Povežite se sa nama

MONITORING

RASPODJELA DIVIDENDE U CRNOGORSKOM TELEKOMU: Iz punog – mrvice

Objavljeno prije

na

Skupština akcionara Crnogorskog Telekoma A.D. donijela je nedavno odluku o isplati dividende za prošlu godinu u iznosu od 0,1 eura (deset centi) po akciji. Neuporedivo više u odnosu na 2016. kada, po prvi put nakon privatizacije Telekoma, dividenda nije isplaćena. I preko četiri puta manje od dividende (0,406 eura po akciji) koja je akcionarima isplaćena u ljeto 2016. godine, na osnovu poslovnih rezultata prethodne godine.

Zato su i mišljenja podijeljenja po pitanju da li je odluka o isplati dividende dobra ili loša vijest za akcionare, zapošljene i korisnike usluga CG Telekoma ali i društvo u cjelini. Prosto, Telekom ostaje, nakon odluke o podržavljenju privatizovanih akcija EPCG i bankrota ranije privatizovanih Željezare i KAP-a, svojevrstan svetionik na ovdašnjem tržištu kapitala, prema kome se orijentišu mnogi sadašnji i možda budući investitori u crnogorske hartije od vrijednosti.

„Na protekloj Skupštini mogla su se čuti različita mišljenja o visini predložene dividende, bazirana na velikim iznosima koji su isplaćivani u prethodnom periodu”, kaže za Monitor Aleksandar Raspopović, izvršni direktor Crnogorska asocijacija malih akcionara (CAMA). „ Prema riječima menadžmenta 0,1 euro po akciji je trenutni maksimum koji je kompanija u mogućnosti da isplati, imajući u vidu svoje investicione planove za 2018. godinu, a da se ne zadužuje”.

Evo šta kažu brojevi. Ako ste akcije Telekoma kupili po sadašnjim cijenama (1,4 eura po akciji) onda vam izglasana dividenda donosi prinos od pristojnih sedam odsto. Problem je taj što ogromna većina akcionara te kompanije akcije nije kupila po aktuelnim i poprilično apokaliptičnim cijenama prema kojima cijela kompanija – uz EPCG najvrjednije što je Crna Gora izgradila nakon Drugog svjetskog rata i do danas sačuvala – vrijedi nepunih 70 miliona eura. Prije sedam godina, krajem 2017. tržišna kapitalizacija (vrijednost na berzi) CG Telekoma iznosila je više od 315 miliona eura. A vlasnika su, te godine, promijenile akcije Telekoma vrijedne 63 miliona.

Maksimalna cijena po kojoj se tada trgovalo akcijama Telekoma bila je 9,2 eura. Zanemarimo je, praveći se saglasni kako su berzanski gubici na „prenaduvanom” tržištu kapitala – a crnogorsko je prije deset godina bilo knjiški primjer takvog tržišta – isključivo lična stvar neopreznih i(li) zlosrećnih kupaca. Registrujmo, ipak, da se vlasnicima tada kupljenih akcija danas kroz dividendu vraća manje od jedan odsto uloženog. Uz podsječanje da prošle godine nijesu dobili ni toliko. Zapravo ništa, pošto dividende nije bilo a vrijednost akcija se dodatno srozala. Ispod nominale.

Nominalna cijena akcija CG Telekoma je, zamalo, pa dvostruko veća (2,6 eura) od aktuelne. I to nije samo posljedica stanja na Montenegroberzi. Neto dobit Telekoma u prošloj godini (5,1 milion) mnogo je manja od dobiti koja je ostvarena 2016. (9,4 miliona) u poslednjoj godini kada se kao većinski vlasnik CG Telekoma vodio Mađar Telekom, član Dojče Telekom grupe sa sjedištem u Budimpešti.

Mađar Telekom je postao većinski vlasnik CG Telekoma u martu 2005. Nakon što je od vlade kupio 51,12 odsto akcija u državnom vlasništvu za 114 milion eura. U istom aranžmanu (uz finansijsku pomoć Vlade Mila Đukanovića) Mađari su za 23 miliona eura kupili i 21,92 odsto akcija od manjinskih akcionara. Još 3,5 odsto akcija kupljeno je preko berze, putem javnih ponuda pa su Mađari, a preko njih Njemci, postali vlasnici tri četvrtine akcija CG Telekoma (76,53 odsto akcija).

Tada počinje zlatno doba crnogorskog akcionarstva u kome su vlasnicima akcija Telekoma isplaćivane dividende u iznosu od 17 centi (2006.) do 1,8 eura. Od 2010. pa do prošle godine akcionari su dobijali dividendu u iznosu od 35 do 48 centi po akciji. I ne čudi da manjinski akcionari sa sjetom pamte ta vremena. „Ne trebamo zaboraviti da je Telekom kompanija sa najrazvijenijom praksom korporativnog upravljanja”, kaže nam Raspopović u ime CAMA.

Šta se u međuvremenu promijenilo?

U januaru prošle godine stiže obavještenje kako je CG Telekom promijenio vlasnika. A opet ostao u krugu familije Dojče Telekoma. Transakcija je obavljena mimo berze, a naknadno je saopšteno da je Hrvatski Telekom za nešto više od 76 odsto akcija CG Telekoma Mađarima platio 123 miliona. To je bilo 15-20 miliona manje nego što je njih koštala kupovina istih. Ne računajući navodni mito od 7,35 miliona dat državnim zvaničnicima „kako bi se olakšala transakcija” preuzimanja ovdašnjeg teleoperatera.

Ta korupcionaška afera ozvaničena 2012. godine (o njoj se do tada samo šaputalo) do danas nije dobila svoj pravosudni epilog u Crnoj Gori, mada je američka Komisija za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) odavno otkrila da su kupci CG Telekoma podmitili više predstavnika crnogorske Vlade, kao i “sestru najvišeg vladinog funkcionera koja se bavi advokaturom”. Mi se i dalje „pravimo Englezi”.

Uglavnom, Hrvati su sa akcijama CG Telekoma kupili i već pomalo bajatu aferu. Sa svim posljedicama koje bi mogla imati po njene aktere. Pažnju je privukla činjenica da su sva tri telekoma uključena u tu transakciju bila u većinskom članstvu Dojče Telekom grupe. „Meni se čini da Dojče Telekom, da to kolokvijalno kažem, 123 miliona eura prebacuje iz svog lijevog džepa u desni džep”, cijenio je tada hrvatski ekspert za telekomunikacije Đuro Lubura. „Jedino što se promjenilo je, da je hrvatski Telekom na jedan legalan i legitiman način izvukao 123 miliona eura. Dakle, biće manje investicija u Hrvatskoj, a drugo ne vidim bitne promjene”.

Promjene su stigle i u Crnu Goru. I prije svega ogledaju se u padu vrijednosti akcija i (ne)isplati dividende koja je znatno manja od onoga na što su akcionari CG Telekoma navikli.

U upravi Telekoma nude objašnjenje za nastalu situaciju. Kažu da je Odluka o raspodjeli dobiti „donesena gotovo jednoglasno”.

„Imajući u vidu izuzetno visok nivo investicija u prethodne dvije godine, kao i ambiciozne investicione planove za 2018. godinu, u kompaniji smatramo predloženi iznos dividende odmjerenim, što se moglo čuti i od predstavnika manjinskih akcionara na održanoj Skupštini”, stoji u odgovirima koje nam je u ime Telekoma dostavila Marija Ražnatović, ekspert za PR i korporativnu komunikaciju, „Očekivanja su da će upravo smanjenje troškova i konsolidacija tržišne pozicije na kojima je bio akcenat u prethodnom periodu stabilizacije, uz značajne investicije povećati profitabilnost iznad projektovanog procenta rasta crnogorske ekonomije, što ukazuje na posvećenost većinskog vlasnika i menadžmenta Crnogorskog Telekoma u strateškom preokretanju pomenutog negativnog trenda u cilju ostvarivanja dobrih poslovnih rezultata, te nastavka isplate dividende u iznosu ne manjem od 50 odsto godišnjeg neto profita”.

I Aleksandar Raspopović potvrđuje da je malim akcionarima obećano kako će se menadžment ubuduće zalagati da se kroz dividendu isplati makar polovina godišnjeg neto profita”. Ali, kaže sagovornik Monitora, „manjinski akcionari smatraju da bi, ukoliko isplata bude na tom nivou, trebala da bude praćena i otkupom sopstvenih akcija”.

Teleoperateri, generalno, bilježe značajan pad vrijednosti akcija na berzi u čemu se Crnogorski Telekom ne razlikuje od ostalih, stoji u dopisu koji nam je upućen iz Telekoma. „Pad profita, te posljedično i vrijednosti akcija, uslovljen je sa jedne strane velikim rastom tražnje za povećanim protokom podataka koji zahtijeva dodatne investicije, dok je sa druge strane cijena pružene usluge ista ili manja, što se između ostalog da pripisati pojačanoj regulaciji kojoj je u prethodnom periodu bio izložen Crnogorski Telekom.”

Zanimljivo, ali iz Bona (sjedište Dojče telekoma) stižu drugačije vijesti. Deutsche Telekom grupa ostvarila je u prošloj godini prihode od 74,9 milijardi eura, što je 2,5 odsto više nego godinu dana prije, pri čemu je čista dobit porasla gotovo 30 odsto, saopšteno je krajem februara, uz podatak da je „čista dobit” DT u 2017. godini iznosila 3,5 milijardi eura. „DT nastavlja rast na svojim tržištima u svijetu. U 2017. smo ponovno održali sva naša obećanja. Želimo da dioničari zarade od našeg uspjeha, pa stoga planiramo povećati dividendu treći put zaredom”, poručio je u izvještaju izvršni direktor DT-a Tim Hottges.

Slijedio je podatak prema kome je dividenda akcionarima DT grupe u poslednje tri godine povećana za 30 odsto. Na njenoj periferiji (DT grupe) stvari idu u sasvim suprotnom smjeru. Očito da nije svejedno.

Nema vajde od države

I sami akcionari moraju da se bore za svoja prava i da ih koriste, kaže Aleksandar Raspopović. , „Sad je možda i poslednja prilika, nakon stupanja na snagu Zakona o tržištu kapitala, da se stvari pokrenu sa mrtve tačke i učini nešto za povratak povjerenja u domaće tržište”. Pa navodi dva primjera kao ilustraciju postojećeg stanja:

-Kod Luke Bar imamo situaciju da se jedina kompanija u većinskom državnom vlasništvu koja je prihvatila Kodeks korporativnog upravljanja Montenegroberze prilično netransparentno ponašala u trenutku kada su počela nagađanja o visini dugovanja zaposlenima. Nakon toga se dešava i da se uprava koja je odgovorna za izradu i vjerodostojnost finansijskih iskaza ograđuje od istih. Sve to, kao i prošlogodišnje odustajanje Vlade od privatizacije su negativno uticali na interesovanje investitora.

Što se tiče Plantaža, i pored velikih marketinških i PR napora, ne trebamo smetnuti sa uma da je firma u proteklom periodu dovedena na crnu listu poreskih dužnika. Poslovni prihodi u 2017. godini su porasli blijedih 0,34 odsto, poslovni rezultat je pao za 31,29 odsto. Od strane uprave posebno je naglašen porast neto rezultata za 5,44 odsto na 2,2 miliona eura, ali tu informaciju prati podatak da je vrijednosti zaliha povećana za 2,1 milion eura…

Ove dvije firme su očigledan primjer da državno vlasništvo ne vodi ka efikasnom upravljanju u privrednim društvima, ali i pored toga čujemo stavove da je, parafraziram, ostvaren funkcionalan i harmoničan odnos između ciljeva firme, interesa vlasnika i zaposlenih, pa nema potrebe za promjenom vlasničke strukture.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo