Povežite se sa nama

MONITORING

RANJAVANJE INSPEKTORA PREDRAGA ŠUKOVIĆA: Upozorenje zviždaču

Objavljeno prije

na

Još se ne zna ko je čovjek sa plavim šeširom za kog se sumnja da je u najprometnijoj podgoričkoj ulici, u samom centru grada,u ponedeljak , sat prije podneva, pucao u noge inspektora Predraga Šukovića, bivšeg šefa Odjeljenja za organizovani kriminal. Pitanje je da li će se ikada i saznati.

Šuković je novinarima rekao da je shvatio da je ranjen tek kada su mu se patike napunile krvlju. Ni on, ali ni bilo ko drugi do izlaska ovog broja Monitora nije identifikovao čovjeka sa šeširom, čija je fotografija obišla medije nakon što su istražni organi dobili snimke sa obližnjih kamera. Za sada je jasno samo da se radilo o upozorenju .

Kome smeta Predrag Šuković?

Potrpedsjednik Vlade Duško Marković, koji sa inspektorom Šukovićem ima istoriju zategnutih odnosa i sudskih procesa, odmah je demantovao bilo kakvu vezu sa ranjavanjem bivšeg šefa Odjeljenja za organizovani kriminal.

„ Najoštrije osuđujem mučki napad na policijskog službenika Šukovića. To ne bi smjelo i ne bi trebalo da se dešava u današnjoj Crnoj Gori. Vjerujem da će nadležni organi uraditi sve da u najkraćem roku otkriju počinioca, a nakon toga i nalogodavca”, kazao je Marković, koji je početkom godine tužio Šukovića za navodni pokušaj ugrožavanja bezbijednosti. „Slučaj ranjavanja ne mogu da dovedem ni u kakav kontekst sa sudskim slučajem koji sam imao sa Šukovićem. Neke novinarske spekulacije koje sam danas imao priliku da vidim odbacujem kao tendeciozne i zlonamjerne”, rekao je.

Nego, posao Duška Markovića, potpredsjednika vlade i koordinatora vijeća za nacionalčnu bezbjednost, nije da objašnjava kako nije on režiser slučaja već da otkrije ko je pucao i ko je naložio napad na policijskog službenika. Zar ovakvi pucnji nisu uz ostalo i napad na državu? Zar nisu ruganje njenoj spsobnosti da zaštiti čak i one koji sunzaduženi da šite nas?

Marković je u privatnoj režiji tužio Šukovića nakon što je tužilaštvo odustalo od gonjenja inspektora zbog komentara koje je o Markoviću pod nikom Boss ostavljao na portalu Vijesti. Tužilaštvo je cijenilo da u tim komentarima nema elemenata ugrožavanja bezbijednosti , kako je tvrdio Marković. Sud je ipak prije desetak dana donio presudu u korist potpredsjednika Vlade.

Šuković je tada, nakon što ga je Marković optužio za navodno ugrožavanje bezbijednosti, javno optužio Markovića i njegovog kuma Veselina Veljovića, moćnog policijskog funkcionera, da su dio mojkovačkog klana, te da kontrolišu šverc cigareta, što su oni demantovali, i da ga Marković u stvari zbog toga goni. On je kazao da o tome posjeduje dokaze, i da se time bavio po službenoj dužnosti.

,,Oni izvanredno dobro znaju da se imena nekoga od njih pominju u predmetu”, kazao je u izjavi policiji Šuković. ,,Ja ih kao građanin nazivam mojkovačka kriminalna grupa, jer sam radio predmete i procesuirao prema tužilaštvu mojkovačke cigarete, PGS i još nekoliko predmeta u kojima su oni glavni akteri. Ja sam to radio jer mi je to policijska dužnost i obaveza.”

Šuković je tvrdio da Marković i Veljović „ godinama vrše pritisak na njega, ali i na druge policajce koji su se bavili slučajevima šverca cigareta u mojkovačkoj fabrici, ali i napadima i prijetnjama na novinarku Vijesti Oliveru Lakić”, koja je pisala o mojkovačkoj ilegalnoj fabrici cigareta.

Konačno, nakon što ga je u avgustu prošle godine policija, koju, kako se vjeruje i dalje kontrolišu Veljović i Marković, nezakonito, bez znanja tužilaštva, uhapsila Šukovića, on je posjetio američku ambasadu u Podgorici. Sadržaj razgovora inspektora zviždača i američkih diplomata ostali su međutim tajna za javnost.

U isto to vrijeme prorežimska Pobjeda i drugi mediji koje kontroliše grčki biznismen Petros Statis, partner Đukanovićeve Vlade, pokušavali su da nepotpunim informacijama i spekulacijama diskredituju Šukovića, povezujući ga čak i sa kriminalnim klanom Darka Šarića, o čemu nema tragova. Sa Šarićem su, dokazano, sarađivale Prva banka braće Đukanović, lokalni depees gradonačelnici , te državne kompanije.

Tužilaštvo je u oktobru prošle godine, međutim, odustalo od istrage o ulozi Markovića i Veljovića u švercu cigareta u Mojkovcu.

U međuvremenu, pojavila su se tumačenja da iza svega stoji sukob interesnih klanova unutar policije, odnosno vladajućih struktura. Kao što je Monitor puno puta pisao, više izvora tvrdi da postoje dva klana u vladajućoj partiji, koji se bore za prevlast u poslovima, odnosno institucijama. Na jednoj strani je tzv. Mojkovački klan koji navodno vode Marković i Veljović i koji se bavi poslom sa cigaretama, što su oni demantovali više puta. I drugi, klan Grand, koji navodno predvode bivši ministri inostranih poslova Milan Roćen i Igor Lukšić i koji se vezuje sa građevinskim biznisom i firmom Bemax. Navodno, kada je Veljović napustio vrh policije nakon afere Listing, bezbjedonosne službe nakratko su preuzeli Grandovci. Šuković je tada, po dolasku Božidara Vuksanovića na čelo policije koji se smatra bliskim klanu Grand, postavljen za šefa Odjeljenja za organizovani kriminal, da bi kasnije po dolasku Slavka Stojanovića, koji se opet vezuje za Mojkovčane, postao neraspoređen. Prije nego ga je Vuksanović vratio u službu i postavio na čelo Odeljenja za organizovani kriminal, Šukoviću je dao otkaz Veljović.

Specijalni tužilac Milivoje Katnić je nakon ranjavanja Šukovića insistirao da se radi o policajcu koji se borio protiv kriminala. „On je policajac, borio se protiv organizovanog kriminala, zato što je vjerovao pravdi. Zato treba svi da se saberemo. Ako neko misli da može da sjedi po terasa, po kafićima i da jedan organ kakvo je Tužilštvo obavi čitav posao ne može”, rekao je Katnić.

Za vrijeme Šukovićevog rukovođenja sektorom za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, procesuirano je nekoliko predmeta zbog kojih je bivši šef policije Veselin Veljović više puta saslušavan u Osnovnom ali i Specijalnom tužilaštvu.

I Veljović i Šuković su se našli zajedno pred sudom. Tužbu je u tom slučaju međutim podnio Šuković, 2014. godine, zbog povrede časti i ugleda. Šuković je Veljovića tužio nakon što su mediji objavili da je Veljović pred tužiocem tvrdio da je afera crne trojke iskontruisana, i da iza nje stoji šefa Odjeljenja za organizovani kriminal. Afera Crne trojke počela 2014. godine, optužbama bivšeg pripadnika SAJ Brajuška Brajuškovića da je Veljović stajao iza parapolicijskih odreda, tzv crnih trojki, koje su bile zadužene da batinaju kritičare režima. Šuković je tada tužio Veljovića i zbog toga što je bivši šef polcije, kada je ispitivan u tužilaštvu zbog crnih trojki, navodno kazao i da mu Šuković ,,montira afere i da pokušava da ga diskredituje u slučaju napada na novinarku Vijesti Oliveru Lakić”. Tokom procesa napadačima novinarke Lakić otkriveno je da su u napad bili uključeni ljudi bliski Veselinu Veljoviću.

Za šverc cigareta nije samo Šuković optuživao dvojac Marković Veljović koji se nalazi na vrhu bezbjedonosne piramije. I lideri opozicije više puta su povezivali mojkovačku fabriku sa Veljovićem i Markovićem, tvrdeći da iza čitavog posla stoji tzv. mojkovački klan, koji vode ovi visoki funkcioneri. Takođe, više policajaca tvrdilo je da se šverc odigrava uz blagoslov bezbjedonosnog vrha. Većina ih je napustila zemlju.

Goran Rodić, advokat Predraga Šukovića u slučaju Šuković- Marković, ocijenio je nakon ranjavanja bivšeg šefa Odjeljenja za organizovani kriminal da su to bili hici upozorenja svim policajcima koji žele da rade svoj posao.

„Presuda Osnovnog suda kojom je Šuković proglašen krivim za navodne prijetnje Markoviću je naručeni privatni alibi za rješavanje spora kroz ‘institucije sistema’. Danas se prešlo na vaninstitucionalno djelovanje, sa istim ciljem, porukom – da policajci ne smiju raditi svoj posao kada je u pitanju neko ko kontroliše nstituciju, kao i dešavanja van institucije. To je u stvari poruka svim građanima Crne Gore”, izjavio je Rodić novinarima.

Poruka je jasna – kad zviždač policajac završi sa mecima u nozi u po bijela dana, šta da očekuju drugi zviždači. Posao, poručuje čovjek sa plavim šeširom, nije jedino što mogu izgubiti.

Ko ga je poslao? Ako i on ostane NN lice, odgovornost je jedino na vrhu bezbjedonosnih službi, i države.

Niz nerasvijetljenih napada na državne službenike

Iako premijer Milo Đukanović tvrdi da mafija nije jača od države, ranjavanje inspektora Šukovića, samo je jedan u nizu napada na državne službenike koji su ostali nerasvijetljeni. Na sličan način kao sada Šukoviću, u noge je pucano Predragu Mitroviću nekadašnjem direktoru Uprave za sprječavanje pranja novca. Napadač se još ne zna. Baš kao ni onaj koji je ranio šefa sprovodničke službe zatvora u Spužu Miloja Pekovića. Nerasvijetljena su ostala i neka upozorenja ljudima iz biznisa, poput Olega Obvradovića, nekadašnjeg direktoru Telekoma i člana borda Prve banke, u koga je takođe pucano iz mraka u nogu. Ne zna se ni ko je napao bivšeg sudiju, sada advokata Lazara Akovića.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

SLOBODNO SUDIJSKO UVJERENJE: Uzmi od države što više možeš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivšim sudijama Vrhovnog suda Radulu Kojoviću i Petru Stojanoviću, Osnovni sud na ime višegodišnjeg nekorištenja godišnjih odmora, dosudio preko 14.000 eura, a Stanki Vučinić 20.000

 

Nekadašnje sudije Vrhovnog suda Radule Kojović, Stanka Vučinić i Petar Stojanović sredinom prošlog mjeseca, pred Osnovnim sudom u Podgorici, dobili su svog poslodavca Vrhovni sud i uspjeli da naplate neiskorištene godišnje odmore.

Sudija Dragan Babović usvojio je tužbene zahtjeve trojice bivših sudija i obavezao Državu, tj. Vrhovni sud CG da po osnovu naknade zbog neiskorištenih godišnjih odmora isplati odštetu. Radovanu Kojoviću 14.183 eura, Petru Stojanoviću 14.601 eura zbog neiskorištenih odmora od 2013. do 2019, a Stanki Vučinić za neiskorištene godišnje odmore od 2013. do 2020. – 20.339 eura.

Sve se ima isplatiti sa zateznom kamatom u roku od osam dana od dana pravosnažne presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Kojović je u aprilu 2020. otišao u penziju, dok je sudijama Vučinić i Stojanović Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije u avgustu 2021.

Troje sudija u zajedničkoj tužbi protiv države pojašnjavaju da im je od 2013. pa sve do prestanka funkcije uredno za svaku godinu donošeno rješenje o korišćenju godišnjeg odmora. Međutim, nisu mogli da ih koriste jer su imali obavezna dežurstva. I tako godinama.

Državu je branio Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa koji je tražio da se ovaj tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Naveo je da se ne može dokazati da sudije nijesu koristile godišnje odmore s obzirom da su im rješenja za njih uredno uručena. Po Zaštitniku, nesporno je da su sudije koristili godišnje odmore u navedenom periodu, a da su za dežurstva i pripravnost, koja su organizovana za vrijeme trajanja godišnjih odmora, redovno primali maksimalno utvrđeni iznos naknade. Zbog toga se ni po drugom osnovu ne može isplatiti nadoknada.  ,,Nema podataka u upravi da su podnosili zahtjeve za korišćenje preostalog dijela godišnjih odmora za navedene godine, već da su iste koristili na osnovu usmenog dogovora sa predsjednikom suda”, tvrdio je Zaštitnik.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POČEO POPIS STANOVNIŠTVA, DOMAĆINSTAVA I STANOVA: Šta sad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prođu li naredni  popisni dani mirno i ozbiljno kao prvih pet, mogli bi upisati ne tako čestu zajedničku pobjedu. Onda bi se valjalo zapitati kako da taj uspjeh iskoristimo za neke nove, neophodne, iskorake. Da ne dangubimo dok čekamo popisne rezultate

 

Peti je dan kako se ponovo popisujemo, nakon više od dvanaest godina, a već izgleda kao da je u pitanju baš neka rutinska, tehničko-statistička, rabota. Koja se baš i ne tiče mnogo koga, sem organizatora iz Vlade i Monstata (Uprava za statistiku) te popisivača koji koriste priliku da zarade neki euro.

Baš ta tišina, narušena tek povremeno – objavama na društvenim mrežama ili javnim podsjećanjem kakvog nacionalnog borca na to ko bi i šta bi trebalo da budemo, najbolje pokazuje kako je popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori prije svega, i ponajviše, dominantno političko pitanje.

Dovoljna su bila 33 dana, malo strpljenja i dosta dobre volje pa da iz naizgled bezizlazne pozicije društvene raspolućenosti  po pitanju (ne)održavanja popisa zakazanog za 1. novembar po principu sad ili nikad,  dođemo do konsenzusa o uslovima njegovog održavanja i poprilično relaksirane atsmofere u kojoj je 3. decembra počeo popis.

“Pozivamo sve građane i građanke da se slobodno izjasne”, izjavio je 1. decembra v.d. predsjednika opozicionog DPS Danijel Živković, potvrđujući da neće biti bojkota popisa koji je ta partija, skupa sa kolegama iz opozicije i nacionalanim savjetima i vijećima Bošnjaka, Albanaca, Muslimana, Hrvata i Roma, zagovarala od sredine septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT ODUSTALO OD GONJENJA NEBOJŠE MEDOJEVIĆA: Sedam godina agonije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić uoči završnih riječi odustala je od optužbi protiv lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića za stvaranje kriminalne organizacije i pranja novca.  Osim njega, za isto krivično djelo je optužen banjalučki biznismen Momir Nikolić i još deset osoba, mahom aktivista PzP. Medojević je izjavio, da je bio žrtva sistemskog maltretiranja zbog afera koje je otkrio i infomracija koje je javno iznosio

 

Nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, na udaru Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) našli su se funkcioneri  Demokratskog fronta, tada  opozicionog saveza. Milan Knežević (DNP) i Andrija Mandić (NSD) optuženi su za pokušaj terorizma na dan izbora, u narodu poznatiji kao državni udar, dok je Nebojša Medojević (PZP) optužen za pranje novca.

Iako je Demokratski front prestao da postoji, ovi sudski procesi traju i nakon sedam godina.  Dok je „državni“ udar doživio prvostepenu presudu i njeno ukidanje, Medojevićev slučaj nije bio dočekao prvostepenu presudu.

Medojević je optužen za stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. Osim njega ,za isto krivično djelo je optužen banjalučki biznismen Momir Nikolić i još deset osoba, mahom aktivista Pokreta za promjene. Optužnicom su obuhvaćeni direktor partije Dejan Vujisić, tehnički sekretar te partije Željko Šćepanović, Gordan Konatar, Iva Pavlović, Petar Drašković, sin člana predsjedništva DF Slavena Radunovića – Luka Radunović, Vladislav Bulatović –sinovac člana predsjedništva DF Predraga Bulatovića, Nikola Jovanović, Mladen Jovanović i Aleksandar Sekulović.

Istraga je otpočela kada je policija otkrila u automobilu aktivista Demokratskog fronta više desetina hiljada eura i dolara, koji su zaplijenjeni. Specijalno tužilaštvo je ranije navodilo, da je Momir Nikolić finansirao kampanju Demokratskog fronta za parlamentarne izbore iz nelegalno stečenog novca. Prema navodima Specijalnog tužilaštva, nelegalne aktivnosti su se događale u vrijeme kampanje za parlamentarne izbore u oktobru prošle godine. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević i ostali lideri DF su tokom istrage tvrdili da ne postoje dokazi o pranju novca, te da je istraga protiv njih politički obračun vlasti i tužilaštva protiv opozicije.

Prošle sedmice je specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić uoči završnih riječi odustala od optužbi za stvaranje kriminalne organizacije. Ona je odustala i od krivičnog gonjenja za nekoliko optuženih za krivično djelo pranje novca. U jednom dijelu ostala je pri podignutoj optužnici. Kako je pojasnila, po ovom predmetu imaju dvije optužnice. Jedna protiv Medojevića i grupe i tu su izvršene izmjene. Druga je protiv Momira Nikolića i tužilaštvo je ostalo pri njenim navodima.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo