Povežite se sa nama

MONITORING

RASPODJELA DIVIDENDE U CRNOGORSKOM TELEKOMU: Iz punog – mrvice

Objavljeno prije

na

Skupština akcionara Crnogorskog Telekoma A.D. donijela je nedavno odluku o isplati dividende za prošlu godinu u iznosu od 0,1 eura (deset centi) po akciji. Neuporedivo više u odnosu na 2016. kada, po prvi put nakon privatizacije Telekoma, dividenda nije isplaćena. I preko četiri puta manje od dividende (0,406 eura po akciji) koja je akcionarima isplaćena u ljeto 2016. godine, na osnovu poslovnih rezultata prethodne godine.

Zato su i mišljenja podijeljenja po pitanju da li je odluka o isplati dividende dobra ili loša vijest za akcionare, zapošljene i korisnike usluga CG Telekoma ali i društvo u cjelini. Prosto, Telekom ostaje, nakon odluke o podržavljenju privatizovanih akcija EPCG i bankrota ranije privatizovanih Željezare i KAP-a, svojevrstan svetionik na ovdašnjem tržištu kapitala, prema kome se orijentišu mnogi sadašnji i možda budući investitori u crnogorske hartije od vrijednosti.

„Na protekloj Skupštini mogla su se čuti različita mišljenja o visini predložene dividende, bazirana na velikim iznosima koji su isplaćivani u prethodnom periodu”, kaže za Monitor Aleksandar Raspopović, izvršni direktor Crnogorska asocijacija malih akcionara (CAMA). „ Prema riječima menadžmenta 0,1 euro po akciji je trenutni maksimum koji je kompanija u mogućnosti da isplati, imajući u vidu svoje investicione planove za 2018. godinu, a da se ne zadužuje”.

Evo šta kažu brojevi. Ako ste akcije Telekoma kupili po sadašnjim cijenama (1,4 eura po akciji) onda vam izglasana dividenda donosi prinos od pristojnih sedam odsto. Problem je taj što ogromna većina akcionara te kompanije akcije nije kupila po aktuelnim i poprilično apokaliptičnim cijenama prema kojima cijela kompanija – uz EPCG najvrjednije što je Crna Gora izgradila nakon Drugog svjetskog rata i do danas sačuvala – vrijedi nepunih 70 miliona eura. Prije sedam godina, krajem 2017. tržišna kapitalizacija (vrijednost na berzi) CG Telekoma iznosila je više od 315 miliona eura. A vlasnika su, te godine, promijenile akcije Telekoma vrijedne 63 miliona.

Maksimalna cijena po kojoj se tada trgovalo akcijama Telekoma bila je 9,2 eura. Zanemarimo je, praveći se saglasni kako su berzanski gubici na „prenaduvanom” tržištu kapitala – a crnogorsko je prije deset godina bilo knjiški primjer takvog tržišta – isključivo lična stvar neopreznih i(li) zlosrećnih kupaca. Registrujmo, ipak, da se vlasnicima tada kupljenih akcija danas kroz dividendu vraća manje od jedan odsto uloženog. Uz podsječanje da prošle godine nijesu dobili ni toliko. Zapravo ništa, pošto dividende nije bilo a vrijednost akcija se dodatno srozala. Ispod nominale.

Nominalna cijena akcija CG Telekoma je, zamalo, pa dvostruko veća (2,6 eura) od aktuelne. I to nije samo posljedica stanja na Montenegroberzi. Neto dobit Telekoma u prošloj godini (5,1 milion) mnogo je manja od dobiti koja je ostvarena 2016. (9,4 miliona) u poslednjoj godini kada se kao većinski vlasnik CG Telekoma vodio Mađar Telekom, član Dojče Telekom grupe sa sjedištem u Budimpešti.

Mađar Telekom je postao većinski vlasnik CG Telekoma u martu 2005. Nakon što je od vlade kupio 51,12 odsto akcija u državnom vlasništvu za 114 milion eura. U istom aranžmanu (uz finansijsku pomoć Vlade Mila Đukanovića) Mađari su za 23 miliona eura kupili i 21,92 odsto akcija od manjinskih akcionara. Još 3,5 odsto akcija kupljeno je preko berze, putem javnih ponuda pa su Mađari, a preko njih Njemci, postali vlasnici tri četvrtine akcija CG Telekoma (76,53 odsto akcija).

Tada počinje zlatno doba crnogorskog akcionarstva u kome su vlasnicima akcija Telekoma isplaćivane dividende u iznosu od 17 centi (2006.) do 1,8 eura. Od 2010. pa do prošle godine akcionari su dobijali dividendu u iznosu od 35 do 48 centi po akciji. I ne čudi da manjinski akcionari sa sjetom pamte ta vremena. „Ne trebamo zaboraviti da je Telekom kompanija sa najrazvijenijom praksom korporativnog upravljanja”, kaže nam Raspopović u ime CAMA.

Šta se u međuvremenu promijenilo?

U januaru prošle godine stiže obavještenje kako je CG Telekom promijenio vlasnika. A opet ostao u krugu familije Dojče Telekoma. Transakcija je obavljena mimo berze, a naknadno je saopšteno da je Hrvatski Telekom za nešto više od 76 odsto akcija CG Telekoma Mađarima platio 123 miliona. To je bilo 15-20 miliona manje nego što je njih koštala kupovina istih. Ne računajući navodni mito od 7,35 miliona dat državnim zvaničnicima „kako bi se olakšala transakcija” preuzimanja ovdašnjeg teleoperatera.

Ta korupcionaška afera ozvaničena 2012. godine (o njoj se do tada samo šaputalo) do danas nije dobila svoj pravosudni epilog u Crnoj Gori, mada je američka Komisija za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) odavno otkrila da su kupci CG Telekoma podmitili više predstavnika crnogorske Vlade, kao i “sestru najvišeg vladinog funkcionera koja se bavi advokaturom”. Mi se i dalje „pravimo Englezi”.

Uglavnom, Hrvati su sa akcijama CG Telekoma kupili i već pomalo bajatu aferu. Sa svim posljedicama koje bi mogla imati po njene aktere. Pažnju je privukla činjenica da su sva tri telekoma uključena u tu transakciju bila u većinskom članstvu Dojče Telekom grupe. „Meni se čini da Dojče Telekom, da to kolokvijalno kažem, 123 miliona eura prebacuje iz svog lijevog džepa u desni džep”, cijenio je tada hrvatski ekspert za telekomunikacije Đuro Lubura. „Jedino što se promjenilo je, da je hrvatski Telekom na jedan legalan i legitiman način izvukao 123 miliona eura. Dakle, biće manje investicija u Hrvatskoj, a drugo ne vidim bitne promjene”.

Promjene su stigle i u Crnu Goru. I prije svega ogledaju se u padu vrijednosti akcija i (ne)isplati dividende koja je znatno manja od onoga na što su akcionari CG Telekoma navikli.

U upravi Telekoma nude objašnjenje za nastalu situaciju. Kažu da je Odluka o raspodjeli dobiti „donesena gotovo jednoglasno”.

„Imajući u vidu izuzetno visok nivo investicija u prethodne dvije godine, kao i ambiciozne investicione planove za 2018. godinu, u kompaniji smatramo predloženi iznos dividende odmjerenim, što se moglo čuti i od predstavnika manjinskih akcionara na održanoj Skupštini”, stoji u odgovirima koje nam je u ime Telekoma dostavila Marija Ražnatović, ekspert za PR i korporativnu komunikaciju, „Očekivanja su da će upravo smanjenje troškova i konsolidacija tržišne pozicije na kojima je bio akcenat u prethodnom periodu stabilizacije, uz značajne investicije povećati profitabilnost iznad projektovanog procenta rasta crnogorske ekonomije, što ukazuje na posvećenost većinskog vlasnika i menadžmenta Crnogorskog Telekoma u strateškom preokretanju pomenutog negativnog trenda u cilju ostvarivanja dobrih poslovnih rezultata, te nastavka isplate dividende u iznosu ne manjem od 50 odsto godišnjeg neto profita”.

I Aleksandar Raspopović potvrđuje da je malim akcionarima obećano kako će se menadžment ubuduće zalagati da se kroz dividendu isplati makar polovina godišnjeg neto profita”. Ali, kaže sagovornik Monitora, „manjinski akcionari smatraju da bi, ukoliko isplata bude na tom nivou, trebala da bude praćena i otkupom sopstvenih akcija”.

Teleoperateri, generalno, bilježe značajan pad vrijednosti akcija na berzi u čemu se Crnogorski Telekom ne razlikuje od ostalih, stoji u dopisu koji nam je upućen iz Telekoma. „Pad profita, te posljedično i vrijednosti akcija, uslovljen je sa jedne strane velikim rastom tražnje za povećanim protokom podataka koji zahtijeva dodatne investicije, dok je sa druge strane cijena pružene usluge ista ili manja, što se između ostalog da pripisati pojačanoj regulaciji kojoj je u prethodnom periodu bio izložen Crnogorski Telekom.”

Zanimljivo, ali iz Bona (sjedište Dojče telekoma) stižu drugačije vijesti. Deutsche Telekom grupa ostvarila je u prošloj godini prihode od 74,9 milijardi eura, što je 2,5 odsto više nego godinu dana prije, pri čemu je čista dobit porasla gotovo 30 odsto, saopšteno je krajem februara, uz podatak da je „čista dobit” DT u 2017. godini iznosila 3,5 milijardi eura. „DT nastavlja rast na svojim tržištima u svijetu. U 2017. smo ponovno održali sva naša obećanja. Želimo da dioničari zarade od našeg uspjeha, pa stoga planiramo povećati dividendu treći put zaredom”, poručio je u izvještaju izvršni direktor DT-a Tim Hottges.

Slijedio je podatak prema kome je dividenda akcionarima DT grupe u poslednje tri godine povećana za 30 odsto. Na njenoj periferiji (DT grupe) stvari idu u sasvim suprotnom smjeru. Očito da nije svejedno.

Nema vajde od države

I sami akcionari moraju da se bore za svoja prava i da ih koriste, kaže Aleksandar Raspopović. , „Sad je možda i poslednja prilika, nakon stupanja na snagu Zakona o tržištu kapitala, da se stvari pokrenu sa mrtve tačke i učini nešto za povratak povjerenja u domaće tržište”. Pa navodi dva primjera kao ilustraciju postojećeg stanja:

-Kod Luke Bar imamo situaciju da se jedina kompanija u većinskom državnom vlasništvu koja je prihvatila Kodeks korporativnog upravljanja Montenegroberze prilično netransparentno ponašala u trenutku kada su počela nagađanja o visini dugovanja zaposlenima. Nakon toga se dešava i da se uprava koja je odgovorna za izradu i vjerodostojnost finansijskih iskaza ograđuje od istih. Sve to, kao i prošlogodišnje odustajanje Vlade od privatizacije su negativno uticali na interesovanje investitora.

Što se tiče Plantaža, i pored velikih marketinških i PR napora, ne trebamo smetnuti sa uma da je firma u proteklom periodu dovedena na crnu listu poreskih dužnika. Poslovni prihodi u 2017. godini su porasli blijedih 0,34 odsto, poslovni rezultat je pao za 31,29 odsto. Od strane uprave posebno je naglašen porast neto rezultata za 5,44 odsto na 2,2 miliona eura, ali tu informaciju prati podatak da je vrijednosti zaliha povećana za 2,1 milion eura…

Ove dvije firme su očigledan primjer da državno vlasništvo ne vodi ka efikasnom upravljanju u privrednim društvima, ali i pored toga čujemo stavove da je, parafraziram, ostvaren funkcionalan i harmoničan odnos između ciljeva firme, interesa vlasnika i zaposlenih, pa nema potrebe za promjenom vlasničke strukture.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo