Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Radnička klasa ide u raj

Objavljeno prije

na

Nema toga Boga, ni Velikoga petka, ni Vaskrsa, a ni Bajrama, koji prodavačicama po Crnoj Gori može omogućiti da praznike provedu kod svoje kuće. Minuo je i ovaj praznik, sve je bilo isto – svaka radnja je radila, neradni dani važili su uglavnom za one kojima je poslodavac država. Inspekcija rada javila je da je sve po zakonu i u najboljem redu. Izvršili su, kažu, 156 nadzora, i zaključili da poslodavci poštuju Zakon o svetkovanju vjerskih praznika. Na radu je zatečeno 1.363 zaposlenih. Nije precizirano da li su “zatečeni” bili ateisti ili muslimani.

,,Izdato je i 130 naloga za otklanjanje drugih nepravilnosti koje se tiču uplate doprinosa, izdavanja obračunskih lista, rasporeda radnog vremena zaposlenih sa rasporedom sedmičnog odmora, kao i bezbjednosti i zaštite na radu”. Izrečene su i kazne zbog nezaključivanja ugovora o radu u skladu sa propisima. Ne zvuči baš kao poštovanje zakona, ali, ako inspekcija kaže da je sve u redu, mora da je redu.

Doduše, uz opštu ocjenu da se Zakon o svetkovanju vjerskih praznika poštuje, inspekcija je dodala da ,,privredni subjekti uglavnom nijesu obavljali svoju djelatnost, osim u ugostiteljstvu i trgovini”. U tom ,,osim” radi ubjedljivo najveći broj zaposlenih u Crnoj Gori.

Prema Monstatovim podacima četrvrtina zaposlenih u Crnoj Gori radi u sektoru uslužnih radnika i trgovaca. Na primorju trećina. Blizu trideset odsto zaposlenih žena u Crnoj Gori rade kao uslužni radnici ili trgovci. Na primorju 34,5.

U trgovini na veliko i malo radi 46.000 zaposlenih, od toga je blizu 25 hiljada žena. U posljednjih desetak godina taj broj se udvostručio, dok je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji značajno opao. Fala privatizaciji. Usluge smještaja i ishrane pruža oko 15,5 hiljada zaposlenih. Pod ,,ostale uslužne djelatnosti” svrstani su poslovi koje radi blizu pet hiljada ljudi.

Prosječna plata u trgovini na veliko i malo u februaru je bila 334 eura – manja 161 euro od prosječne. U kategoriji ,,usluge smještaja i ishrane” prosječna plata je 375 eura. Manje plate su samo kod zaposlenih koji su svrstani pod “administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” – 329 eura.

Svi oni koji u ovoj zemlji poslužuju i uslužuju, osim što imaju plate znatno manje od prosječnih, najčešće su daleko od statusa radnika, njih i plaćaju i tretiraju uglavnom kao – sluge. Kao suviše rogobatan valjda, termin ,,radnik” ionako je ovdje izbačen iz upotrebe. ,,Zaposleni” je nekako nježnija riječ, ,,prava zaposlenih” sama su po sebi tiša od ,,radničkih prava”.

Uskoro će se napuniti 126 godina od protesta u Čikagu na kojima je glavni zahtjev bio – osmosatno radno vrijeme. Iako zakoni u Crnoj Gori jasno propisuju da se rad preko četrdeset sati – pet dana po osam sati – smatra prekovremenim, poslodavci uspješno organizuju stvari tako da svaka prodavnica, svaka apoteka, svaka kafana radi svaki dan. Prodavačice najčešće imaju jedan slobodan dan na petnaest dana. Kreativnim tumačenjem propisa poslodavci utvrđuju rasporede zaposlenih prema kojima se radi sedam sati dnevno i na taj način svaka subota postaje radna. Poslijepodnevna smjena formalno traje šest sati – ode svaka druga nedjelja.

,,Za vrijeme vjerskih i državnih praznika rade skoro svi. Oko vjerskih praznika zakon je jasan: zaposleni su dužni, naročito u malim i srednjim preduzećima u kojima to ne ide ‘po automatizmu’ da se, najkasnije tri dana prije početka praznika, pisano obrate poslodavcu sa zahtjevom za plaćeno odsustvo. Poslodavac je dužan da to omogući. Za vrijeme državnih praznika mogu da rade samo oni čija tehnologija zahtijeva neprekidan rad”, kaže za Monitor Sandra Obradović, iz Unije slobodnih sindikata. Prema njenoj ocjeni, tvrdnje Ministarstva rada da se zakoni poštuju nijesu u skladu sa brojem ljudi koji se sindikatu obraćaju za pomoć.

Rupa koja omogućava da neradnim danima sve radi, a da sve bude kobajagi u skladu sa propisima, izmišljena je tako što se poslodavci pridržavaju opštinskih odluka o radnom vremenu, koje nijesu u skladu sa zakonom, ali poslodavcima služe – savršeno.

,,Dva puta smo pisali skupštinskom Odboru za rad zdravstvo i socijalnu politiku, uradićemo to ponovo ovih dana, i od njih tražimo da preispitaju zakon o državnim praznicima. Treba onemogućiti poslodavce da rade na osnovu opštinskih odluka ili ukinuti odredbe zakona”, objašnjava Sandra Obradović.

U Uniji slobodnih sindikata najavljuju kampanju protiv rada na crno.

Tvrde da ljudi rade bez ugovora, doprinosi se ne uplaćuju ili se uplaćuju na minimalan iznos od 146 eura, prekovremeni rad se ne plaća, iako ljudi rade preko četrdeset sati. Iako je po zakonu slobodan dan, po pravilu, nedjelja, ona mnogima pada, na primjer u četvrtak.

Zaposleni u trgovini nijesu sindikalno organizovani. Često je riječ o malim firmama u kojima je još jači strah od poslodavaca. Svaka greška odbija se od plate zaposlenih, bilo kako da je nastala. U podgoričkim prodavnicama, koje pripadaju jednom od velikih lanaca, na pitanje koje je grožđe ljepše prodavačica odgovara: ,,Ne znam, mi ne smijemo da probamo”. Poslodavci su našli način i da teret krize prevale na radnike tako što ih stave pred ,,fer” izbor – ili otpuštanje dijela radnika ili manje plate za sve. Ljudi onda pristaju na smanjenje ionako jadnih zarada.

Novim izmjenama Zakona o radu propisano je da žene ne mogu dobiti otkaz za vrijeme porodiljskog odsustva i ako im istekne ugovor o radu. To ne važi za trudnice. Može se ostati bez posla u osmom mjesecu trudnoće. Prema riječima Sandre Obradović žene su i dalje izložene diskriminaciji: pitanja o bračnom statusu, broju djece, namjeri da se djeca rađaju su uobičajena, a tu je i diskriminacija na osnovu godina i fizičkog izgleda. Uz blještave butige nekako ne idu sredovječne manje šarmantne ili, na primjer, mlade, a debeljuškaste žene. Zakon tržišta.

Za sve postoji rješenje. Ružna je riječ ,,sluga”, u modi je ,,fleksibilni” zaposleni. Ko nije ,,fleksibilan” završiće na ulici, armija nezaposlenih čeka na njegovo radno mjesto. Što bi neko slušao lajavu prodavačicu sa srednjom školom, kad njeno mjesto može da zauzme diplomirana menadžerka sa znanjem dva svjetska jezika.

Možda nekome bude lakše ako se primijeti da je slično u većem dijelu svijeta. Kod nas su uvijek stvari samo ogoljenije.

Engleski ekonomista Dž. A. Hopson na vrijeme je upozoravao na opasnosti od ,,zapadnog parazitizma” koji bi mogao ,,izdvojiti grupu najrazvijenijih evropskih industrijskih nacija, kod kojih gornje klase dobijaju ogroman danak iz Azije i Afrike i pomoću tog danka drže velike pripitomljene mase namještenika i slugu, koji se više ne bave proizvodnjom masovnih poljoprivrednih i industrijskih produkata, nego ličnim posluživanjem ili drugostepenim industrijskim poslovima pod kontrolom nove finansijske aristokratije”.

Hopsonovo djelo Imperijalizam objavljeno je 1902. Na više mjesta Vladimir Iljič Lenjin citira ga u djelu Imperijalizam kao posljednji stadijum kapitalizma.

Ima i suprotnih trendova. Nedavno je objavljeno predviđanje da će zaposleni pripadnici Y generacije – rođeni između 1982. i 1993. – promijeniti tradicionalna pravila vezana za radno vrijeme i praznike. Generacija Y kroz posao je povezana s tehnologijom koja je tradicionalno radno vrijeme od 9 do 17 učinila suvišnim. Sve više kompanija uvodi fleksibilnije radno vrijeme, kad napuste radno mjesto, radnici ne napuštaju posao jer njihov profesionalni i privatni život nijesu jasno odvojeni. Samo, to neće važiti za sluge u kakve nas uspješno više od dvije decenije pretvaraju.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo