Povežite se sa nama

RAZBIJENO OGLEDALO

Jezik i priče o jeziku

Objavljeno prije

na

Poodavno se u crnogorskim medijima promalja tema standardizacije crnogorskog jezika. Priča se i piše o toj temi mahom neznalački, glupo i zajedljivo. Nije osobito zanimljivo kad to u svojim povremenim lingvističkim reminiscencijama čine neki neobični mediji u Crnoj Gori (i većina medija u Srbiji). Šta bi se o toj ili bilo kojoj drugoj stvari koja se tiče Crne Gore moglo i očekivati od jezičina, novinčina i televizijčina kojima je velikosrpski nacionalizam u otvorenim ili prikrivenom obliku muza vodilja uređivačkih politika. I na spominjanje crnogorskog jezika njihovi se „gloduri” hvataju za glavu, revolver i još ponešto. Pa usput pridodaju i nešto od najidiotskijeg stereotipnog „humora” na račun Crnogoraca. Uz njih obavezno idu, s visina „arijevske” superiornosti, karakteristična kreveljenja u pisanju i izgovaranju „crnogorizama”. Uostalom, od te medijske „fele” drugo se i ne očekuje. Imaju oni svoju kukavnu mjeru stvari. Njome mjere sve pod kapom nebeskom, pa tako i cijelo tzv. crnogorsko pitanje. O vrsti antropološke mjere postoji stara crnogorska gnomska mudrost: „Ružni ruži”! Još kad bi današnji Crnogorci, bar ponekad, bili na nivou mudrosti koju su im, zaludu, u nasljeđe ostavili preci!

Nije zanimljiva ni medijska „priča” one jezikoslovne družine čiji se koncept standardizacije crnogorskog jezika pokazao kao potpuni promašaj, pa bi ga, da je puste pameti, trebalo kriti kad u Crnu Goru dođu stidni filološki gosti. Ako ćemo pravo, razumljiva je bolna frustracija članova te družine. Nije lako oglednuti se u kritičkom sudu slavističkih katedri i pokazati nedoraslost delikatnom poslu standardizacije crnogorskoga jezika. No što ćemo kad im lijepo pristaje lucidna anegdota Mihaila Talja. Kad su mu dojadila pravdanja protivnika koji gube partije od njega letonski šahovski genije ironično je rekao: „Nikad nijesam pobijedio zdravog protivnika”! Htio je reći da je glupo i beskarakterno što protivnici razloge svojih poraza od njega nikada ne traže u njegovoj šahovskoj snazi, nego u svojim „bolestima”.

Zanimljivo je i neobično kako o standardizaciji „izvještavaju” oni mediji u Crnoj Gori koji se deklarišu kao independistički ili kao objektivni (a to bi valjda trebalo da znači da su to oni što se drže iznad crnogorsko-srpske aporije). E, upravo ti mediji najčešće „sude” neznalački, glupo i zajedljivo o jeziku crnogorskom. Kroz njihovo se „suđenje” jeziku kao crvena nit provlači jedna vrsta prenemažuće, tobože kritičke uznemirenosti. Oni se patetično pitaju šta je sa standardizacijom. Pitaju se i što crnogorski jezik još nije ušao u javne škole Crne Gore i što se niđe ne primjenjuje utvrđeni pravopis crnogorskog jezika. Da nije čemerno bilo bi smiješno: televizijski novinari ova pitanja postavljaju na ulici u spopadajućim „saslušavanjima” slučajnih prolaznika. I naravno, dobivaju nemušte odgovore koji se idealno uklapaju u nemušte namjere toga „istraživačkog novinarstva”!

Niko od predstavnika onoga što se nekad zvalo „sedma sila”, a danas se zove „četvrta vlast”, dakle, niko od novinara nije se mjesecima obratio tamo đe jedino ima smisla pitati ako se doista žele precizni i kompetentni odgovori o jeziku. Niko o crnogorskom jeziku ne pita Vladu Crne Gore. Ne pita ni članove Ekspertske komisije za standardizaciju crnogorskog jezika koji možda nešto rade na tome i ne vuku za rukave novinare da im pričaju šta rade i koliko su uradili! Valjda oni znaju dokle je stigla standardizacija. A sevap bi bio da to što oni valjda znaju dopre „putem medija” i do crnogorske javnosti, pa i do onih naših po svijetu koji željno čekaju da se taj posao dovrši.

 

Milenko A. PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

RAZBIJENO OGLEDALO

Poštena inteligencija

Objavljeno prije

na

Objavio:

I prije nego što je propao tzv. socijalizam neki su se sprduckali s izrazom ,,poštena inteligencija”. Poslije pogotovo. Više je razloga bilo toj ironičkoj frivolnosti. Najbenigniji razlog bio je u tome da su karakteristične legitimacijske i ideološke fraze i slogani prošloga društvenog sistema postali toliko izlizani od prekomjerne upotrebe, da su se mogli doimati još samo kao banalnosti, groteske i najordinarnije laži. Finije uši ih više nijesu mogle slušati ni podnosti. No, osveta sile zemljine teže uvijek pogađa one koji su postali preziratelji gravitaciju i onih koji su ih učili da se ona mora poštovati – makar i trapavim i klecavim hodom – pa su se u neobavezujućim mislima prepustili slobodnim igrama levitiranja. Mnogi koji se sprdao s parolom ,,fabrike radnicima – zemlja seljacima” ubrzo je propištao od blagodeti i pravde tzv. ,,tranzicije”. Mnogi koji je laprdao kako ,,su nas lagali” parolom o bratstvu i jedinstvu omastio je potočinu u pokušajima da smakne inovjernoga i drugonacionalnoga susjeda. Mnogi koji su su rugali očajničkom apelu, iščupanom iz strašnih iskustava naših uzajamnih sveopštih satiranja u Drugom svjetskom ratu, da se mir „čuva kao zenica oka”, vođeni slijepcima i prevarantima ubrzo su izgubili i zenice i oči i život. Jedino su našli mir. Vječni! Oni koje je podušivao teški smijeh na pomen „najvećeg sina naših naroda i narodnosti” doživjeli su da ih za Goleš planinu godinama i godinama zavode najopakiji kurvini sinovi! (više…)

Komentari

nastavi čitati

RAZBIJENO OGLEDALO

Šajlokova funta mesa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osudilo me za „mobing”. Presuda novosadskog suda kaže, a „patriotski” mediji po Srbiji i Crnoj Gori naveliko telale i poduplavaju da sam opaki počinilac kažnjivog djela „mobinga”. I bilo je odista toga „mobinga” u mom slučaju. I ima ga i sad. A viđećemo koliko će ga još biti. Ne vjerujem da će tako lako prestati, jer ne zavisi od mene. Nijesam ga ja činio, nego ga nada mnom čine! Čini ga država Srbija. Zlostavlja me svojom jurisprudencijom, javnim tužilaštvima i tzv. „medijima”. Zlostavlja me i onim službama i strukturama čije se djelovanje ne može direktno viđeti u javnosti, još manje dokazati. Zlostavljaju me i nekakve ad hoc izmišljene nevladine organizacije. Sveukupno, teški mi teror priređuju sve sami borci za slobode i ljudska prava. (više…)

Komentari

nastavi čitati

RAZBIJENO OGLEDALO

Konstrukcijska greška

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je prije neko veče gledao finalnu utakmicu Kupa Srbije u fudbalu mogao je lako shvatiti u čemu je bila konstrukcijska greška prve i druge Jugoslavije, pa i onoga što su prevarantski nazivali trećom Jugoslavijom. Ne mislim da pravim visokoparne analize fudbala ni da raspredam „sociološki” o odnosu fudbala i politike. Hoću da kažem samo nešto o „čistoj” politici, tj. o patologiji jedne „politike” koja drma južnoslovenskim prostorima od 1918. godine. I drmaće ta „politika”, bojim se, još zadugo. Utakmicu su u Beogradu igrali Partizan iz Beograd i Vojvodina iz Novoga Sada. Golema je konstrukcijska greška u svijesti o pravednosti što se takve utakmice moraju igrati u glavnom gradu. Konstrukcijska greška je što je ko zna kad ušutkan potonji čovjek koji se nije dao uvjeriti da je samorazumljivo da se utakmice finala igraju u Beogradu i kad učestvuje neki od beogradskih klubova. Naprosto, radi se o nesportskoj, tj. nepoštenoj favorizaciji klubova iz Beograda. Konstrukcijska greška svake države je kad se trpi i održava takva konstrukcijska greška. (više…)

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo