Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Do pada Vlade

Objavljeno prije

na

Smanjenje cijene struje, ostavke članova RAE, preispitivanje privatizacija, krivična odgovornost korumpiranih, besplatno školovanje, slobodan Univerzitet – tražili su crnogorski građani, radnici i studenti na protestima 21. januara i 18. marta. Vlada ne da nije ispunila zahtjeve više hiljada građana, nego ih nije ni razmatrala. Zbog toga su Unija slobodnih sindikata, MANS i Studentska unija za maj najavili novi protest u Podgorici sa samo jednim zahtjevom – ostavka Vlade Igora Lukšića. ,,Vlada nije ispunila nijedan zahtjev građana. Umjesto eliminisanja ugradnji sa računa za struju, gorivo i telefon, planiraju se novi nameti, umjesto raskidanja štetnih ugovora, individualne odgovornosti i vraćanja novca u budžet, u ime i na račun građana Vlada preuzima dugove KAP-a. Umjesto eliminisanja korupcije kao barijere za ozbiljne investitore koji poštuju zakone i otvaraju nova radna mjesta, Vlada radi na dovođenju firmi iz Azerbejdžana. Umjesto da se bavi rješenjima i štiti javni interes, vlada Igora Lukšića se bavi zataškavanjem starih, štetnih poslova i kreiranjem novih problema, i puni džepove tajkuna dovodeći ovu zemlju na ivicu bankrota”, kaže za Monitor Vanja Ćalović.

I nakon najave novih protesta premijer se drži svoje mantre – da su organizatori protesta potvrdili političke ambicije, te da on nema nikakav problem sa tim i da organizatori treba da ponude program kojim će dokazati da su bolji od Vlade.

Ćalović kaže da je to ,,jedini odgovor koji Lukšić umije i smije da saopšti, jer je samo politički, bolje rečeno politikanski teren mjesto na kome se on i njegova partija najbolje osjećaju”.

Politički analitičar Svetozar Jovićević za Monitor kaže: ,,Čudno je uporno insistriranje vlasti da se izlazi iz ekonomskih okvira i izbjegavanje da se govori o političkom karakteru protesta. Ne treba bježati od toga da su protesti politički, normalno je da oni budu takvi. Kao da je sramota tražiti odgovornost vlasti”.

Nakon entuzijazma i velikog uspjeha prvog protestnog okupljanja u januaru, protesti u martu, iako su okupili duplo više ljudi, nijesu bili toliko uspješni upravo zbog nepreciznih zahtjeva.

Jovićević smatra da je redosljed poteza očekivan i da je prirodno bilo da se postavi pitanje povjerenja Vladi: ,,Pored korupcije i kriminala, KAP-a, subvencije, zaduživanja, poskupljenja, uz neizbježno smanjivanje plata i penzija ako ne sad a ono za koji mjesec, pokretanje jedne dužničke spirale, to su sve krupni razlozi za protest i traženje ostavke i od toga ne treba bježati”.

Ćalović smatra da je u Vladi „panika i da premijer Lukšić vrlo dobro zna da je ovo njegov prvi i posljednji mandat. On zna da je njegova Vlada u suštini već pala, jer su je građani demaskirali”.

Ona se nada da će treći protest biti još veći od prethodna dva i da takav pritisak javnosti ,,premijer pripravnik” neće izdržati, već će podnijeti ostavku.

Već duže traju rasprave o modelima smjene Vlade i reda poteza koji bi uslijedili nakon toga. Uglavnom se preporučuje objedinjavanje svih snaga kojima je cilj rušenje režima, zajedništvo opozicije, a kao jedno od rješenja predlaže se i bojkot.

Lider PZP-a Nebojša Medojević za Monitor kaže da je ideja bojkota u opticaju i priznaje da je opravdano nezadovoljstvo dosadašnjim radom opozicije.

Po njemu male su šanse da će se Vlada odrediti prema zahtjevima protesta: ,,Veoma je bitno da je artikulisan taj protest. Činjenica da su građani u Crnoj Gori dali prednost socijalnim i ekonomskim temama nad identitetskim pitanjima ima elemente istorijskog događaja. To je samo po sebi fenomen. Režim je svojim katastrofalnim rezultatima uspio da ujedini Crnu Goru i to je važno”, kaže Medojević.

Dragan Koprivica iz SNP-a smatra da ,,Lukšić u zamjenu za nesposobnost Vlade da se hrve sa negativnim nasljeđem, nudi viziju nekakve Retoričke Vlade. I to one koja sve pripisuje sebi kao pozitivne poene, pa čak i sve učestalije štrajkove po Crnoj Gori. Vjerovatno će, ako ti štrajkovi budu sve izraženiji i dovedu do ostavke Vlade, sam premijer biti zadovoljan što mu je uklonjeno breme sa kojim očigledno nema snage da se nosi. Dakle, smatram da je potajno na strani svih onih koji se zalažu da ova nesposobna Vlada podnese ostavku”.

Iz SNP-a podsjećaju da je lider ove stranke Srđan Milić ukazao na praktičnu stranu formiranja koncentracione vlade, kao i da mu ta ideja nije strana, ali samo u varijanti da u toj vladi budu sve partije.

Medojević ističe da se njegova partije, već duže, konsultuje sa opozicijom, intelektualcima, civilnim sektorom. Predstoje razgovori sa međunarodnom zajednicom.

,,Ključno je pridobijanje međunarodne zajednice na stranu opozicije. Ovakvi sistemi se ne mogu promijeniti samo unutrašnjim protestima, neophodna je i podrška sa strane. Od svega toga zavisiće i dalji izbor modela borbe protiv vlasti. Do kraja maja znaćemo kako dalje. Imaćemo jasnije pozicije – da li će nas podržati iz međunarodne zajednice, da li će se ići u bojkot, da li će se praviti koalicija, zajednički izlazak, da li će se praviti šira lista sa civilnim aktivistima…”, objašnjava Medojević.

A o čestim nesuglasicama i sukobima unutar opozicije Koprivica kaže: ,,Siguran sam da određene nesuglasice na opozicionom bloku neće biti dugoga daha i da će doći do učvršćivanja stavova jedinstvene opozicije, spremne da na demokratski način mijenja i sistem vrijednosti i vlasti u podjarmljenoj državi. U tom velikom poslu i zadatku veliku ulogu imaju svi opozicioni lideri, i to je svakome od njih pojedinačno jasno”.

Opoziciji za dogovor ponestaje vremena, jer se kao rok za izbore u DPS krugovima pominje kraj septembra.

Organizatori protesta poručuju da će ih održavati sve dok ne padne Vlada: ,,Mi očekujemo da nova vlada ispuni naše zahtjeve i ne interesuju nas personalna rješenja, već rezultati. Naravno, bilo bi neprihvatljivo da kada vlada Igora Lukšića padne, u novoj vladi budu pojedinci koji su dio problema, uključeni u koruptivne poslove i afere, i mi ćemo se protiv toga snažno boriti”, kaže Ćalović.

Prema mišljenju Svetozara Jovićevića, ,,ako bi Vlada i bila spremna da podnese ostavku, a to se neće desiti bez velikog čuda, a iste partije naprave novu vladu ništa se neće promijeniti. Novi Lukšić neće biti ništa bolji od starog. Čak ni izbori ništa ne bi riješili”. On je uvjeren da će se vremenom iskristalisati zahtjev za formiranjem tehničke vlade sa ograničenim rokom i tek onda raspisati novi izbori. ,,Ni ta vlada, niti bilo kakvi stručnjaci, ne bi mogli Crnu Goru izvući preko noći iz duboke krize, ali bi se time otvorio put, mogućnost, nada”, tvrdi Jovićević.

Protesta neće faliti. Uvertira će biti protesti zakazani za nedjelju 22. aprila u Bijelom Polju i Ulcinju. Sve su češći i spontani izlivi nezadovoljstva. Ovonedjeljno okupljanje Ulcinjana pred zakatančenim Valdanosom izazvalo je emotivni bunt, koji je primorao obezbjeđenje da otvori kapije te zarobljene uvale. Mještani su mirno i dostojanstveno čekali da im obezbjeđenje otvori kapije, ušli su, obišli kupalište i svoje maslinjake i napustili uvalu bez ijednog incidenta.

,,Ovaj protest više nije lokalnog značaja i simboličan je dokaz da su ljudi prestali da se boje”, kazao je jedan od organizatora okupljanja Dritan Abazović.

,,Sjutra će opet biti katanac”, poručili su iz obezbjeđenja. Građani su odgovorili – Doći ćemo opet!

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo