Povežite se sa nama

MONITORING

RASPODJELA DIVIDENDE U CRNOGORSKOM TELEKOMU: Iz punog – mrvice

Objavljeno prije

na

Skupština akcionara Crnogorskog Telekoma A.D. donijela je nedavno odluku o isplati dividende za prošlu godinu u iznosu od 0,1 eura (deset centi) po akciji. Neuporedivo više u odnosu na 2016. kada, po prvi put nakon privatizacije Telekoma, dividenda nije isplaćena. I preko četiri puta manje od dividende (0,406 eura po akciji) koja je akcionarima isplaćena u ljeto 2016. godine, na osnovu poslovnih rezultata prethodne godine.

Zato su i mišljenja podijeljenja po pitanju da li je odluka o isplati dividende dobra ili loša vijest za akcionare, zapošljene i korisnike usluga CG Telekoma ali i društvo u cjelini. Prosto, Telekom ostaje, nakon odluke o podržavljenju privatizovanih akcija EPCG i bankrota ranije privatizovanih Željezare i KAP-a, svojevrstan svetionik na ovdašnjem tržištu kapitala, prema kome se orijentišu mnogi sadašnji i možda budući investitori u crnogorske hartije od vrijednosti.

„Na protekloj Skupštini mogla su se čuti različita mišljenja o visini predložene dividende, bazirana na velikim iznosima koji su isplaćivani u prethodnom periodu”, kaže za Monitor Aleksandar Raspopović, izvršni direktor Crnogorska asocijacija malih akcionara (CAMA). „ Prema riječima menadžmenta 0,1 euro po akciji je trenutni maksimum koji je kompanija u mogućnosti da isplati, imajući u vidu svoje investicione planove za 2018. godinu, a da se ne zadužuje”.

Evo šta kažu brojevi. Ako ste akcije Telekoma kupili po sadašnjim cijenama (1,4 eura po akciji) onda vam izglasana dividenda donosi prinos od pristojnih sedam odsto. Problem je taj što ogromna većina akcionara te kompanije akcije nije kupila po aktuelnim i poprilično apokaliptičnim cijenama prema kojima cijela kompanija – uz EPCG najvrjednije što je Crna Gora izgradila nakon Drugog svjetskog rata i do danas sačuvala – vrijedi nepunih 70 miliona eura. Prije sedam godina, krajem 2017. tržišna kapitalizacija (vrijednost na berzi) CG Telekoma iznosila je više od 315 miliona eura. A vlasnika su, te godine, promijenile akcije Telekoma vrijedne 63 miliona.

Maksimalna cijena po kojoj se tada trgovalo akcijama Telekoma bila je 9,2 eura. Zanemarimo je, praveći se saglasni kako su berzanski gubici na „prenaduvanom” tržištu kapitala – a crnogorsko je prije deset godina bilo knjiški primjer takvog tržišta – isključivo lična stvar neopreznih i(li) zlosrećnih kupaca. Registrujmo, ipak, da se vlasnicima tada kupljenih akcija danas kroz dividendu vraća manje od jedan odsto uloženog. Uz podsječanje da prošle godine nijesu dobili ni toliko. Zapravo ništa, pošto dividende nije bilo a vrijednost akcija se dodatno srozala. Ispod nominale.

Nominalna cijena akcija CG Telekoma je, zamalo, pa dvostruko veća (2,6 eura) od aktuelne. I to nije samo posljedica stanja na Montenegroberzi. Neto dobit Telekoma u prošloj godini (5,1 milion) mnogo je manja od dobiti koja je ostvarena 2016. (9,4 miliona) u poslednjoj godini kada se kao većinski vlasnik CG Telekoma vodio Mađar Telekom, član Dojče Telekom grupe sa sjedištem u Budimpešti.

Mađar Telekom je postao većinski vlasnik CG Telekoma u martu 2005. Nakon što je od vlade kupio 51,12 odsto akcija u državnom vlasništvu za 114 milion eura. U istom aranžmanu (uz finansijsku pomoć Vlade Mila Đukanovića) Mađari su za 23 miliona eura kupili i 21,92 odsto akcija od manjinskih akcionara. Još 3,5 odsto akcija kupljeno je preko berze, putem javnih ponuda pa su Mađari, a preko njih Njemci, postali vlasnici tri četvrtine akcija CG Telekoma (76,53 odsto akcija).

Tada počinje zlatno doba crnogorskog akcionarstva u kome su vlasnicima akcija Telekoma isplaćivane dividende u iznosu od 17 centi (2006.) do 1,8 eura. Od 2010. pa do prošle godine akcionari su dobijali dividendu u iznosu od 35 do 48 centi po akciji. I ne čudi da manjinski akcionari sa sjetom pamte ta vremena. „Ne trebamo zaboraviti da je Telekom kompanija sa najrazvijenijom praksom korporativnog upravljanja”, kaže nam Raspopović u ime CAMA.

Šta se u međuvremenu promijenilo?

U januaru prošle godine stiže obavještenje kako je CG Telekom promijenio vlasnika. A opet ostao u krugu familije Dojče Telekoma. Transakcija je obavljena mimo berze, a naknadno je saopšteno da je Hrvatski Telekom za nešto više od 76 odsto akcija CG Telekoma Mađarima platio 123 miliona. To je bilo 15-20 miliona manje nego što je njih koštala kupovina istih. Ne računajući navodni mito od 7,35 miliona dat državnim zvaničnicima „kako bi se olakšala transakcija” preuzimanja ovdašnjeg teleoperatera.

Ta korupcionaška afera ozvaničena 2012. godine (o njoj se do tada samo šaputalo) do danas nije dobila svoj pravosudni epilog u Crnoj Gori, mada je američka Komisija za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) odavno otkrila da su kupci CG Telekoma podmitili više predstavnika crnogorske Vlade, kao i “sestru najvišeg vladinog funkcionera koja se bavi advokaturom”. Mi se i dalje „pravimo Englezi”.

Uglavnom, Hrvati su sa akcijama CG Telekoma kupili i već pomalo bajatu aferu. Sa svim posljedicama koje bi mogla imati po njene aktere. Pažnju je privukla činjenica da su sva tri telekoma uključena u tu transakciju bila u većinskom članstvu Dojče Telekom grupe. „Meni se čini da Dojče Telekom, da to kolokvijalno kažem, 123 miliona eura prebacuje iz svog lijevog džepa u desni džep”, cijenio je tada hrvatski ekspert za telekomunikacije Đuro Lubura. „Jedino što se promjenilo je, da je hrvatski Telekom na jedan legalan i legitiman način izvukao 123 miliona eura. Dakle, biće manje investicija u Hrvatskoj, a drugo ne vidim bitne promjene”.

Promjene su stigle i u Crnu Goru. I prije svega ogledaju se u padu vrijednosti akcija i (ne)isplati dividende koja je znatno manja od onoga na što su akcionari CG Telekoma navikli.

U upravi Telekoma nude objašnjenje za nastalu situaciju. Kažu da je Odluka o raspodjeli dobiti „donesena gotovo jednoglasno”.

„Imajući u vidu izuzetno visok nivo investicija u prethodne dvije godine, kao i ambiciozne investicione planove za 2018. godinu, u kompaniji smatramo predloženi iznos dividende odmjerenim, što se moglo čuti i od predstavnika manjinskih akcionara na održanoj Skupštini”, stoji u odgovirima koje nam je u ime Telekoma dostavila Marija Ražnatović, ekspert za PR i korporativnu komunikaciju, „Očekivanja su da će upravo smanjenje troškova i konsolidacija tržišne pozicije na kojima je bio akcenat u prethodnom periodu stabilizacije, uz značajne investicije povećati profitabilnost iznad projektovanog procenta rasta crnogorske ekonomije, što ukazuje na posvećenost većinskog vlasnika i menadžmenta Crnogorskog Telekoma u strateškom preokretanju pomenutog negativnog trenda u cilju ostvarivanja dobrih poslovnih rezultata, te nastavka isplate dividende u iznosu ne manjem od 50 odsto godišnjeg neto profita”.

I Aleksandar Raspopović potvrđuje da je malim akcionarima obećano kako će se menadžment ubuduće zalagati da se kroz dividendu isplati makar polovina godišnjeg neto profita”. Ali, kaže sagovornik Monitora, „manjinski akcionari smatraju da bi, ukoliko isplata bude na tom nivou, trebala da bude praćena i otkupom sopstvenih akcija”.

Teleoperateri, generalno, bilježe značajan pad vrijednosti akcija na berzi u čemu se Crnogorski Telekom ne razlikuje od ostalih, stoji u dopisu koji nam je upućen iz Telekoma. „Pad profita, te posljedično i vrijednosti akcija, uslovljen je sa jedne strane velikim rastom tražnje za povećanim protokom podataka koji zahtijeva dodatne investicije, dok je sa druge strane cijena pružene usluge ista ili manja, što se između ostalog da pripisati pojačanoj regulaciji kojoj je u prethodnom periodu bio izložen Crnogorski Telekom.”

Zanimljivo, ali iz Bona (sjedište Dojče telekoma) stižu drugačije vijesti. Deutsche Telekom grupa ostvarila je u prošloj godini prihode od 74,9 milijardi eura, što je 2,5 odsto više nego godinu dana prije, pri čemu je čista dobit porasla gotovo 30 odsto, saopšteno je krajem februara, uz podatak da je „čista dobit” DT u 2017. godini iznosila 3,5 milijardi eura. „DT nastavlja rast na svojim tržištima u svijetu. U 2017. smo ponovno održali sva naša obećanja. Želimo da dioničari zarade od našeg uspjeha, pa stoga planiramo povećati dividendu treći put zaredom”, poručio je u izvještaju izvršni direktor DT-a Tim Hottges.

Slijedio je podatak prema kome je dividenda akcionarima DT grupe u poslednje tri godine povećana za 30 odsto. Na njenoj periferiji (DT grupe) stvari idu u sasvim suprotnom smjeru. Očito da nije svejedno.

Nema vajde od države

I sami akcionari moraju da se bore za svoja prava i da ih koriste, kaže Aleksandar Raspopović. , „Sad je možda i poslednja prilika, nakon stupanja na snagu Zakona o tržištu kapitala, da se stvari pokrenu sa mrtve tačke i učini nešto za povratak povjerenja u domaće tržište”. Pa navodi dva primjera kao ilustraciju postojećeg stanja:

-Kod Luke Bar imamo situaciju da se jedina kompanija u većinskom državnom vlasništvu koja je prihvatila Kodeks korporativnog upravljanja Montenegroberze prilično netransparentno ponašala u trenutku kada su počela nagađanja o visini dugovanja zaposlenima. Nakon toga se dešava i da se uprava koja je odgovorna za izradu i vjerodostojnost finansijskih iskaza ograđuje od istih. Sve to, kao i prošlogodišnje odustajanje Vlade od privatizacije su negativno uticali na interesovanje investitora.

Što se tiče Plantaža, i pored velikih marketinških i PR napora, ne trebamo smetnuti sa uma da je firma u proteklom periodu dovedena na crnu listu poreskih dužnika. Poslovni prihodi u 2017. godini su porasli blijedih 0,34 odsto, poslovni rezultat je pao za 31,29 odsto. Od strane uprave posebno je naglašen porast neto rezultata za 5,44 odsto na 2,2 miliona eura, ali tu informaciju prati podatak da je vrijednosti zaliha povećana za 2,1 milion eura…

Ove dvije firme su očigledan primjer da državno vlasništvo ne vodi ka efikasnom upravljanju u privrednim društvima, ali i pored toga čujemo stavove da je, parafraziram, ostvaren funkcionalan i harmoničan odnos između ciljeva firme, interesa vlasnika i zaposlenih, pa nema potrebe za promjenom vlasničke strukture.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

U medijima objavljeni sadržaji preuzeti iz telefona Vesne Medenice potvrdili su  ono što je  odavno javna tajna – državno pravosuđe bilo je  pod vladarskom kućom Đukanović, podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu

 

Javnost je ovih dana iznenadio dodatak na već ustaljenu praksu objavljivanja SKY ECC kriptovanih prepiski između kriminalnih grupa i visokih operativaca policije koji su zajednički švercovali drogu i borili se protiv neprijatelja “države”, “Šefa” režima, i “poslovne” konkurencije. Prilikom hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice na podgoričkom aerodromu u aprilu 2022. godine, oduzet joj je i mobilni telefon. Nakon godinu i po mediji su počeli objavljivati sadržaje sa Whatsapp aplikacije koji su pronađeni na telefonu.

Treba imati u vidu da ti sadržaji nisu bili predmet optužnice koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podignulo sredinom oktobra prošle godine protiv bivše šefice pravosuđa, njenog sina Miloša kao organizatora kriminalne grupe i ostalih članova. Gro optužnice se bazira na SKY prepiskama koje su crnogorskim istražiteljima dostavili Europol francuski Apelacioni sud putem međunarodne pravne pomoći.

Sadržaji koji su objavljeni, pod uslovom da su vjerodostojni i tačni, svakako su zavrjeđivali pažnju javnosti u interesu javnosti. Potvrdili su ono što je odavno javna tajna –  državno pravosuđe pod vladarskom kućom Đukanović bilo je podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu.

U ispovijesti portalu Press Ana Pešukić (koja je radila u kući Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države) je u detalje opisala kako je predsjednica Vrhovnog suda Medenica dolazila na kafenisanje i raporte kod Prvog brata koji ju je dočekivao u pidžami u preuređenom podrumu njegove zgrade. Osim Medenice raportirali su i mnogi drugi uključujući i tadašnjeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića koji je  u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja.

Procurjele Whatsapp prepiske, na kojima su se do sada pojavile Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i ranija šefica cetinjskog osnovnog suda, i sudija Suzana Mugoša, najpoznatija po javno prenošenoj telenoveli Afera Državni udar i presudi liderima tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), su pokazale hijerarhiju tadašnjeg sistema. Kako se Medenica ponašala prema vladaru zemlje i njegovom bratu (i sestri) tako su se i njoj podređeni u pravosuđu ponašali prema njoj – podnosili raporte i tražili mišljenja uz teferič na koji bi ih ona pozivala. Potčinjeni su predlagali i nove poslušnike i podobne za radna mjesta.

Jelena Perović je u poruci od 15. juna 2020,  pomenula svoju savjetnicu J.J. koja je između ostalog i  “Crnogorka…Sva je na svom mjestu”. Medenici je godilo da ima osobu kojoj je jedan od pluseva u karijeri trebalo biti i nacionalna pripadnost – što se kosi sa svakim mogućim zakonom. Isti Medeničin  kurs vidio se i u njenoj poruci nakon presude Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Državnom udaru. Da li sudijama apelacionog vijeća ili optuženima ili svima, opsovana je “majka četnička” od šefice pravosuđa koja je početkom 90-tih podržavala ratnike koji su vodili  borbu za stvaranje  Velika Srbije. U istom poslu je zdušno učestvovao i Šef,  tadašnji premijer Milo Đukanović.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama

 

Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.

Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.

Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.

Svoju odluku  iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.

Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.

Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.

Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.

Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.

I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz ormara ponovo ispadaju  kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja  prethodnika

 

Ponovo ispadaju orasi iz šinjela  bivših vlasti.

Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.

Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.

Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo.  Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao   da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.

Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.

Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život.  (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).

Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada  na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.

„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.

Stojanovićeva policija nije radila ni jedno ni drugo. Nego treće – bespogovorno čuvala DPS vlast: „Vrlo smo ozbiljno shvatili prijetnje Fronta (DF – prim. Monitora) i njegovih pristalica da neće priznati izborni rezultat osim onaj koji njima ide u korist”, obavijestio je javnost Stojanović neposredno uoči parlamentarnih izbora 2016. Pa je najavio: „Prema svakom pokušaju izazivanja nemira tokom izbornog dana i u noći proglašenja rezultata, odnosićemo se kao prema pokušaju rušenja države…”.

Nije to bila prazna prijetnja. Još su tada bila svježa sjećanja na brutalnost i svirepost koju su maskirani pripadnici Stojanovićeve UP pokazali u oktobru 2015, tokom razbijanja opozicionog protesta pred zgradom parlamenta. I kasnijeg, višesatnog, progona i prebijanja po gradskim ulicama svih koji su pali šaka maskiranim policajcima. Do danas neidentifikovani pripadnici policije (sumnja se da je među njima bilo i volontera iz kriminalnog miljea) pretukli su: Mija Martinovića, Marka Rakočevića, Andriju Račića, Branimira Vukčevića, Darka Šćepanovića, Momčila Baranina… I još ko zna koliko građana/građanki koje je bio strah ili sramota da to prijave. Ili su mislili da je besmisleno žaliti se onima koji su sve to i organizovali. Stojanović je sve  prećutao.

Zato je na dan izbora 2016. pružio tadašnjem glavnom SDT-u Milivoju Katniću neophodnu logističku podršku za vizuelizaciju priče o državnom udaru. Pamtimo: policija je na Stari aerodrom donijela i rasporedila automatsko oružje iz svojih magacina, pa ga snimila i javnosti prikazala kao dio arsenala navodnih zavjerenika. Napravljen je i fotoelaborat „zaplijenjenog“ oružja, bez i jedne naznake da je isto uzeto na revers iz policijske oružarnice.

Kako je Slavko Stojanović znao da odvoji bitno od nebitnog svjedoči i slučaj inspektora Predraga Šukovića. Njega su Stojanovićevi policajci, bez saradnje sa tužilaštvom, uhapsili nakon što je  Markovića i Veljovića optužio za učešće u duvanskom švercu. Kada je isti policajac ranjen, na ulici, tadašnji direktor UP nije našao za shodno ni da ga obiđe.

Onda je  prste umiješao gospodin slučaj: Stojanovića su uhapsili (priveli) pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja kojim rukovodi – Predrag Šuković. Čekamo nastavak.

Pogodilo se, pa je i tzv. državni udar nanovo aktuelizovan ovih dana. Na način koji bi, valjda svuda osim u Crnoj Gori, bio povod za (ne)formalno vanredno stanje u svim institucijama sistema.

Vijesti su objavile sky prepisku iz januara 2021. u kojoj tadašnji policajci Petar Lazović i Ljubo Milović (prvi je u pritvoru a drugi u bjekstvu, nakon optužbi za kriminalne aktivnosti) iskazuju spremnost da potkupe sudije Apelacionog suda kako bi potvrdili prvostepenu, osuđujuću, presudu u slučaju državni udar. „Nema limita za pare“, navodno piše Lazović Miloviću.

Iz konteksta se razumije da je njihova meta sutkinja Seka Piletić, jedna od članica tročlanog vijeća Apelacionog suda. I da su obojica razočarani nakon što kupovina presude nije uspjela. Nego je slučaj vraćen na ponovno suđenje. „Rekao muž da nijesu imuni na pare, ali da ne može to da uradi”, navodno piše Milović Lazoviću.

Taman je neko mogao pomisliti i kako stvari nijesu toliko loše koliko su mogle biti, kad je izronila privatna prepiska sutkinja Suzane Mugoše, Milenke Žižić i nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja je nakon odlaska u penziju uhapšena i optužena za kriminalno udruživanje i zloupotrebu položaja. Tako smo u prilici da čitamo kako Medenica kolegama iz Apelacionog suda psuje majku četničku nakon ukidanja presude u slučaju državni udar, pa ona i sutkinja Žižić žale zbog promjene vlasti 2020. godine, pomalo ogovaraju kolege i razmjenjuju informacije i mišljenja o predmetima koji čekaju presudu u njihovim sudovima.

Dovoljno da ponovo proključaju strasti. Jedni su ponuđenu prepisku tri sutkinje iščitali kao novi dokaz urota i zloupotreba u pravosuđu. Pošto je njihova prepiska stavljena u kontekst činjenice da su, od proljeća prošle godine, zbog nezakonitih radnji i zloupotreba, uz Medenicu, privođeni pa osumnjičeni/optuženi i bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i nekadašnji specijalni tužilac Saša Čađenović (Jovanić je ove nedjelje pušten da se brani sa slobode, Čađenović je još u pritvoru). I zatražili čistku. Odnosno, veting.

Drugi su problematizovali to što je na svjetlost dana izašla privatna prepiska Vesne Medenice koja, koliko se iz priloženog da zaključiti, nema nikakve veze sa onim zbog čega je ona procesuirana. Nešto slično postupku Milivoja Katnića kada se, na osnovu optužbi koje su kasnije pale na sudu, dokopao telefona advokata Gorana Rodića. I objelodanio njegovu prepisku sa klijentom sa kojim je pripremao odbranu. Osveta novih vlasti, čitamo u medijima bliskim DPS-u. Uz tekstove kojima se pokušava kompromitovati sutkinja Piletić.

Mnogo je simptoma koji ukazuju da je crnogorsko pravosuđe ozbiljno oboljelo. Samo mu ne treba pridodavati. Objavljena sky prepiska ukazuje da sutkinja Piletić nije kupljena. Suzana Mugoša je potpisala rješenje kojim je Vesni Medenici određeno prvih 30 dana pritvora.   To što su dio sistema koji, očigledno, ne funkcioniše ne smije biti samo njihov problem.

Ovim nijesu iscrpljeni ovonedjeljni događaji u kojima su se sadašnji i bivši funkcioneri izvršnih i sudskih vlasti selili na stranice crne hronike. I u pritvorsku jedinicu zatvora u Spužu.

Jednomjesečni pritvor određen je glavnoj inspektorki za poljoprivredu, vino i ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragani Kandić Perović. Ona se osumnjiči za zloupotrebu službenog položaja i primanje mita. U istoj akciji, po nalogu Osnovnog tužilaštva u Podgorici, privedeni su još jedan poljoprivredni inspektor i suvlasnici privatne kompanije koji su, navodno, dali mito. Pet hiljada koje su pronađene pretresom stana uhapšene glavne inspektorke.

Kandić Perović je pažnju ovdašnje javnosti zavrijedila ljetos, kada su se na društvenim mrežama, a potom i u medijima, pojavili snimci njenog razgovora sa nadzornikom (čuvarem) sa Skadarskog jezera. Inspektorka od njega traži da pusti uhvaćene ribokradice i vrati im oduzeti čamac i opremu. Obećala je, kaže.

Umjesto kazne (suspenzije), uhapšena inspektorka je nastavila da radi da bi, sa imenovanjem nove vlade, bila i unaprijeđena (resorni ministar Vladimir Joković je zadržao funkciju iz prethodne vlade). Tako joj je  data prilika da proširi „posao“ i saradničku mrežu. Javnost je, istovremeno, dobila dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce DPS ponašanja. I to baš one najgore, koji se tiču visokog stepena tolerancije prema „mangupima u našim redovima“.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo