Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRVI REZULTATI POPISA: Višak stanova, manjak stanovništva

Objavljeno prije

na

Broj stanovnika se od 2011. do 2023. statistički povećao za skromnih oko dva odsto, dok je došlo do rasta broja stanova, pa je njih u odnosu na prethodni popis 26 odsto više

 

Prvi preliminarni rezlutati popisa stanovništva saopšteni su krajem protekle sedmice i govore da je u Crnoj Gori 633.158 stanovnika i 217.441 hiljade domaćinstava, a da ima 396.873 stanova, kazao je direktor Uprave za statistiku Monstat Miroslav Pejović.

Broj stanovnika se od 2011. do 2023. statistički povećao za skromnih oko dva odsto, dok je došlo do rasta broja stanova, pa je njih u odnosu na prethodni popis 26 odsto više.

Od popisa do popisa broj stanova je porastao za 82 hiljade, gradilo se oko sedam hiljada stanova godišnje, pa sada imamo situaciju da je u Crnoj Gori 1779.432 više stanova nego domaćinstava.

Porast broja stanovnika bilježi 13 opština dok najveći porast ima Podgorica. Prosječan broj članova domaćinstva u Crnoj Gori je 2,9 dok je najveći broj zabilježen u Opštini Tuzi i to 4,2. U Budvi je zabilježena najniža stopa i to 2,5 članova po domaćinstvu, ali zato je u Budvi koja ima  10,8 hiljada popisanih domaćinstava, na raspolaganju 34,2 hiljade stanova.

Pomoćnica direktora Monstata Snežana Remiković objavila je da je najviše stanovnika u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, tako da u četiri najnaseljenije opštine živi više od 50 odsto stanovništva Crne Gore. Sa druge strane, najmanje stanovnika ima Šavnik, Plužine i Žabljak. Dodala je da najveći pad broja stanovnika imaju Plužine, Šavnik, Andrijevica i Mojkovac.

Popis je pokazao potpuni fijasko dvodecenijske strategije regionalnog razvoja – pomoći nerazvijenim opštinama i prijestonici. U sjevernom regionu je za deset godina došlo do nastavka smanjenja broja stanovnika za 20 hiljada, ili oko 13 odsto, u Nikšiću za šest hiljada ili deset odsto, a u prijestonici Cetinje za 2,2 hiljade ili 16 odsto.

,,Maćehinski odnos u proteklih 30 godina prema opštinama na sjeveru Crne Gore uzrokovao je odliv stanovništva”, izjavio je predsjednik SO  Žabljak Ivan Popović komentarišući preliminarne rezultate popisa. Iako jug države, osim Kotora, bilježi rast stanovnika, predsjednik SO Herceg Novi Ivan Otović smatra da se radi o strancima te ističe da je Crna Gora doživjela demografski sunovrat.

Preliminarni podaci pokazali su i da najmanje 40.045 građana Crne Gore živi van njenih granica, ali ova brojka nije precizna.

Komentarišući prve rezultate popisa demograf Miroslav Doderović je iznio podatke da je od 90-ih Crnu Goru napustilo 150.000 ljudi. On je ocijenio da, ako se oduzme broj stranaca, u Crnoj Gori živi 540-545 hiljada stanovnika: ,,Popis pokazuje da imamo negativne stope prirodnog prirštaja, ali 2,5 odsto više stanovništa, što prepisujemo većem broju stranaca”.

I dok se sumiraju i analiziraju negativni podaci sa popisa, iz Monstata su najavili da će podaci oko kojih se političari i zagrižena javnost najviše prepiru o vjeri, jeziku i naciji biti objavljeni tek za nekoliko mjeseci.

 

Višak birača

U Bijelom Polju, Petnjici, Plužinama i Šavniku je nakon objavljivanja preliminarnih rezultata popisa očigledno da ima više birača nego stanovnika.

Upoređivanjem preliminarnih rezultata popisa i podataka o broju birača koje je MUP objavilo 31. maja, uoči junskih parlamentarnih izbora prošle godine, proizilazi da je u Petnjici 719 birača više nego što je stanovnika. U Bijelom Polju je 342 birača više nego stanovnika, u Šavniku 139 i u Plužinama 104.

Nesređeni birački spiskovi doveli su do toga da procjene govore da imamo višak od 50 hiljada birača.

 

Pusta sela

Deset i manje stanovnika imaju 304 sela u Crnoj Gori, a 74 više nemaju nijednog stanovnika, pokazuju popisni podaci.

Najviše napuštenih sela je na teritoriji Cetinje u 16 više niko ne živi, a 42 sela imaju od jednog do deset stanovnika.

Sada više niko stalno ne živi u cetinjskim selima Đalci, Dubovo, Dujeva, Gadi, Lješev Stub, Majstori, Malošin Do, Mikulići, Pejovići, Poda, Prekornica, Proseni Do,Tomići,Uba,Vojkovići i Žanjev Do.

U barskoj opštini osam sela je ostalo bez stanovnika Dedići, Gornja Poda, Gurza, Lukići, Mali Mikulići, Marstjepovići,Sozina i Turčini, a u još 14 ima manje od deset žitelja.

Budva ima šest sela bez stanovnika Čami Do, Čučuci, Dapkovići, Grabovica, Kamenovo i Sveti Nikola, a 14 sa manje od deset stanovnika. Ulcinj ima tri sela bez stanovnika Međreč, Možura i Salč, kao i jedno sa manje od deset stanovnika Kaliman.

U kotorskoj opštini je 11 sela bez stanovnika Čavori, Han, Knež do, Mali Zalazi, Malov Do, Pištet,Trešnjica, Ulcropci, Unijerina, Veliki Zalazi i Zvečava, kao i osam sa manje od deset.

Zeta nema nenastanjenih sela, a najmanje je Gostilj sa 76 stanovnika. U Tuzima samo u Prifti niko ne živi, dok u još dva sela Nikmarašu i Zatrijepču ima manje od deset žitelja.

Glavni grad Podgorica ima četiri sela u kojima nika stalno ne živi Gornje Stravče, Lutovo, Seoca i Stupovi, dok u 22 ima manje od deset stanovnika.

Danilovgrad ima sedam praznih sela Brijestovo, Dolovi, Gornji Rsojevići, Rrivače,Međeđe jedan, Međeđe dva i Rova.

Nikšić ima četiri sela bez stanovnika Bogmilovići, Gradačka Poljana, Gvozd i Međeđe, dok je 25 sa manje od deset. U Kolašinu je samo selo Izlasci ostalo bez stanovnika, a 17 ih je sa manje od deset.

U Beranama je Veliđe bez stanovnika, a u Pljevljima ima osam sela bez stanovnika Burići, Durutovići, Kotlajići, Madžari, Moćevići, Plakala, Tatarovina i Vukšići, dok je čak 31 sa manje od deset žitelja.

Žabljak ima dva prazna sela Dobri Nugo i Gomile, kao i Plužine Jeriniće i Poljanu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svi njegovi ljudi su na optužnicama. Nakon hapšenja Lazovića i Katnića, Đukanović je sam na slobodi i uplašen da to možda neće tako i ostati.  No pravo pitanje je – kome se to obraća dugogodišnji vođa? Koga želi da animira svojim vatrenim govorom i prizivanjem crnogorske krvave tradicije, kojoj je upravo vladavina prava jedini branik

 

 

Dugugodišnji vođa  poručio je ljutito, preko prijateljskih medija,  da je vrijeme da se podvuče crta.  Nakon što su uhapšeni gotovo svi njegovi ključni ljudi, a on ostao sam na slobodi.

“U Crnoj Gori je na sceni politički revanšizam, kao nova stranica tradicije crnogorskih osveta”, ocijenio je Đukanović nakon hapšenja nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića  i bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića, poistovjećujući rad Specijalnog državnog tužilaštva sa krvnom osvetom, institutom običajnog prava koji je upravo suzbijan institucionalnom pravdom. No, Đukanović nije slučajno napravio omašku.  Zna trodecenijski vođa šta je krvna osveta, a šta vladavina prava. I ne plaši se on krvne osvete, već upravo suprotno –sistema koji isporučuje pravdu i sprovodi zakon.  Crnogorsko pravosuđe, koje je kontrolisao, još je živo. No,  Specijalno državno tužilaštvo pod Vladimirom Novovićem, uspjelo je nakon decenija nepovjerenja u crnogorsko zarobljeno pravosuđe da promijeni percepciju javnosti.  Pokrenulo je važne procese uz pomoć EUROPOL-a.  Koji ispada, slušajući Đukanovića, ima neke  veze sa  crnogorskom tradicijom  osveta.

“Jako griješi onaj ko u onim lisicama nad kojima likuje, na rukama drugih ljudi, ne prepoznaje svoje lisice sjutra”, kazao je dugogodišnji vođa, dajući na volji svojoj uznemirenoj mašti.

“Živimo u jako zatrovanoj atmosferi. Atmosferi koja govori da će se ćeranija po Crnoj Gori nastaviti. Zašto na to upozoravam? Crnogorsko društvo je društvo osvetnika. Nije to karakteristično samo za albanske zajednice, za koje se uglavnom vezuje krvna osveta. Treba da se prisjetimo da u srcu Crne Gore, u Katunskoj nahiji, krvna osveta među određenim starocrnogorskim porodicama traje duže od 200 godina. E, ko to ne zna taj ne razumije kako je opasno kada vam jedina politika nakon dolaska na vlast postane revanšizam. Revanšizam je samo političko ime za osvetu. To znači da ne postoji svijest o tome da treba podvući crtu ispod crnogorske prakse osvete”, pojasnio  je svoj stav doskorašnji šef države.

No nije tu stao.  On je u intervjuu za Antenu M zlokobno priprijetio i poručio  da “onaj ko radi ovo što sada radi, taj ne shvata da je već otpočeo novu stranicu crnogorskih osveta”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTA ČEKA SADAŠNJE I BUDUĆE PENZIONERE: Različite priče premijera i ministra finansija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odgovorno osmišljena, detaljno pripremljena i brižljivo provedena reforma sistema penzionog osiguranja nudi priliku. Otaljana na brzinu, bez zajedničkog promišljanja i pripreme, može donijeti katastrofu nepojmljivih razmjera. Za sada smo bliži lošijoj opciji

 

Priča o reformi (zapravo – korjenitoj izmjeni) postojećeg sistema penzionog osiguranja ponovo je top tema. Premijer Milojko Spajić našao je za potrebno da izađe pred kamere, što baš ne voli da radi, kako bi ubijedio javnost da penzije neće pobjeći. “Građani uopšte ne treba da strahuju za svoje penzije”, kazao je pokušavajući da primiri rastuću nervozu koju je, koji dan ranije, proizveo ministar finansija Novica Vuković.

Govoreći o korekciji postojećeg penzionog sistema (sistem međugeneracijske solidarnosti) ministar Vuković je u razgovoru za Glas Amerike najavio rješenje u kome će zaposleni upravljati “sa svojom bruto platom, odnosno sa svojim doprinosima i zaradom”, dok će se država brinuti da to bude urađeno “kroz zakonski okvir”. To ne zvuči kao korekcija nego temeljna izmjena i prelazak na sisteme kapitalizacionih fondova i individualnog penzijskog osiguranja.

I to nameće podugačak niz pitanja na koja se moraju ponuditi istiniti i detaljni odgovori. Koji će sadašnjim penzionerima, zaposlenima i onima koji se tek spremaju (školuju) za budući izlazak na tržište rada, pružiti čvrsta uvjerenja kako iz tog reformskog posla neće izaći finansijski oštećeni ili uskraćeni za neka od postojećih i Ustavom garantovanih prava. Trenutno to nije slučaj.

Najjednostavnije je to vidjeti poređenjem nedavnih izjava premijera i ministra finansija. Govoreći o budućoj reformi sistema penzionog osiguranja, koja kao prvi vidljivi efekat treba da donese obećano povećanje prosječne i minimalne (neto) zarade, ministar Vuković kaže “može se desiti jedino korekcija kada govorimo o doprinosima”. Na potpitanje novinara o kakvim korekcijama je riječ, lakonski odgovara kako je to “…nešto s čim je upoznata javnost”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

KOSOVO, SREBRENICA, SRPSKI SVET –  VUČIĆEVE IGRE BEZ KRAJA: Klišei za čuvanje fotelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Poredpredsjednika Srbije, i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba je bila sa bojevim gađanjem

 

Ako je vjerovati režimskim medijima u Srbiji i njihovim razglasnim stanicama u regionu, Srbiju i srpski narod čekaju teški i odsutni dani za odbranu prava na postojanje i slobodu. Stanje je skoro pa ratno. Prvo je krajem marta gospodar Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će 5. i 6. maja „u Beogradu i drugim delovima Srbije biti održan veliki Vaskršnji sabor Srbije i Republike Srpske“. To je odlučeno „posle višesatnih razgovora” koje je imao s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, u prisustvu Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija. „Na tom saboru biće donete važne odluke o opstanku srpskog naroda na svojim ognjištima, njegovom ekonomskom napretku, očuvanju srpskog jezika i ćiriličkog pisma…” istakao je Vučić.

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Pored predsjednika Srbije, ministra odbrane i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba sa bojevim gađanjem održana je „sa ciljem daljeg unapređenja obučenosti i osposobljenosti komandi i jedinica Vojske …tokom pripreme i izvođenja borbene operacije“ kako je navelo Ministarstvo odbrane Miloša Vučevića, uskoro novog premijera. Na vježbi su učestvovali kopnena i vazduhoplovna komponenta vojske i specijalne snage. Dodik je rekao da je srbijanska vojska „pokazala da je sposobna i spremna da očuva Srbiju, njenu teritoriju i slobodu“ dok je Milan Knežević uočio još jednu opasnost po srpstvo. Na twitteru je kasnije napisao da „stavovi (predsjednika) Jakova Milatovića Mila Đukanovića o Srbiji, Srebrenici, Kosovu, Rusiji“ su isti i da zapravo Milatović ima „još rigidniji stav i isključiviji od njegovog prethodnilka“.

Skoro se navršilo 11 godina od Briselskog sporazuma koji su potpisale vlasti u Beogradu i Prištini uz posredovanje EU. Predsjednik Srbije ih je nazvao „11 godina brutalnih laži“ i da je to bilo „vreme svakodnevnih besmislica, izmišljanja i pravdanja, neispunjavanja onoga što su potpisali i Beograd i Priština, ali i EU“. Po srbijanskoj vlasti, Srbija je ispunila sve što je do nje bilo. Nakon priča o Kosovu i davanja pogrdnih etiketa antimafijaškoj vladi Albina Kurtija koja se drznula da udari na laboratorije za drogu i kripto valute narko bosova u službi Beograda priča je opet prebačena na drugu vječitu temu – Srebrenica.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo