Pucano je u Oliveru Lakić – vijest je koja je u noći između utorka i srijede uznemirila ne samo sve njene kolege, nego sve one koji znaju da je pucanj u nju, pucanj u svakog od nas i u našu slobodu. U novinarku Vijesti pucano je ispred njenog stana oko 21 sat, 8. maja. To je drugi napad na nju u proteklih šest godina. Napadač joj je, prema njenom kasnijem svjedočenju, prišao skroz blizu i pucao u nogu. Ona vjeruje da nije bio sam, i da je imao pomagače, što još provjerava policija. Olivera je hitno prebačena u Urgentni centar, i van životne je opasnosti.
Tri dana kasnije, kada ovaj broj Monitora izlazi iz štampe, počinilac još nije otkriven i pored horskih osuda napada i obećanja predstavnika Vlade i istražnih organa da će uraditi sve što je do njih. Istovrmeno tužilaštvo, prema saznanjima Vijesti, još vaga hoće li napad na Oliveru Lakić okarakterisati kao pokušaj ubistva. Dok policija navodno provjerava vezu između njenih istraživanja i napada.
,,To će se provjeravati kao eventualni motiv napada. A ova zadnja pisanja, vi vjerovatno mislite na šverc duvana, taj predmet je kod tužilaštva, a policija će sve ono što bude potrebno Specijalnom tužuilaštvu za kvalitetnu istragu pripremiti i učiniti dostupnim bez ikakve rezerve”, kazao je novinarima ministar policije Mevludin Nuhodžić.
Olivera Lakić godinama istražuje šverc cigareta. Temu kojom su se bavili i oni koje je novinarstvo koštalo života, poput Duška Jovanovića, urednika Dana, čije ubistvo ni dan danas, 15 godina kasnije nije rasvijetljeno. Nakon što je objavila tekstove o ilegalnoj fabrici cigareta u Mojkovcu, Lakićeva je 2012. godine napadnuta na istom mjestu, ispred svoga stana u centru Podgorice. Prethodno joj je prijećeno sms porukama, zbog čega se sudilo bliskom saradniku Veselina Veljovića, tadašnjeg šega Uprave policije, koji se povezivao sa navodnim mojkovačkim klanom, koji se dovodio u vezu sa švercom cigareta. Tužilaštvo je tu istragu zatvorilo bez podizanja optužnice.
Iako je zbog napada na nju u martu 2012. uhapšen i kažnjen Ivan Bušković, slučaj, motivi i nalogodavci, nijesu do kraja rasvijetljeni. Prijetnje su se nastavile, a Olivera Lakić je dvije godine i sedam mjeseci živjela pod policijskom zaštitom.
U januaru, februaru i aprilu ove godine ona nastavlja sa istraživanjem na istu temu, šverca cigareta, i piše između ostalog o tome da Vladina Komisija za suzbijanje sive ekonomije ne zna ili ne želi da saopšti da li u Crnoj Gori ima ilegalnih pogona za proizvodnju cigareta ili organizovane prodaje nelegalno uvezenih ili proizvedenih cigareta. Kao i da javnosti nije saopšteno da li je iko od nadležnih provjeravao fabriku cigareta Tara u Mojkovcu, kako bi se utvrdilo otkud na sivom tržištu cigarete na čijoj ambalaži piše da su tu proizvedene, a nijesu registrovane u Agenciji za duvan.
Na pitanje urednika Vijesti Mihaila Jovovića o tome zašto policija ne istražuje ono o čemu Olja piše, v.d. direktor policije zamuckujući pozvao je novinare i građane da im dostave sva saznjanja koja imaju. Kao da istraživanja nijesu javno objavljena.
,,Nemam riječi dokle više, do kad će više ovo da se dešava u ovoj našoj divnoj Crnoj Gori? Nijedan napad na nju nije riješen. Mnoge priče koje je napisala a koje ukazuju na kriminal nijesu uopšte istražene. Dokle ćemo mi da strepimo od ovakvih kukavica”, kazao je vidno uznemiren ispred Kliničkog centra Crne Gore, u noći kad je novinarka napadnuta, Mihailo Jovović. Lakićeva nije pisala samo o švercu cigareta, već različitim vrstama kriminala, te temama iz bezbjednosnog sektora, ali i pravosuđa.
Direktor Vijesti Željko Ivanović podsjetio je tokom protesta koji je ove sedmice organizovan ispred zgrade Vlade, da je ,,ovo 25. fizički napad na novinare Vijesti i na imovinu, nakon 25. izjave šefa režima Đukanovića protiv Vijesti, kojom je nacrtao metu na naše čelo i otvorio novu sezonu lova na naše novinare i urednike”.
U vrijeme predizborne kampanje uoči predsjedničkih izbora Đukanović je Vijesti nazvao – fašističkim.
U emsiiji Živa istina on je kazao da Vijesti promovišu fašističke ideje. ,,Ako vi šaljete poruku da moj sin ne može da bude neko ko se bavi biznisom na crnogorskom ekonomskom prostoru, to je poruka da bi neko trebalo biti diskriminisan. To su fašističke ideje. Mislim da se s fašizmom ne mogu praviti kompromisi”, naveo je Đukanović i dodao da on ne pravi kompromise sa fašizmom. Za neupućene, radi se o istom čovjeku koji je bio na čelu Vlade u vrijeme napada na Dubrovnik, deportacija bosanskih izbjeglica i koji je ,,mrzio šah” zbog hrvatske zastave.
Ubrzo, uoči Dana borbe protiv fašizma, desio se napad na Oliveru Lakić. Nije prvi put da se nakon Đukanovićevih ovakvih istupa, kakvih je bilo više, dešavalo nasilje nad novinarima tih medija.
Samo neki od primjera: osam dana nakon što je 6. jula 2011. Đukanović optužio Vijesti, Monitor i Dan da preko ,,obavještajne, bezbjednosne agencije i službe koje su važna poluga velikosrpskog državnog nacionalizma” vode kampanju protiv Crne Gore i njega lično jer ga doživljavaju ,,kao glavnu prepreku na putu zaokruživanja propalog projekta velike Srbije”, pored zgrade Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) zapaljena su dva službena automobila Vijesti. Slučaj do danas nije rasvijetljen. Nekoliko mjeseci nakon što je vlasnike, menadžment i novinare medija koje ne kontroliše Đukanović nazvao „isfrustriranim ljudima”, tadašnji gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša i njegov sin napali su urednika Vijesti Mihaila Jovovića i fotoreportera istog lista Borisa Pejovića. Krajem 2011. Đukanović ih naziva političkim miševima koje treba deretizovati. U proljeće 2012. novinarka Vijesti Olivera Lakić, ispred svog stana izudarana je bejzbol palicom. .. I tako redom. Gotovo nijedan od tih, ali ni ostalih napada nije rasvijetljen, što je napravilo atmosferu nekažnjivosti napada na novinare (vidi boks)
Kada je u septembru 2007, samo par dana poslije napada na Željka Ivanovića, Đukanović protiv direktora Vijesti podnio tužbu sa ogromnim otštetnim zahtjevom, krenula je sezona milionskih tužbenih zahtjeva protiv Vijesti, Dana i Monitora. Među tužiocima su brojni Đukanovićevi prijatelji.
Danas Đukanović opet tvrdi da je on žrtva. Tvrdi i da je beskompromisni borac protiv kriminala. Nakon što je, tek da se upiše u briselske evidencije osudio napad na Oliveru Lakić, on je praktično opet nacrtao metu medijima koje ne kontroliše. Kazao je da je napad na Lakićevu bio kontroloisan i da je imao političku metu.
Imperativ je da se u najkraćem mogućem roku otkrije „ko se to u Crnoj Gori osjeća toliko moćnim, da može ovakvim sredstvima nanositi štetu državi i mijenjati sliku koja o njoj postoji danas u našem međunarodnom okruženju”. Komentarišući optužbe koje su usmjerene prema njemu, on je kazao da je to očekivano. ,,Prvi su se sa iskonstruisanim optužnicama oglasili oni koji su i najsumnjiviji. Logično, oni žele da zloupotrebom jednog kriminalnog akta, napada na novinarku, ućutkaju sve koji govore o njihovom kriminalu. I moja poruka njima je – ništa od toga”, rekao je Đukanović.
On je poručio da će se boriti protiv svakog kriminala: „I onih koji hladnokrvno likvidiraju ljude u podne u centru grada, i onih koji dižu u vazduh automobile sa svojim protivnicima, ne mareći za moguće nedužne žrtve, i protiv heroja iz mraka koji prislone pištolj na nogu novinarke, da bi joj hiruški precizno nanijeli kontrolisanu, ali nekom drugom ko je politička meta, nekontrolisanu štetu”, naveo je Đukanović
Njemački Dojče vele (DW) podsjetio je da je poslije napada na Lakićevu započelo ritualno zaklinjanje policije i vlasti da će učiniti sve da pronađu počinioce, ali da je veći dio kritičke javnosti u Crnoj Gori potpuno izgubio povjerenje u političku volju da se stane na put nekažnjivosti napada. ,,Evropska unija je praksom žmurenja na jedno oko zbog Đukanovićevog prozapadnog kursa u očima mnogih nezavisnih novinara – saučesnik”, navodi medij.
,,Sada neka gospođa Mogerini dočeka Đukanovića u Briselu, neka ga jako zagrli i mnogo pohvali za njegove evropske vrijednosti i stremljenja, i za progres koji je Montenegro postigao u EU-integracijama. Dakle, sve dok briselski šefovi budu svodili svoje reakcije i djelovanje na izjave saučešća medijima i izražavanje nade da će ‘nadležni organi pronaći napadače i nalagodavce’, nezavisni mediji i novinari će biti glineni golubovi i legitimne mete”, kazao je Željko Ivanović za DW.
Očito nije dovoljno reći da je stanje zabrinjavajuće, ili vrlo zabrinjavajuće, i u Izvještaju o napretku napisati da Crna Gora zaostaje kad su u pitanju medijske slobode, a da korača naprijed u svim drugim poljima, kako su nam objašnjavali nedavno briselski zvaničnici. Jer, valjda vjeruju u ono što govore – da su mediji temelj demokratije. Otkud napredak onda u zemlji u kojoj se ne želi udariti taj temelj. U kojoj novinare, jer rade svoj posao, targetiraju uporavo najvisočiji funkcioneri, koje zovu partnerima Zapada.
Zato se s pravom pita – ko je sljedeći?
DESETINE NAPADA TOKOM PROTEKLIH GODINA
Većina nerasvijetljena
Regionalna mreža Safejournalist objavila je na sajtu da su od 2014. u Crnoj Gori registrovana 32 napada na novinare, dok je prema podacima HRA – do 2016. registrovano – 52 napada.
Prema podacima Uprave policije od 2004. godine, od ubistva glavnog urednika Dana Duška Jovanovića, pa do ljeta prošle godine u Crnoj Gori zabilježeno je 76 slučajeva napada na novinare.
,,Atmosfera straha, ogorman pritisak na medije i nedostatak političke volje i profesionalne sposobnosti nadležnih, rezultirala je pucnjima u Oliveru Lakić”, kazao je Nikola Marković, predsjednik Komisije za istrage napada na novinare.
On je poručio da je očito da su kriminalne strukture ohrabrene nerješavanjem ranijih slučajeva napada na novinare.
,,Uostalom policija, tužilaštvo i sudovi nijesu uspjeli da osude prethodne napadače, niti da otkriju nalogodavce. Stoga mislim da ovakav gnusni napad na našu koleginicu ne smije proći bez smjena ili ostavki u policiji i tužilaštvu”, smatra Marković.
REAKCIJE NA NAPAD
Osude sa svih strana
Nakon napada na Oliveru Lakić, uspijedile su osuđujuće reakcije, sa domaćih i međunarodnih adresa.
Napad su najprije osudile domaće i međunarodne organizacije koje se zalažu za demokratizaciju zemlje, Akcija za ljudska prava ocijenila je da napad ,,izgleda kao posljednje upozorenje pred njenu likvidaciju” . Iz te organizacije podsjetili su da ni raniji napad ,,na Oliveru Lakić i više prijetnji koje je primila nisu do kraja rasvijetljeni i kažnjeni, niti je ikada istražena glavna tema o kojoj je pisala – ilegalna proizvodnja i šverc cigareta u Crnoj Gori”.
HRA je pozvala predstavnike Evropske unije da ne dozvole da u njihovu zajednicu uđe zemlja u kojoj se ne istražuju ilegalna proizvodnja i šverc cigareta i u kojoj se napadaju i zastrašuju novinari koji o tome postavljaju pitanja.
Napad je osudila i Delegacija Evropske unije: ,,Očekujemo da nadležni državni organi istraže slučaj i bez odlaganja pokrenu postupak protiv počinilaca ovog neprihvatljivog napada. Podsjećamo da je očuvanje slobode medija jedan od osnovnih principa Evropske unije i jedan od ključnih prioriteta za Crnu Goru kao zemlju kandidata”, saopštili su.
Predstavnik OEBS-a za slobodu medija Harlem Désir i šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Maryse Daviet ocijenili su da ovaj napad nije izolovani incident. ,,Olivera Lakić je hrabra novinarka, poznata po svojim istraživačkim tekstovima o organizovanom kriminalu i krijumčarenju cigareta u zemlji. Ovo nije izolovani incident, jer je Lakić bila napadnuta i pretučena prije šest godina. Ona i drugi novinari Vijesti su bili meta brojnih pretnji i napada. Počinitelji nikada nisu uhapšeni”, ocijenila je.
Protestu koji je zbog napada na Oliveru Lakić organizovan ispred Vlade osim novinara i menadžmenta većinom iz medija koje Đukanović ne kontroliše, prisustvovali su predstavnici dijela civilnog sektora i opozicionih partija. Nije bilo predstavnika vladajuće koalicije i pored papagajskih zaklinjanja vlasti u medijske slobode ovih dana. Niko iz Vlade nije se obratio prisutnima.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Izdvojeno3 sedmice
IN ENGLISH3 sedmice
IN ENGLISH5 dana
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS3 sedmice
INTERVJU3 sedmice