavnici tih organa, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina”. Ko to djelo učini ,,uz pomoć iz inostranstva, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina”.

Vjerovatno tu postoje neke pravničke finese, ali golim okom gledano – pošto sa govornice na protestima niko nije pominjao Koštunicu – poslanici nijesu smjeli biti privođeni jer ih tužilac sumnjiči za djelo za koje je zaprijećena kazna manja od pet godina. Drugo je i ne pravno pitanje šta treba uraditi lideru Nove Andiji Mandiću zbog toga što je zasjeo u kafanu Kristal gdje ga je policija uhapsila.

Demokratski front je poručio da prekida svaki politički dijalog sa

vladajućom koalicijom.

Premijer Milo Đukanović ocijenio je da su protesti i događaji oko njih pokušaj ugrožavanja ustavnog poretka Crne Gore, s jasnom ambicijom da dođe do nasilne smene vlasti. On ,,razumije nezadovoljstvo građana”, ali dodaje da je Crna Gora u situaciji kada afirmiše nove vrijednosti u koje mnogi ljudi još ne veruju. Nije precizirao na koje vrijednosti misli – na korupciju, kriminal, kontrolisano pravosuđe, zarobljene institucije ili nešto peto.

Počašćeni smo i izjavom u rangu one o šahu i šahovnici:

,,Zašto su mi klicali lopove – pa vjerovatno je to pjevljivije nego da pokušaju da skandiraju – Milo, zagovorniče NATO-a. Nemam nikakav problem s tim”.

Poslanica DF-a Jelisava Kalezić tražila je da na premijerskom satu, zakazanom za 30. oktobar, ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević odgovori na pitanje ko je naredio da se poslanicima

zabrani ulazak u Skupštinu tokom protesta 18. i 24. oktobra. Pitala je i ,,ko vrši zdravstvenu kontrolu pripadnika SAJ-a, posebno sa aspekata: mentalnog zdravlja, psihičkog zdravlja i antidoping kontrole”.

Demokratski front je za subotu zakazao skup u Herceg Novom, najavili su ,,uskoro” novi veliki protest u Podgorici. U Novom će predstaviti ,,dalji plan sveobuhvatne akcije, koji će osim protesta, uključiti i oblike građanske neposlušnosti kao legitimne demokratske borbe protiv Đukanovićevog režima”. Pozvali su ostale u opoziciji da im se već sad priključe u organizaciji novog protesta.

U međuvremenu lideri Demosa, Građanskog pokreta URA i Demokratske Crne Gore – Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Aleksa Bečić zatražili su od predstavnika evropskih institucija da, kao moderatori, učestvuju u dijalogu koji bi ova tri politička subjekta vodila sa predstavnicima vlasti kako bi bila formirana vlada narodnog jedinstva i organizovani fer, slobodni i demokratski izbori.

Midrag Lekić je kazao da će Demos, URA i Demokrate, ukoliko vlast pokaže aroganciju i nespremnost za dijalog, bojkotovati izbore i organizovati proteste.

Svako rješenje za trenutnu političku situaciju mora doći iz Crne Gore, a politički dijalog i diskusije trebalo bi voditi u parlamentu, poručili su iz Evropske komisije.

Na pitanje zašto misle da će vlast koja nije prihvatila DF-ov zahtjev za formiranje prelazne vlade, prihvatiti njihov, Goran Danilović, poslanik Demosa, podjseća da je Demos podržao takav zahtjev i kad ga je postavio Front.

,,Politički sistem je definitivno uzljuljan. Predstavnici EU prate dešavanja i znaju o čemu govorimo. Diplomatski je bilo da kažu kako očekuju rješenje unutar Crne Gore. Mi smo ubijeđeni da je u ovakvoj situaciji to nemoguće. Dijalog, a kamoli rješenje, nije moguć bez uključivanja EU. Bilo bi divno kad bi tako moglo, ali taj razgovor su pokušale kolege na trgu i umjesto dijaloga dobili smo strašnu noć u Podgorici”, kaže Danilović uz ocjenu da će se, izostane li dogovor, politička kriza produbljivati.

,,Nema načina da se ovo riješi na miran i civilizovan način, a da se ne uključi Evropska unija. Njihovo vjerovanje u naš kapacitet nije prepametno”, smatra Danilović. Po njegovim riječima, predstavnici evropskih institucija su ,,u mnogo čemu precijenili” Crnu Goru. ,,S njima smo u pregovaračkom procesu, ako oni ne vide problem, onda je on još veći.”

Danilović, na pitanje da li će moguće proteste organizovati sa DF-om ili posebno, kaže da od toga hoće li opozicija biti na visini zadatka zavisi hoće li proteste organizovati zajedno. ,,Sigurno nećemo ići na proteste na kojima bi jedni bili statisti, koji neće znati šta se dešava, a drugi organizatori”, kaže Goran Danilović.

Jedna od učesnica posljednjeg protesta za Monitor kaže da bi, zato što misli da su zahtjevi DF-a ispravni i ,,zbog gadluka koji je vlast napravila u Podgorici” ponovo došla na protest. ,,Zbog DF-a ne bih došla, ali kad se sve svede – ni dosad nikad nijesam na proteste išla zbog njih”, zaključuje.

,,Protesti su potpuno probudili i narod i opoziciju. Pored toga, nakon ko zna koliko godina, svijet je, sudeći po izvještajima inostranih novina, odlučio da primijeti da je Đukanovićeva vladavina preduga. Sigurno više ništa neće biti isto. Veoma je važno da tolika represija nije probudila strah nego inat. Ljudima se zgadila sila”, kaže Monitorov sagovornik sa velikim iskustvom u praćenju najrazličitijih protesta u Crnoj Gori. Primjećuje da su, kad je u Podgorici pun Trg Republike mediji nekada govorili da se okupilo 30 hiljada duša. ,,Onoliko ljudi pred Skupštinom, u vrijeme AB revolucije bilo je – sto hiljada”.

Da otpor koji se javlja u Crnoj Gori ne živi samo u dosad organizovanim protestima, svjedoče građani koji su u srijedu u organizaciji pokreta Sloboda narodu zbog policijske represije organizovali protestnu šetnju. Fejsbuk grupa Otpor diktatoru Milu Đukanoviću pozvala je na miran skup podrške Miju Martinoviću i drugim brutalno pretučenim građanima Crne Gore zakazan za subotu u 19 sati na Trgu Republike.

Mnogo puta su crnogrski građani trpjeli kritike zbog povijanja pred

silom, neotpornosti na sitne milosti režima. I stvarno, nije lako u

sistemu endemske korupcije probuditi samosvijest. Ali, po svemu sudeći, nazire se promjena.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo