Povežite se sa nama

RAZBIJENO OGLEDALO

“Doživljavanje“ himne

Objavljeno prije

na

U crnogorskoj kolonističkoj varoši u Vojvodini bješe jedan učitelj. Visok, uvijek osmjehnut, blagoga lica, bez težih karakternih mana. Nije bio ni iz loše porodice. O bratstvu da se i ne govori. Brojno, pa i ugledno. Imao je učitelj samo jednu vidljivu falinku. Bio je „lak pod kapu”. Eufemistički da kažemo, nije se baš isticao inteligencijom. I ne bi on bio za priču, kao ni mnogi koji su oskudni u rijetkoj sposobnosti valjanog rasuđivanja, da u narodu nije ostala anegdota o njemu. Pred svojom je majkom neđe „mlatnuo” neku od svojih uobičajenih „provala”. Niko bolje od majke ne može poznavati vlastito čedo niti imati više razumijevanja i opravdanja ako čedo nekud „zastranjuje”. Ali vraga, učiteljevoj starici majci bijaše dozlogrdila sinova bistrina. Toga puta nije mogla otrpjeti, nego ga je upitala: „Sine moj, kako za tolike godine učiteljevanja ne nauči ništa od te đece”? Pade mi na pamet ova „pedagoška poema” prije neki dan kad sam pročitao saopštenje iz Kabineta Predsjednika Crne Gore. Oglašava se u njemu šta predsjednik ima da kaže o crnogorskoj državnoj himni. Nebitno je što su predsjedniku saopštenje napisali činovničkim stilom i to onim od koga se svakom živom stvoru koji elementarno poznaje leksiku i stilistiku crnogorskog jezika želudac mora nemilosrdno okretati. Od značaja je da se u saopštenju na nepotreban, besmislen i društveno štetan način javlja narodu kako predsjednik „doživljava” himnu. Kome je uopšte potrebno da zna kako je on „doživljava”? Glagol „doživljavati” semantički upućuje na neke sasvim drugačije stvari od himne? Nikoga se ne tiču predsjednikovi „doživljaji”, nego mišljenja, stavovi, pogledi. Nije on predsjednik zbog „doživljaja”, nego zbog političkih stavova i političkog rada prema tim stavovima. Predsjednikov „doživljaj” himne je besmislen, jer se on upustio u posao bez smisla. On komentariše tekst zvanične himne države kojoj je predsjednik! Šta je tu nevjerovatno? Predsjednik dopušta da ga uvuku u providnu priču o tekstu himne. I nije svjestan da je time sebe istog momenta ukinuo kao predsjednika, jer se drastično ogriješio o vlastitu obavezu da brani, a ne da relativizira ono što po Ustavu Crne Gore mora da brani! Tako je predsjednik sveo sebe na privatno lice. I tako mora biti kad se ne misli, nego se „doživljava””. No ni kao privatno lice predsjednik ne misli, nego „doživljava”. Pokazuje da ne poznaje istorijat teksta himne. Kao bivši advokat ne pokazuje da mu je jasan pojam autorstva iz oblasti autorskog prava. Istorijsko znanje o fašizmu i antifašizmu izgleda da je sticao u instituciji koja koljače proglašava za svece.
Nepotrebnim i besmislenim istupom o himni predsjednik je načinio ozbiljnu društvenu štetu. Nije šteta u tome što se ulaguje dijelovima opozicije, nego u tome u čemu im se ulaguje! Nije bilo davno, i predsjednik bi se morao sjećati, te strukture su na otvoren način propagirale fašističku ideologiju „krvi i tla”. I zračile su te strukture patološkom netrpeljivošću prema svim stranama crnogorskog identiteta. Danas to zračenje nije nestalo. Tek se nevješto kamufliralo u tobožnju „zabrinutost” za antifašističku sadržinu crnogorske himne. I našao se predsjednik-pametar da podijeli tu „zabrinutost”?! I nađe se on prečesto da bude „zabrinut”. I po pravilu je već da je to na štetu Crne Gore. Zato ga valja upitati: Gospodine predsjedniče, kako za ovoliko godina ministrovanja, premijerovanja i predsjednikovanja ništa ne nauči od Kučana i Drnovšeka? Kako ne nauči zeru državničkog umijeća od Gligorova? Kako te Mesić ne nauči šta je antifašizam i protiv koga se za njega treba boriti? Kako od svoga šefa ne nauči ništa za tolike godine?

Milenko A. PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

RAZBIJENO OGLEDALO

Poštena inteligencija

Objavljeno prije

na

Objavio:

I prije nego što je propao tzv. socijalizam neki su se sprduckali s izrazom ,,poštena inteligencija”. Poslije pogotovo. Više je razloga bilo toj ironičkoj frivolnosti. Najbenigniji razlog bio je u tome da su karakteristične legitimacijske i ideološke fraze i slogani prošloga društvenog sistema postali toliko izlizani od prekomjerne upotrebe, da su se mogli doimati još samo kao banalnosti, groteske i najordinarnije laži. Finije uši ih više nijesu mogle slušati ni podnosti. No, osveta sile zemljine teže uvijek pogađa one koji su postali preziratelji gravitaciju i onih koji su ih učili da se ona mora poštovati – makar i trapavim i klecavim hodom – pa su se u neobavezujućim mislima prepustili slobodnim igrama levitiranja. Mnogi koji se sprdao s parolom ,,fabrike radnicima – zemlja seljacima” ubrzo je propištao od blagodeti i pravde tzv. ,,tranzicije”. Mnogi koji je laprdao kako ,,su nas lagali” parolom o bratstvu i jedinstvu omastio je potočinu u pokušajima da smakne inovjernoga i drugonacionalnoga susjeda. Mnogi koji su su rugali očajničkom apelu, iščupanom iz strašnih iskustava naših uzajamnih sveopštih satiranja u Drugom svjetskom ratu, da se mir „čuva kao zenica oka”, vođeni slijepcima i prevarantima ubrzo su izgubili i zenice i oči i život. Jedino su našli mir. Vječni! Oni koje je podušivao teški smijeh na pomen „najvećeg sina naših naroda i narodnosti” doživjeli su da ih za Goleš planinu godinama i godinama zavode najopakiji kurvini sinovi! (više…)

Komentari

nastavi čitati

RAZBIJENO OGLEDALO

Šajlokova funta mesa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osudilo me za „mobing”. Presuda novosadskog suda kaže, a „patriotski” mediji po Srbiji i Crnoj Gori naveliko telale i poduplavaju da sam opaki počinilac kažnjivog djela „mobinga”. I bilo je odista toga „mobinga” u mom slučaju. I ima ga i sad. A viđećemo koliko će ga još biti. Ne vjerujem da će tako lako prestati, jer ne zavisi od mene. Nijesam ga ja činio, nego ga nada mnom čine! Čini ga država Srbija. Zlostavlja me svojom jurisprudencijom, javnim tužilaštvima i tzv. „medijima”. Zlostavlja me i onim službama i strukturama čije se djelovanje ne može direktno viđeti u javnosti, još manje dokazati. Zlostavljaju me i nekakve ad hoc izmišljene nevladine organizacije. Sveukupno, teški mi teror priređuju sve sami borci za slobode i ljudska prava. (više…)

Komentari

nastavi čitati

RAZBIJENO OGLEDALO

Konstrukcijska greška

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je prije neko veče gledao finalnu utakmicu Kupa Srbije u fudbalu mogao je lako shvatiti u čemu je bila konstrukcijska greška prve i druge Jugoslavije, pa i onoga što su prevarantski nazivali trećom Jugoslavijom. Ne mislim da pravim visokoparne analize fudbala ni da raspredam „sociološki” o odnosu fudbala i politike. Hoću da kažem samo nešto o „čistoj” politici, tj. o patologiji jedne „politike” koja drma južnoslovenskim prostorima od 1918. godine. I drmaće ta „politika”, bojim se, još zadugo. Utakmicu su u Beogradu igrali Partizan iz Beograd i Vojvodina iz Novoga Sada. Golema je konstrukcijska greška u svijesti o pravednosti što se takve utakmice moraju igrati u glavnom gradu. Konstrukcijska greška je što je ko zna kad ušutkan potonji čovjek koji se nije dao uvjeriti da je samorazumljivo da se utakmice finala igraju u Beogradu i kad učestvuje neki od beogradskih klubova. Naprosto, radi se o nesportskoj, tj. nepoštenoj favorizaciji klubova iz Beograda. Konstrukcijska greška svake države je kad se trpi i održava takva konstrukcijska greška. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo