Povežite se sa nama

DRUŠTVO

A DPS ćuti

Objavljeno prije

na

Miomir Mugoša bi mogao uskoro biti „opjevan” i na internetu, i to u brojkama. Iz redova bivšeg koalicionog partnera na lokalnom i vječitog družbenika na državnom nivou – SDP-a stigla je inicijativa da se na opštinskim internet stranicama moraju objaviti višemilionski ugovori koje samouprave potpisuju. Potpredsjednik SDP-a Raško Konjević je na skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, na kojem se raspravljalo o Predlogu izmjena i dopuna Zakona i lokalnoj samoupravi, tražio da zakonska obaveza postane da se ,,javnost rada lokalnih samouprava obezbjeđuje objavljivanjem svih ugovora koje opštine potpisuju sa pravnim licima”.

Jedan od razloga za izmjene zakona je ugovor koji je Miomir Mugoša potpisao sa Carinama o prodaji zemljišta vrijedan 2,5 miliona eura.

,,Ugovor je potpisan prošle godine, a građani su o tome saznali tek prije 20 dana putem medija”, rekao je Konjević.

On je obrazložio da bi to bio i prilog poštovanju jedne od preporuka Evropskog savjeta kojom se traže – ,,konkretni rezultati u borbi protiv korupcije i na lokalnom nivou”.

,,Privatizacioni ugovori Vlade su svi na sajtu, ne znam zašto onda ne bi bili i ugovori sa pravnim licima”, rekao je Konjević, dodajući da će se zakonom opštine natjerati da kroz statute definišu načine kako da povećaju transparentnost rada”. Niko od članova Odbora iz Demokratske partije socijalista nije ni pokušao da stane u odbranu partijskog druga Mugoše.

Nije Skupština jedina adresa na kojoj je početkom ove sedmice glavna tema bio – Mugoša. Istovremeno, deset odbornika SNP-a u Skupštini Glavnog grada podnijeli su Upravnom sudu tužbu za poništenje Odluke gradonačelnika Mugoše o prenosu prava svojine na građevinsko zemljište kompaniji Carine. SNP tvrdi da je odluka nezakonita zato što njeno donošenje nije bilo u nadležnosti gradonačelnika, već Skupštine Glavnog grada.

,,Ovaj akt, međutim, nije samo nezakonit, već i štetan po interese Glavnog grada. Radi se o ponavljanju istovjetne nezakonite procedure prodaje nešto više od 15.000 metara kvadratnih građevinskog zemljišta preduzeću Carine neposrednom pogodbom mimo procedure propisane zakonom za cijenu od dva i po milliona”, rekao je Velizar Kaluđerović, predsjednik Opštinskog odbora SNP-a.

Podsjetimo – zemljište je na javnoj licitaciji 2007. dostiglo cijenu od gotovo 13 i po miliona eura. Kaluđerović smatra da je priča o dokompletiranju parcela Carina sumnjiva, jer je u vlasništvu grada oko 15.000 kvadrata, a u vlasništvu Carina tri puta manje. Osim toga, kako je naveo, i parcele koje su sada u vlasništvu Carina, kupljene su od Glavnog grada 2002. godine.

U SNP-u tvrde da su odbornici za odluku i sporazum saznali iz novina. ,,Ni u izvještaju o radu gradonačelnika za 2011. godinu nema niti jednog jedinog slova o ovako važnom pitanju”, objašnjavaju u toj partiji. Prilikom prve prodaje zemljišta Carinama na njemu je bila planirana gradnja skladišta i servisa. No, ubrzo je plan izmijenjen i na zemljištu je predviđena izgradnja preko 72.000 metara kvadratnih stambeno-poslovnog prostora.

,,Kada je Vrhovni sud poništio prethodnu prodaju, cilj je postao pošto-poto vratiti zemljište na Starom aerodromu mimo zakona i statuta u vlasništvo Carina. Apsurdno je da je ista cijena od 165 eura po metru kvadratnom postignuta i 2007. godine kada su se mogli graditi servisi i skladišta i 2011. kada se može graditi 72.000 stambeno-poslovnog prostora”, upozorio je Aleksa Bečić iz SNP-a, uz konstataciju da je morao da postoji visok stepen motivacije da se nešto što vrijedi 20 miliona eura ustupi nekome za dva i po miliona eura.

I dok su SDP i SNP upozoravali na vratolomije gradonačelnika Mugoše – on je, istoga dana, podnio krivičnu prijavu protiv Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) zbog ,,lažnog prijavljivanja”. Ta NVO je ranije podnijela krivičnu prijavu protiv njega i vlasnika Carina Čedomira Popovića optužujući ih za korupciju.

Mugoša je više puta dizao kažiprst i obrvu. Još 2008. godine htio je da ruši zgradu u kojoj je sjedište SNP-a. Tada ga je Srđan Milić optužio da najgorom zloupotrebom vlasti hoće da sruši sjedište te partije, što je Miomir Mugoša nazvao umobolnim konstrukcijama, tvrdeći da su izmjene urbanističkog plana u tom dijelu grada u skladu sa propisima.

Oduvijek se, pred svima koji ga napadaju, predstavljao nadmoćno. ,,Oni mi nikad ne mogu oprostiti što sam ih stalno, vrlo ubjedljivo, politički poražavao. Ja ih shvatam, razumijem, i kao ljekar, iskreno žalim”, rekao je tada Mugoša.

Mugoša je nezaobilazna figura u brojnim aferama. Rekordna je serija krivičnih prijava koje je protiv njega podnio MANS, a na koje tužilaštvo nije reagovalo. Jedna od tih prijava podnijeta je u decembru 2004. godine zbog sumnje da je sklopio štetne ugovore sa kompanijama koje se bave izdavanjem lokacija za bilborde. Tu prijavu odbacio je tadašnji osnovni tužilac Veselin Vučković, a ugovori su u međuvremenu promijenjeni. Zbog toga je MANS u novembru 2005. podnio prijavu i protiv Vučkovića, tvrdeći da je neosnovano odbacio prijavu protiv Mugoše i nije ispitao nove ugovore. Tu prijavu, po informacijama MANS-a, tadašnja vrhovna tužiteljka

Vesna Medenica odbacila je u roku od 24 sata. Prema podacima MANS-a, odbačena je i prijava iz oktobra 2006. protiv Mugošine sestre i zeta Mileve i Jovana Vukadinovića, koja je podnijeta zbog uzurpacije opštinskog zemljišta površine 3.056 kvadrata u Tološima. U obrazloženju prijave, MANS je tada naveo da postoji osnovana sumnja da je taj propust 2003. namjerno omogućila Direkcija za imovinu zbog uticaja Miomira Mugoše. Uslijedila je i krivična prijava iz juna 2007. godine, protiv građevinskog inspektora glavnog grada Zorana Jokića, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i propuštanje dužnosti nadzora u slučaju nelegalnih objekata gradonačelnika Miomira Mugoše na Marezi i u Tološima. U oktobru 2007. godine MANS je podnio još jednu prijavu protiv Mugoše, kao i direktora Direkcije za imovinu Dragana Đukića, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanije Carine prilikom prodaje gradskog zemljišta, površine preko 15.000 kvadrata. Tužilaštvo, na inicijativu MANS-a iz juna 2007, vodi istragu protiv Vasilija Đukanovića, bivšeg podgoričkog sekretara za urbanizam, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i omogućio privatnom investitoru Muhamedu Bešliću i odgovornim osobama u firmi Evrostan da, nelegalnom gradnjom, steknu profit. Za tu uslugu Đukanović je, prema sumnjama MANS-a, dobio dva stana, od 47 i 79 kvadrata.

Iz opozicionih partija i NVO sektora tvrde da će se i dalje baviti gradonačelnikom Mugošom, uz mnoštvo dokaza. Ali, za Mugošu silnog sve je to samo fabrikovanje afera. Još 2004. je obznanio o čemu se tu radi: ,,Afere se pripremaju i po potrebi naručioca plasiraju slabije ili žešće, zavisno od aktuelnih društvenih tema, značajnih ili manje značajnih političkih zbivanja ili događaja, kako bi se permanentnom presijom građani uznemiravali i stvarala zabrinjavajuća atmosfera”.

Tada se brinuo za stabilizovanje stanja nacije. Na gradonačelnika Miomira Mugošu u međuvremenu su krenuli i njegovi. Pa se sada brine samo za – sopstveno stanje.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo