Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čekajući lou kost kompanije

Objavljeno prije

na

Za turističke radnike dileme nema: crnogorska Vlada još ne želi da se odrekne svojih monopola, iako ova zemlja u saobraćajnom smislu praktično predstavlja ostrvo. Oni tvrde da će to imati veoma štetne posljedice po produženje sezone, promet u turizmu i po ukupan imidž Crne Gore. Ona će ostati jedina država u regionu koja nema ugovore s niskotarifnim kompanijama. TARIFA: Informacija crnogorske Vlade pokazala je da bi niskotarifne kompanije, ukoliko bi odlučile da lete prema Crnoj Gori, morale preduzeću Aerodromi Crne Gore da plate tri puta veću taksu od prosjeka u Evropi, odnosno čak 19,33 eura po odlazećem putniku. Tako nešto odbila je najveća evropska niskotarifna kompanija Rajaner, ocjenjujući da je u pitanju „veoma rizičan i niskoprofitan posao”. Stoga su veoma male šanse da će se bar ove sezone iz Evrope letjeti jeftinije prema našoj zemlji. Direktor budvanskog hotela Kvin of Montenegro Dragan Ivančević smatra da je u pitanju veliki autogol koji su nadležni dali sebi, odnosno crnogorskom turizmu. On napominje da su Aerodromi Crne Gore javno preduzeće u stoprocentnom vlasništvu crnogorske Vlade, i da je to generalno loša poruka i za narednu godinu. „Ovih desetak luksuznijih hotela na Crnogorskom primorju, koji se pune preko turoperatora, predstavljaju mali kapacitet, pa je tako važno da imamo lou kost kompanije koje će goste dovoditi u naš dominantan vid smještaja: male hotele, apartmane i vile”, navodi on. Crnogorska Vlada pred svaku sezonu najavljuje da će se nešto tako desiti, ali konkretnih rezultata nema, upravo zbog naprijed navedenog razloga. Ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić još je, međutim, optimista. Ali, još više je to bio u januaru kada je najavio da bismo „prve lou kost goste mogli imati krajem prvog kvartala ove godine”. Odgovornost za izostanak takvog aranžmana želi sa sebe skinuti i direktor Milovan Đuričković koji je saopštio da su predstavnici te firme „konstruktivni dio pregovaračkog tima Vlade u toj oblasti”. „Mi nemamo ni motiv ni interes da sprječavamo dolazak bilo kojeg niskobudžetnog prevoznika na domaće tržište”, rekao je on.

SUSJEDI: Iskustvo susjedne Hrvatske zaista dokazuje tako nešto. Samo lani niskotarifni prevoznici, na primjer, prevezli su više od 300 hiljada putnika preko aerodroma Dubrovnik, što je četvrtina ukupnog prometa. A lou kost kompanije lete na Ćilipe i sa Ćilipa od 2005. godine. „Neću pretjerati ako kažem da posljednjih sedam godina 80 odsto zahtjeva i mejlova koje primamo od stranaca jesu tipa – kako da se prebacimo iz Dubrovnika u Crnu Goru. To znači da ogroman broj gostiju dolazi na Ćilipe, a potom u Crnu Goru. Čak ni taj njihov prevoz iz Ćilipa u Crnu Goru nije dobro organizovan”, kazao je vlasnik nekoliko promotivnih crnogorskih internet sajtova Branko Čejović. Prema riječima vlasnika budvanske agencije Ekskluzivturs Vukašina Ćulafića, odbijanjem sklapanja ugovora s niskotarifnim kompanijama Vlada premijera Igora Lukšića iznuruje ionako krhku privrednu granu kakva je crnogorski turizam. „Kobajagi se mučiš i želiš da potpišeš nekakav ugovor s lou kost kompanijama, a u stvarnosti se to namjerno odugovlači. I, evo, i ove ćemo godine izvisiti. Ne znam po čemu je to Hrvatska toliko glupa da je dozvolila da slijeću, mislim, devet takvih kompanija iz 83 evropske destinacije na njihovih devet zračnih luka, a mi, toliko pametni, pa nijedna”, navodi Ćulafić za Monitor i dodaje da je karta od Frankfurta do Podgorice, u aranžmanu nacionalnog avioprevoznika Montenegroerlajnza od oko 300 eura za potencijalne turiste sasvim neprihvatljiva.

FIKCIJA: Konstatujući da bi blagodeti jeftinijih aviokarata koristili i građani Crne Gore, profesor turističke ekonomije Silvana Đurašević kaže za Monitor da bi uključivanje takvih prevoznika u vazdušni saobraćaj bilo veoma poželjno u situaciji kada su projekti izgradnje autoputa ili brzih pruga u Crnoj Gori u sferi fikcije. Prema njenim rečima, ulazak ovih kompanija povećao bi broj gostiju iz Zapadne Evrope i produžio turističku sezonu u Crnoj Gori, te podigao konkurentnost domaće turističke privrede. I u dokumentima Vlade naglašava se da bi to dovelo do „rapidnog povećanja cjelokupnog tržišta avio-saobraćaja premaCrnoj Gori i od Crne Gore”. „Zato nam ostaje najmanji trošak koji možemo da učinimo i mislim da država brzo mora da nađe način da riješi to pitanje”, ističe Đuraševićeva i napominje da je niskotafirni prevoz drugo veliko dostignuće u turizmu, poslije interneta. Podaci pokazuju da čak 35 odsto ukupnog prometa na evropskim aerodromima ostvaruju lou kost kompanije. Upravo je Rajaner prije dvije decenije, kada je osnovan, pokrenuo pravu revoluciju u avioprevozu. Danas ta kompanija preveze godišnje oko 42 miliona putnika ili čak 30 puta više nego što je lani zvanično boravilo turista u našoj zemlji.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo