Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Do pada Vlade

Objavljeno prije

na

Smanjenje cijene struje, ostavke članova RAE, preispitivanje privatizacija, krivična odgovornost korumpiranih, besplatno školovanje, slobodan Univerzitet – tražili su crnogorski građani, radnici i studenti na protestima 21. januara i 18. marta. Vlada ne da nije ispunila zahtjeve više hiljada građana, nego ih nije ni razmatrala. Zbog toga su Unija slobodnih sindikata, MANS i Studentska unija za maj najavili novi protest u Podgorici sa samo jednim zahtjevom – ostavka Vlade Igora Lukšića. ,,Vlada nije ispunila nijedan zahtjev građana. Umjesto eliminisanja ugradnji sa računa za struju, gorivo i telefon, planiraju se novi nameti, umjesto raskidanja štetnih ugovora, individualne odgovornosti i vraćanja novca u budžet, u ime i na račun građana Vlada preuzima dugove KAP-a. Umjesto eliminisanja korupcije kao barijere za ozbiljne investitore koji poštuju zakone i otvaraju nova radna mjesta, Vlada radi na dovođenju firmi iz Azerbejdžana. Umjesto da se bavi rješenjima i štiti javni interes, vlada Igora Lukšića se bavi zataškavanjem starih, štetnih poslova i kreiranjem novih problema, i puni džepove tajkuna dovodeći ovu zemlju na ivicu bankrota”, kaže za Monitor Vanja Ćalović.

I nakon najave novih protesta premijer se drži svoje mantre – da su organizatori protesta potvrdili političke ambicije, te da on nema nikakav problem sa tim i da organizatori treba da ponude program kojim će dokazati da su bolji od Vlade.

Ćalović kaže da je to ,,jedini odgovor koji Lukšić umije i smije da saopšti, jer je samo politički, bolje rečeno politikanski teren mjesto na kome se on i njegova partija najbolje osjećaju”.

Politički analitičar Svetozar Jovićević za Monitor kaže: ,,Čudno je uporno insistriranje vlasti da se izlazi iz ekonomskih okvira i izbjegavanje da se govori o političkom karakteru protesta. Ne treba bježati od toga da su protesti politički, normalno je da oni budu takvi. Kao da je sramota tražiti odgovornost vlasti”.

Nakon entuzijazma i velikog uspjeha prvog protestnog okupljanja u januaru, protesti u martu, iako su okupili duplo više ljudi, nijesu bili toliko uspješni upravo zbog nepreciznih zahtjeva.

Jovićević smatra da je redosljed poteza očekivan i da je prirodno bilo da se postavi pitanje povjerenja Vladi: ,,Pored korupcije i kriminala, KAP-a, subvencije, zaduživanja, poskupljenja, uz neizbježno smanjivanje plata i penzija ako ne sad a ono za koji mjesec, pokretanje jedne dužničke spirale, to su sve krupni razlozi za protest i traženje ostavke i od toga ne treba bježati”.

Ćalović smatra da je u Vladi „panika i da premijer Lukšić vrlo dobro zna da je ovo njegov prvi i posljednji mandat. On zna da je njegova Vlada u suštini već pala, jer su je građani demaskirali”.

Ona se nada da će treći protest biti još veći od prethodna dva i da takav pritisak javnosti ,,premijer pripravnik” neće izdržati, već će podnijeti ostavku.

Već duže traju rasprave o modelima smjene Vlade i reda poteza koji bi uslijedili nakon toga. Uglavnom se preporučuje objedinjavanje svih snaga kojima je cilj rušenje režima, zajedništvo opozicije, a kao jedno od rješenja predlaže se i bojkot.

Lider PZP-a Nebojša Medojević za Monitor kaže da je ideja bojkota u opticaju i priznaje da je opravdano nezadovoljstvo dosadašnjim radom opozicije.

Po njemu male su šanse da će se Vlada odrediti prema zahtjevima protesta: ,,Veoma je bitno da je artikulisan taj protest. Činjenica da su građani u Crnoj Gori dali prednost socijalnim i ekonomskim temama nad identitetskim pitanjima ima elemente istorijskog događaja. To je samo po sebi fenomen. Režim je svojim katastrofalnim rezultatima uspio da ujedini Crnu Goru i to je važno”, kaže Medojević.

Dragan Koprivica iz SNP-a smatra da ,,Lukšić u zamjenu za nesposobnost Vlade da se hrve sa negativnim nasljeđem, nudi viziju nekakve Retoričke Vlade. I to one koja sve pripisuje sebi kao pozitivne poene, pa čak i sve učestalije štrajkove po Crnoj Gori. Vjerovatno će, ako ti štrajkovi budu sve izraženiji i dovedu do ostavke Vlade, sam premijer biti zadovoljan što mu je uklonjeno breme sa kojim očigledno nema snage da se nosi. Dakle, smatram da je potajno na strani svih onih koji se zalažu da ova nesposobna Vlada podnese ostavku”.

Iz SNP-a podsjećaju da je lider ove stranke Srđan Milić ukazao na praktičnu stranu formiranja koncentracione vlade, kao i da mu ta ideja nije strana, ali samo u varijanti da u toj vladi budu sve partije.

Medojević ističe da se njegova partije, već duže, konsultuje sa opozicijom, intelektualcima, civilnim sektorom. Predstoje razgovori sa međunarodnom zajednicom.

,,Ključno je pridobijanje međunarodne zajednice na stranu opozicije. Ovakvi sistemi se ne mogu promijeniti samo unutrašnjim protestima, neophodna je i podrška sa strane. Od svega toga zavisiće i dalji izbor modela borbe protiv vlasti. Do kraja maja znaćemo kako dalje. Imaćemo jasnije pozicije – da li će nas podržati iz međunarodne zajednice, da li će se ići u bojkot, da li će se praviti koalicija, zajednički izlazak, da li će se praviti šira lista sa civilnim aktivistima…”, objašnjava Medojević.

A o čestim nesuglasicama i sukobima unutar opozicije Koprivica kaže: ,,Siguran sam da određene nesuglasice na opozicionom bloku neće biti dugoga daha i da će doći do učvršćivanja stavova jedinstvene opozicije, spremne da na demokratski način mijenja i sistem vrijednosti i vlasti u podjarmljenoj državi. U tom velikom poslu i zadatku veliku ulogu imaju svi opozicioni lideri, i to je svakome od njih pojedinačno jasno”.

Opoziciji za dogovor ponestaje vremena, jer se kao rok za izbore u DPS krugovima pominje kraj septembra.

Organizatori protesta poručuju da će ih održavati sve dok ne padne Vlada: ,,Mi očekujemo da nova vlada ispuni naše zahtjeve i ne interesuju nas personalna rješenja, već rezultati. Naravno, bilo bi neprihvatljivo da kada vlada Igora Lukšića padne, u novoj vladi budu pojedinci koji su dio problema, uključeni u koruptivne poslove i afere, i mi ćemo se protiv toga snažno boriti”, kaže Ćalović.

Prema mišljenju Svetozara Jovićevića, ,,ako bi Vlada i bila spremna da podnese ostavku, a to se neće desiti bez velikog čuda, a iste partije naprave novu vladu ništa se neće promijeniti. Novi Lukšić neće biti ništa bolji od starog. Čak ni izbori ništa ne bi riješili”. On je uvjeren da će se vremenom iskristalisati zahtjev za formiranjem tehničke vlade sa ograničenim rokom i tek onda raspisati novi izbori. ,,Ni ta vlada, niti bilo kakvi stručnjaci, ne bi mogli Crnu Goru izvući preko noći iz duboke krize, ali bi se time otvorio put, mogućnost, nada”, tvrdi Jovićević.

Protesta neće faliti. Uvertira će biti protesti zakazani za nedjelju 22. aprila u Bijelom Polju i Ulcinju. Sve su češći i spontani izlivi nezadovoljstva. Ovonedjeljno okupljanje Ulcinjana pred zakatančenim Valdanosom izazvalo je emotivni bunt, koji je primorao obezbjeđenje da otvori kapije te zarobljene uvale. Mještani su mirno i dostojanstveno čekali da im obezbjeđenje otvori kapije, ušli su, obišli kupalište i svoje maslinjake i napustili uvalu bez ijednog incidenta.

,,Ovaj protest više nije lokalnog značaja i simboličan je dokaz da su ljudi prestali da se boje”, kazao je jedan od organizatora okupljanja Dritan Abazović.

,,Sjutra će opet biti katanac”, poručili su iz obezbjeđenja. Građani su odgovorili – Doći ćemo opet!

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo