Povežite se sa nama

FOKUS

Rat za Mila

Objavljeno prije

na

Da nešto mutno ima u odnosu vlasti i pojedinih medija potvrdilo je i istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) da režim ima svoje omiljene medije u koje sipa pare iz budžeta. Mimo svake ekonomske logike, od 1,8 miliona eura koje su vladini i skupštinski organi tokom prošle godine potrošili za reklamiranje, najviše je otišlo medijima sa najmanjim uticajem, beznačajnim tiražima i rejtingom. Ali, naivno je i pomisliti da vlast nema valjanu računicu. Slučajno, radi se o državnim i medijima bliskim vlasti. Najplaćeniji su najglasniji u veličanju lika i djela vođe i u prvim borbenim redovima rasplamsalog svetog rata protiv medija koji nijesu pod kontrolom vrha vlasti.

Rat se, a kako bi drugačije, vodi preko najplaćenije, državne Pobjede. Prema istraživanju CGO, tokom prošle godine vladini i skupštinski organi za reklamiranje i oglašavanje najviše su dali upravo Pobjedi, ukupno oko 200 hiljada eura. To je oko 70 odsto ukupnog novca. Istovremeno, najtiražnijim dnevnim listovima Vijestima i Danu pripala je tek sića, Vijestima osam, a Danu oko tri odsto.

Kao i devedesetih, Pobjeda i danas ratuje za istog vođu, ispisujući još jednu svesku Rata za mir. Srđan Kusovac, bivši savjetnik Mila Đukanovića, sve je ogoljeniji i otvoreniji u napadima na medije koje vlast ne kontroliše i sve one koji nijesu po volji šefa mu. A srazmjerno sve oštrijim kritikama Đukanovića na račun istih. Bivši premijer je nedavno pozvao na hapšenje Miodraga Perovića, vlasnika Vijesti, nakon čega je hajka državne novine na ,,državne neprijatelje” intenzivirana.

Samo nekoliko dana nakon što je preko Pobjede Sava Grbović, najbliži saradnik Branislava Mićunovića, kojeg policije i tužilaštva iz regiona označavaju kao šefa organizovanog kriminala u Crnoj Gori i šire, uputio uvrede i prijetnje novinarima i urednicima Vijesti, Kusovac je nastavio hajku. Ta novina objavila je ,,mini studiju”, dokument u kom bivši urednik Vijesti Zdravko Vučinić urednicima i vlasnicima Vijesti navodno naširoko objašnjava šta je sve prećutao o poslovanju Crnogorske komercijalne banke, a na štetu Prve banke koju kontrolišu braća Aco i Milo Đukanović. Zanimljivo: studija je ispisana u trećem licu, a ne u prvom kako se obično piše o sebi.

Željko Ivanović, direktor Vijesti, osporio je za Monitor autentičnost dokumenta. On tvrdi da je po prepoznatljivom rukopisu tajnih službi komibinacijom malog broja tačnih podataka ili komentara iz privatne komunikacije predstavnika Vijesti i obilja iskonstruisanih detalja i analiza, fabrikovana studija s ciljem da se državni neprijatelji oblate i kompromituju.

„To glas udbe radi već tri godine, a sada najavljuju da će preći i na neke ministre, da imaju i njihove dosijee. Važno je istaći da će, o ovim studijama i feljtonima lista Vlade Crne Gore i organizovanog kriminala, jednog dana izaći istinska studija koja će dokumentovano opisati prirodu jednog mafijaškog režima i zloupotrebu obavještajne službe i državne propagande”, kaže Ivanović.

Pobjeda, poznato je, skoro godinu u serijalu Pisma iz Sarajeva objavljuje neistine i uvrede na račun predstavnika Vijesti i Monitora i svih onih koji odbijaju da javno zaborave odgovornost Mila Đukanovića za ratni zločin deportacije bosanskih izbjeglica i žmure pred njegovim sumnjivim poslovima. Prethodno je godinama objavljivan feljton o urednicima, vlasnicima i novinarima Vijesti.

Novac koji je Pobjeda prošle godine dobila od vladinih i skupštinskih organa, tek je mali dio novca iz državne kase utrošen kako bi se u životu održalo vladino čudovište koje nezakonito posluje već deceniju. Država je Pobjedi izdala ranije garancije na kredite od 2,97 miliona i 3,5 miliona eura, a tu je i konverzija poreskog duga u akcijski kapital u iznosu od 4,8 miliona i 1,5 miliona eura na uštrb punjenja budžeta.

Istraživanje CGO nije obuhvatilo ni podatke o tome koliko novca javna i preduzeća u kojima država ima udjela troše na reklamiranje, i u kojim medijima. Monitor je tim preduzećima, od Aerodroma Crne Gore do Elektroprivrede i Luke Bar, uputio pitanja o tome koliko su novca za reklamiranje izdvojili tokom prošle godine i kojim medijima. Do završetka ovog broja odgovori nijesu stigli. Jedino su iz Elektroprivrede saopštili da je ta kompanija prošle godine utrošila oko 20 hiljada eura za reklamiranje, ali ne i kojim je medijima novac otišao.

Kusovac nije sam u ratu protiv kritičara režima i medija koje vlast ne kontroliše. Draško Đuranović, vlasnik portala Analitika, Darko Šuković, vlasnik Antene M, i Đuro Vučinić, vlasnik Montene, pozvali su državne organe da reaguju nakon što je Pobjeda objavila ,,mini studiju”, dokument čija autentičnost nije potvrđena i u kom jedan novinar navodno objašnjava kako se u svojim tekstovima nije podjednako bavio CKB i Prvom bankom, prećutkujući informacije koje je navodno imao o CKB banci. Šuković je čak javno bio razočaran što tužilaštvo vjerovatno neće hapsiti predstavnike tih medija, „hohštaplere” kako ih je nazvao. Možda nebitno, ali niko od medijskih profesionalaca nije pominjao da je za novinara Prva banka kao tema interesantnija, ono bar zbog toga što je kao banka tadašnjeg premijera i njegovog brata zamalo ugrozila finansijski sistem zemlje.

Zanimljivo je da su upravo portal Analitika, Antena M i Montena nakon Pobjede najplaćeniji mediji po istraživanju CGO. Analitika je prošle godine dobila preko 20 hiljada eura, od čega najviše od Ministarstva saobraćaja i Direkcije za saobraćaj, oko 12 hiljada eura.

I Montena je dobila oko 20 hiljada eura, od čega je skoro 18 hiljada eura platilo Ministarstvo saobraćaja. Slijedi Antena M sa 14 hiljada eura, od čega je najveći dio stigao opet iz Ministarstva saobraćaja.

Istovremeno, najgledanija Televizija Vijesti dobila je tek sedam hiljada eura, isto koliko i javni servis Berane.

Predstavnici Vijesti i Dana ocijenili su da ti podaci jasno pokazuju da Vlada šikanira i diskriminiše medije koje ne kontroliše.

Iako nijesmo uspjeli da saznamo o kolikoj je sumi riječ, nije teško utvrditi da se najveća javna preduzeća oglašavaju u Analitici i Anteni M. Portal Analitika je, zanimljivo, od prvog dana počeo sa velikim oglašivačima, kada broj ulazaka i posjećenost sigurno nijesu mogli biti kriterijum za oglašavanje. Tu su i dugovi od preko 800 hiljada eura koje je napravio Bega press, ugašeni distributer štampe, u vlasništvu supruge Draška Đuranovića, a pokrila Vlada pod izgovorom pomoći medijima kojima je Bega press dugovao. PzP je tada ocijenio da Đuranović ne može ostati nakon toga u Savjetu RTCG.

U prošlogodišnjoj raspodjeli novca od igara na sreću Antena M i Montena dobile su desetine hiljada eura, i to Antena M oko 45 hilajda eura, a Montena oko 35 hiljada. Direktor Montene Đuro Vučinić ove sedmice otkazao je jednu od najpoznatijih emisija na toj televiziji Oči u oči autora Marka Novakovića, nakon što je Novaković objavio tekst u Vijestima u kom je kritikovao vlast. Vučinić je objasnio da neće tolerisati angažovano novinarstvo. ,,Da mi iz neke partije kažu marš tamo, neću ti nikad u emisiju doć”.

Analiza medijske scene Srbije u vremenu prije Miloševićevog pada, koju su radili tamošnji profesionalci i novinarska udruženja, pokazala je da je srpski diktator činio isto što danas u Crnoj Gori rade Đukanović i njegovi mediji. Nakon finansijskog iscrpljivanja i ukidanja sredstava od oglašavanja, uslijedila su šikaniranja i sve otvorenije verbalno i fizičko nasilje. Tako je i ovdje.

Pobjeda, Analitika, Antena M vođina su armija spasa. A bučniji su, jer i diktator zna da je vrijeme.

DALIBORKA ULJAREVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA CENTRA ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE (CGO)
Zloupotreba javnih finansija

MONITOR: Šta je pokazalo istraživanje Centra za građansko obrazovanje?
ULJAREVIĆ: CGO je sproveo istraživanje sa ciljem da javnost sazna koji sve mediji, produkcijske kuće i drugi subjekti učestvuju u raspodjeli novca poreskih obveznika za potrebe promocije vlasti i za informativne servise. Mislim da su problematični podaci o neravnomjernoj podjeli novca među najuticajnijim medijima i da otvaraju pitanje: koji i čiji je interes reklamirati se u medijima sa malim tiražom ili uticajem? Očigledno je da postoji različit odnos državnih organa prema pojedinim medijima i disproporcija između nivoa uticaja pojedinih medija i nivoa sredstava dodijeljenih za javno oglašavanje, produkciju i druge usluge od strane državnih organa.

Mora se vršiti pritisak na državne organe da se uspostave mjerljivi kriterijumi za trošenje sredstava. Svi zajedno, posebno civilni sektor i mediji, moramo raditi na uspostavljanju sistema javne kontrole trošenja državnog novca. Zloupotrebe javnih finansija u političke svrhe nijesu novost, ali obaveza da se protiv takve prakse borimo je suština našeg djelovanja.

MONITOR: Kazali ste da se moraju utvrditi jasna pravila i kriterijumi za raspodjelu tog novca. Kako?
ULJAREVIĆ: Novac treba raspodijeliti na osnovu povjerenja koje građani imaju u medije. Paradoksalno je da se reklamirate na mjestu gdje će to mnogo manje ljudi vidjeti. Pitanje kriterijuma je otvoreno pitanje ukupno za raspodjelu sredstava iz državnih fondova, a posebnu ulogu u objektiviziranju kriterijuma imaju upravo mediji. Ako kroz medije imate spinovanje javnosti u cilju obračuna sa ljudima, onda će jedini kriterijum biti ono što vlast kaže. Ako ocrnite jedini konkurs koji je imao kriterijume, gdje prozovete projekte organizacija koje su sredstva u najvećem broju prozvanih slučajeva dobile kao kofinansirajuća za realizaciju IPA projekata, a ni riječi ne progovorite o partijskoj raspodjeli sredstava godinama unazad od strane tadašnjeg predsjednika komisije, onda ne očekujte kriterijume. Ako priču završite tamo gdje mislite da vam je interes u tom trenutku, ogriješili ste se o profesiju i ubili istinu, i zato se u Crnoj Gori vlada silom u sprezi sa bukadžijama koji vikom pokušavaju da diskredituju one koji znaju istinu o njima i njihovim nedovršenostima, a često aboliraju krivci ili se sa njih skreće pažnja.

UCJENAMA DO PRIVATIZACIJE POBJEDE
Dosijeima na Vladu

Srđan Kusovac i njegov šef Pobjedu ne koriste samo za pritisak na neistomišljenike i kritičare režima. Paralelno sa hajkom na medije, Kusovac je posljednjih dana vršio pritisak na činovnike Vlade Igora Lukšića da bi zadržao svoje radno mjesto. Monstruozno, glavni urednik državne novine je u posljednjem tekstu zaprijetio da će ukoliko Pobjeda ode u stečaj, na naslovnoj prije toga biti objavljene čitulje i da će ,,nekog istresti iz gaća”. Kusovac je pojedinim članovima tenderske komisije uputio i otvorene prijetnje da će objelodaniti povjerljive informacije o njima.

Od kupovine Pobjede bosanski Avaz Fahrudina Radončića je, prema tvrdnjama direktora te firme, bio odustao. Iz te kompanije su saopštili da nijesu znali da je Pobjeda samo u tri mjeseca ove godine uspjela da napravi preko 600 hiljada eura duga, te da bi tim tempom do kraja godine mogla napraviti novih dva i po miliona eura duga, što kupovinu Pobjede čini neisplativim poslom. Avaz nije htio da preuzme dugoročna dugovanja Pobjede od sedam miliona eura, a pregovaralo se da taj dug padne na teret crnogorskih građana.

Tenderska komisija objavila je da se nastavljaju pregovori sa Avazom. A Avaz da ih Vlada moli da se ne povlače. Prijetnje dosijeima su urodile plodom.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neformalni diplomatski krugovi imaju riječi pohvale i za Aleksandra Radovića izabranog vd direktora policije, i za Lazara Šćepanovića kojeg je za tu funkciju predlagao ministar unutrašnjuh poslova. Oni nemaju nikakvih rezervi  prema njihovim profesionalnim biografijama. Kako stvari stoje, biografije ovih policajaca  najviše mogu biti uprljane usljed političarenja stranaka na vlasti i njihovim dovođenjem  u vezu sa partijama

 

 

Na nedavnoj maratonskoj i burnoj sjednici Vlade,  u 3 sata iza ponoći izabran je Aleksandar Radović za vršioca dužnosti (v.d.) direktora Policije tako što su ministri iz redova Demokrata preglasani od strane drugih, prevashodno Pokreta Evropa sad (PES). Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je imao svog kandidata – Lazara Šćepanovića, za koga je tvrdio da je prošao (zakonom neobavezujuće) poligrafsko ispitivanje i shodno svojim ovlastima ga predložio za v.d.-a. Radović navodno nije prošao poligraf, dok on tvrdi da jeste.

Ozbiljna kriza Vlade i međusobna optuživanja PES-a i Demokrata o tome ko krši zakon sa izborom v.d. direktora su gurnuli u stranu ozbiljne probleme sa kojima se suočava Uprava policije Crne Gore, ali i čitav bezbjednosni sektor. Iako je prva post-DPS Vlada formirana još početkom decembra 2020. godine, osim što su uklonjeni i procesuirani bivši direktori policije i (samo) neki njihovi pomoćnici, sveobuhvatna reforma i depolitizacija ogromnog aparata nije ni počela niti se nazire. Dosadašnje upravljanje Policijom i Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP) od strane Građanskog pokreta URA i bivšeg koordinatora službi bezbjednosti, i kasnije premijera Dritana Abazovića se uglavnom sastojalo od ubacivanja svojih kadrova ili pridobijanja onih koji su služili bivšem režimu za potrebe novih političkih igrača. Istina, u vrijeme Abazovića je ponovo uspostavljena saradnja i razmjena informacija sa Europolom i drugim strateški važnim zapadnim službama što je, uz promjene u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dovelo do brojnih hapšenja pripadnika policijsko-kavačkog narko kartela u službi prethodnog režima.

Međutim, profesionalizacija policije i sređivanje MUP-a (pogotovo biračkog spiska), osim verbalnih izjava, se nisu očitovali na terenu. Pompezno obznanjena akcija hapšenja nekoliko službenika MUP-a i Granične policije na početku mandata Vlade Zdravka Krivokapića nije  se pomakla sa mrtve tačke čak ni u vrijeme kad su Abazović i njegov ministrar unutrašnjih poslova Filip Adžić imali potpunu kontrolu nad bezbjednosnim sektorom za vrijeme 43. Vlade. Nakon hapšenja devet osoba u martu 2021. godine, Abazović je na pressu izjavio da je ta „akcija dokaz da svi možemo da radimo“ dok se tadašnji državni sekretar u MUP-u Rade Milošević pohvalio da za „manje od 30 dana imamo epilog,“ te je označio bivšeg DPS ministra Mevludina Nuhodžića kao osobu koja snosi odgovornost jer „ništa ne može da se desi bez znanja ministra“. Iz podgoričkog tužilaštva akciju je vodio Vukas Radonjić koji će kasnije preći u SDT. I dalje se ne zna ko je odgovoran za malverzacije tokom nabavke elektronske opreme za nadzor granice, niti ko je sa milion i sto hiljada eura (donacija EU) platio pet puta jeftinije uređaje od predviđenih i na njih stavljao lažne oznake. Od „dokaza da svi možemo da radimo“ i „epiloga“ nije bilo ništa kao ni od mnogih kasnijih hvalisanja istih ljudi. Nije bilo ni proširenja istrage, niti optužnice za aferu Granica. Kasnije će i sam Milošević biti hapšen  i biti pod istragom  za navodno članstvo u kriminalnoj organizaciji i šverc cigareta sa pozicije direktora Uprave carina i prihoda. Šverc cigareta je navodno uspješno prekinut za vrijeme Abazovića. Mnogi iz opozicije i pozicije će reći da je šverc samo preuzet od ranije postave, ili u najbolju ruku donekle reduciran zbog pritiska i nadzora zapadnih službi.

Interesantno je da je na dan kada je priveden Rade Milošević, u njegovom društvu uslikan Šaranovićev kandidat za v.d. direktora policije. Fotografiju Lazara Šćepanovića je decembra prošle godine objavio M-portal kojeg finansira Milu Đukanoviću i DPS-u bliska kompanija Bemax. Šćepanović je, kako javlja lokalna štampa, prošao poligrafsko ispititivanje na kome su postavljena dva pitanja od strane poligrafista kojima je lično on nadređeni u Sektoru za borbu protiv kriminala (SBPK)Jedan od ispitivača, kako Monitor saznaje, ima samo Ugovor o djelu sa UP, pa se postavlja legitimno pitanje konflikta interesa, pogotovo ako se zna da poligraf u ovakvim situacijama nije predviđen propisima dok su nalazi dostavljeni Vladi sa oznakom stepena tajnosti –interno. Navodno postavljena pitanja su bila:  „da li si u dosluhu sa nekim iz privatnog miljea“ i „da li si u dosluhu sa nekim političarem ili ljudima bliskim njima“.

Šćepanović je dobar dio svoje karijere proveo na raznim pozicijama Centra bezbjednosti (CB) u Nikšiću. Rade Milošević je živio u Nikšiću i kao maloljetnik je nekoliko puta privođen po više osnova u isti CB. Kasnije se Šćepanović uzdigao do načelnika Regionalnog centra bezbjednosti – Zapad (koji pokriva Nikšić, Pjevlja, Šavnik, Plužine i Žabljak). Krajem novembra 2023. godine je stupio na dužnost v.d. pomoćnika direktore za pomenuti Sektor za borbu protiv kriminala. U ranijem periodu je uspješno obučavan od strane američkih i francuskih specijalnih jedinica dok je u Crnoj Gori nagrađivan kao uzoran policajac. Po saznanjima Monitora prošlost Šćepanovića nema mrlja u smislu poslovnih i drugih sumnjivih veza sa tadašnjim kriminalizovanim vrhom policije. Mediji naklonjeni šefu bivšeg režima  nisu mogli iskopati ništa protiv njega osim fotografije sa Radem Miloševićem.

Aleksandar Radović, izabrani kandidat predložen od strane premijera, takođe ima impozantnu biografiju. Ovaj 44-godišnjak je 2003. diplomirao pravo dok je istovremeno radio kao pozornik. Nakon 10 godina je postao i magistar prava. Vlada je, nakon imenovanja, takođe pohvalila njegovu biografiju istaknuvši da je Radović „krajem prošle godine dao ključni doprinos da Crna Gora izbjegne sivu listu Moneyval-a”. Radi se o tijelu Savjeta Evrope (SE) za stalni nadzor primjene mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Vlada je takođe navela da Radovića preporučuje i „šestogodišnje iskustvo u Europol-u, na osnovu čijih informacija iz SKY prepiski se procesuiraju brojni slučajevi protiv organizovanog kriminala i korupcije“. 

 Vlada Mila Đukanovića ga je 2015. godina zaista poslala u Hag ,kao oficira za vezu Uprave policije pri Europolu  i tamo je ostao sve do (nespecificiranog) datuma 2021. . Međutim, saopštenjem sadašnje Vlade se, makar indirektno, sugerira i uloga Radovića u pomoći oko SKY prepiski na osnovu kojih je došlo do impozantnih procesuiranja krupnih riba iz tadašnjeg državno-kriminalnog miljea oko Đukanovića. Problematično u ovoj pohvali Vlade je to što  SKY aplikacija nije bila dekodirana dok je Radović bio u Europolu, niti je time mogao imati ikakav pristup ili pružiti pomoć oko sadržaja. Aplikacija SKY je probijena i dekodirana početkom februara 2021. godine,  u Evropi je ugašena 9. marta 2021. a u Americi 19. marta iste godine. Podaci sa SKY-a su tek nekoliko mjeseci kasnije počeli da stižu u Crnu Goru i zaglavili u fiokama Milivoja Katnića.

Raniji pomoćnik direktora i načelnik SBPK Dejan Knežević će nakon izlaska iz istražnog zatvora krajem godine izjaviti da je nedugo nakon što je, u martu 2021. godine, stupio na dužnost v.d. pomoćnika direktora UP „bio jedini policajac u Crnoj Gori i regionu, koji je od istražnog tima Europola dobijao uživo podatke sa SKY aplikacije”. Takođe je rekao da „ako sam radio za kriminalce, zašto ih nijesam upozorio da ugase Skaj?”. Po informacijama Monitora, Knežević zaista jeste bio jedina osoba koja je dobijala podatke iz Europol-a (dok je Radović već otišao ili se spremao da ode). Međutim, Knežević nije mogao dobijati „uživo podatke“ kada je SKY već bio ugašen. Takođe, sve i da je htio, nije mogao upozoriti kriminalce da ugase SKY kad je već bio ugašen, a sva prepiska na serverima već snimljena u Europolu. Ostaje nejasno da li je Vladina pohvala oko SKY-ja i Europolai nespretno sročena ili pak ciljana.

Kasnije će Radović u Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO) postati kordinator Grupe za istrage krivičnih djela visoke korupcije i pranja novca. Ovo odjeljenje je nesumnjivo imalo ozbiljne uspjehe. Kada je postavljen za v.d. pomoćnika direktora policije, isto kada i Šćepanović, na mjesto šefa Sektora za finansijsko – obavještajne poslove nije bilo nikakvih primjedbi od strane Demokrata. Međutim, oni će ga kasnije optužiti da je „kadar Veselina Veljovića“ bez ijedne druge specifične optužbe. Neformalni diplomatski krugovi takođe imaju riječi pohvale i za Radovića i za Šćepanovića bez ikakvih rezervi prema njihovim biografijama. Kako stvari stoje, njihove biografije najviše mogu biti uprljane usljed političarenja stranaka na vlasti i dovođenjem njih u vezu sa partijama.

Advokat Vladan Bojić je nedavno komentarisao na RTCG-u izbor v.d. šefa policije i naglasio da je ovakva situacija „posljedica manjkavosti Zakona o unutrašnjim poslovima donijetog 2021. (već dva puta mijenjanog)“ i „neprihvatljivi nedostatak Zakona o VladiZakona o Skupštini i druge korelativne pravne regulative“. Kada se svi „uzroci uvežu“ sa zaostavštinom višedecenijskog autokratskog sistema lične vlasti i pretjeranim entuzijazmom i ambicijama novih vlasti (uz partijska trvenja), onda je ovo što sada imamo   „prirodna rezultanta“.

          Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAD PARTNERI BIRAJU VD ŠEFA POLICIJE: Kao tuča 4B i 4C ispred škole

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim poštovanja procedura i zakona, što je i ovog puta izostalo, podrazumijeva se da odluci o izboru privremenog šefa Uprave policije  prethodi politički dogovor unutar same Vlade. No, i prije konačne odluke na ovonedjeljnoj sjednici Vlade, bilo je jasno ne samo da partneri u izvršnoj vlasti nijesu postigli dogovor, nego i da će se sjednica pretvoriti u odmjeravanje snaga.  Nalik, doduše, na tuču dva razreda u školskom dvorištu

 

 

Uprava policije dobila je u srijedu ove sedmice, u gluvo doba noći, novog vršioca dužnosti Uprave policije Aleksandra Radovića, pravosuđe potencijalni novi predmet zloupotrebe službenog položaja i kršenja Zakona o unutrašnjim poslovima,  a crnogorska javnost novu sagu o krizi vlasti nakon još jednog očitog sukoba Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata oko toga ko će kontrolisati bezbjednosni sektor.  Iako je taj sektor tokom formiranja Vlade premijer Milojko Spajić ležerno prepustio Demokratama Alekse Bečića, sukobi oko kadrovanja u policiji između PES-a i Demokrata krenuli su ubrzo po formiranju vlasti. Kulminiralo je na ovonedjeljnoj sjednici Vlade na kojoj se birao vd direktora Uprave policije.

Radović je izabran na predlog premijera Spajića, većinom ministarskih glasova, mahom iz njegove vladajuće partije. Prethodno je Vlada odbila predlog ministra policije iz redova Demokrata Danila Šaranovića da na tu poziciju bude izabran kandidat Lazar Šćepanović. Sjednica je trajala satima, više puta je prekidana, a medijski izvještaji o tome šta se na sjednici tačno dešavalo zavise uglavnom od naklonjenosti jedne od dvije partije u vlasti. Zanimljivo je da  ministar pravde Andrej Milović koji je nedavno isključen iz PES-a, a koji je prvi dok je bio u vladajućoj partiji  otvorio front sa Demokratama oko bezbjednosnog sektora, predstavljajući se kao „politička kičma“ Spajića, nije glasao za Spajićev predlog, odnosno Radovića. Navodno je obrazložio da nije želio da gazi Zakon o unutrašnjim poslovima.

Ono što je  posve jasno je da su partneri u vlasti, punih usta Evrope, legalnosti i „profesionalizacije policije“, na primjeru izbora vd direktora pokazali sve samo ne ono u šta se zaklinju.  Pravnici osporavaju više aspekata ovako donesene odluke. Najprije, ukazuje se na to da u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima kandidata za vd direktora Uprave policije predlaže ministar unutrašnjih poslova, dakle Šaranović,  te da to ne može učiniti premijer, kako se desilo.  To što je Vlada tokom sjednice ovlastila aktom premijera Spajića da donese takvu odluku, odnosno predloži kandidata, upozoravaju, nije pravno valjano, jer je takav akt niže snage od zakona,plus mora biti u skladu sa njim.

Istovremeno, međutim, ukazuje se i da Vlada nema obavezu da prihvati predlog ministra unutrašnjih poslova. Iz PES-a tvrde da je Šaranović bio dužan,  nakon što Vlada nije prihvatla njegovog kanidata, da predloži drugog, što on zvanično nije učinio. Navodno, prema nekim medjima, u jednoj od pauza sjednice, a nakon što je odbijen Šaranovićev jedini kandidat, ministar policije je rekao da će predložiti drugog kandidata sa liste, ukoliko „ima prohodnost“. Koju navodno nije dobio.  Taj drugi kandidat navodno je trebao da bude komandant Posebne jedinice Miloš Peković, jedini preostali prijavljeni na javni poziv koji je, pored Šćepanovića, prošao poligrafsko testiranje. Vlada je u konkursu za privremenog šefa Uprave policije ostavila mogućnost kandidatima da budu testirani poligrafom, kako bi dokazali da nemaju veze sa organizovanim kriminalom. Ta odluka svakako je priča za sebe, i možda  više od svega govori o nemoći vlasti i o tome šta je urađeno po pitanju reforme bezbjednosnog sektora. Šaranović je svakako insistirao na stavu da ne bi predložio kandidata koji nije prošao poligraf.  Nakon završenog konkursa objavljeno je da su od sedam kandidata dva prošla testiranje. Četiri nijesu,  jednog je zbog zdravstvenog stanja bilo nemoguće testirati, plus nije ispunjavao sve formalne uslove konkursa.  Osim Šćepanovića i Pekovića, koji su jedini prošli poligrafsko testiranje, na konkurs su se prijavili  na kraju izabrani Aleksandar Radović, rukovodilac Sektora za finansijsko-obavještajne poslove,  Milutin Vasiljević, vršilac dužnosti pomoćnika direktora Sektora granične policije, Zoran Braunović, načelnik kolašinske policije, aktuelni načelnik Regionalnog centra granične policije “Centar” Petar Šestović i službenik policije iz Nikšića Milentije Doderović. Stručna javnost osporava i samo testiranje poligrafom tokom konkursa.

Akcija za ljudska prava (HRA) protestovala je  „zbog partijske borbe za kontrolu nad Upravom policije i kršenja Zakona o unutrašnjim poslovima u postupku izbora vršioca dužnosti direktora Uprave policije“. Iz te su organizacije ukazali da premijer nije imao pravo da predloži kandidata za ovu poziciju po zakonu, kao i da ne postoji propis koji Vladi daje pravo da za to ovlasti premijera.

„Ono što je Vlada sinoć jedino mogla da uradi je da ne izabere vršioca dužnosti, a premijer da od ministra zatraži ostavku ili da predloži Skupštini da ga razriješi. Niz improvizacija, neutemeljenih u zakonu, pokrenut je još ranije odlukom ministra unutrašnjih poslova da raspiše konkurs za v.d. direktora i sprovede poligrafsko testiranje prijavljenih kandidata, iako takav postupak zakon ne poznaje“, saopštila je HRA.

U principu,  osim poštovanja procedura i zakona, podrazumijeva se da odluci o izboru privremenog šefa Uprave policije  prethodi politički dogovor unutar same Vlade. No, i prije konačne odluke na ovonedjeljnoj sjednici Vlade, bilo je jasno ne samo da partneri u izvršnoj vlasti nijesu postigli dogovor, nego i da će se sjednica pretvoriti u odmjeravanje snaga.  Nalik, doduše, na tuču IV b i IV c ispred škole.

Da ove dvije partije imaju svoje preferirane kandidate, i prije sjednice objavljivali su mediji. Konačno, Šaranović je prije  konačne Vladine odluke uputio pismo premijeru Spajiću, koje je objavljeno u medijima, u kom ga upozorava  na posljedice ukoliko bude neko drugi izabran umjesto kandidata kog je on predložio.

” Upoznao sam sve članove Vlade da ukoliko se večeras bude odlučivalo o bilo kom licu osim o Lazaru Šćepanoviću, to bi bilo gaženje zakona i vladavine prava i svaki član Vlade koji bi se odlučio na tako nešto bi ušao u zonu krivične odgovornosti. Uz ovo upozorenje dostavio sam i detaljnu informaciju sa biografijama preostalih šest lica, uz jasnu naznaku da nijesu kandidati za direktora Uprave policije”.

Nakon izbora Radovića, Šaranović je najavio da će „obavijestiti nadležne državne organe o sumnji da su na ovoj sjednici izvršena krivična djela”“.

Dodatno, nakon što je izabran, Demokrate su javno ustvrdile da je Radović kadar bivšeg šefa Uprave policije Veselina Veljovića.  To se nije ranije čulo, pa ni kada ga je Abazovićeva vlada, odnosno bivši ministar policije Filip Adžić postavio na poziciju sa koje je izabran za vd direktora policije. Na sjednici na kojoj je izabran samo je bivši ministar pravde Marko Kovač „izrazio određenu rezervu“, bez preciziranja. S druge strane PES insistira da je izabran najbolji kandidat besprekorne biografije.

Priča o izboru Radovića nije jedina o kojoj bi pravosuđe moglo dati riječ. Radović je izabran  tri sata pošto je dotadašnjem šefu Uprave policije Zoranu Brđaninu prestala funkcija, jer ga je Vlada i treći put razriješila sa te funkcije.  Sud je već dva puta utvrdio da je prethodna vlada Dritana Abazovića Brđanina smijenila  nezakonito, a doskorašnji  šef Uprave policije najavio je i treću tužbu Upravnom sudu protiv Spajićeve vlade. Po mišljenjima dijela stručne javnosti, Brđanin bi pred tim sudom opet mogao izvojevati pobjedu, obzirom da je smijenjen na osnovu zakašnjele negativne ocjene njegovih izvještaja o radu od strane parlamenta, za koje je sud već konstatovao da su prihvaćeni.  Otuda ima i onih koji smatraju da bi se Brđanin i četvrti put mogao vratiti na mjesto direktora UP.

A upravo je inicijativa za smjenu Brđanina koju je uputio Šaranović još krajem prošle godine, a koja je mjesecima čekala zeleno svjetlo Spajića, jasno pokazala da se PES i Demokrate bore oko kontrole nad ovim sektorom. Nakon što je na Vladi konačno prihvaćena Šaranovićeva inicijativa i Brđanin smijenjen, sproveden je konkurs za vršioca dužnosti šefa policije.

Iza priče o izvještajima i procedurama, Brđaninu u stvari vlast stavlja na teret  skaj prepisku u kojoj se on pominje kao neko ko je bio u kontaktu sa odbjeglim policajcem Ljubom Milovićem, koji se tereti između ostalog za veze sa kavačkim klanom.   U izvještaju Europola navodi se međutim da nema dokaza da je Brđanin umiješan u bilo kakve kriminalne aktivnosti.

Kakve su političke posljedice izbora vd šefa UP još nije najjasnije. Demokrate su nakon sporne sjednice Vlade, tražile i prekid sjednice parlamenta zbog, kako su rekli, „krize vlasti“.

Na sjednici Vlade koja je dan kasnije organizovana, nijesu prisustvovali potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, kao ni ministar policije Danilo Šaranović. Bečić, koji je usput i potpredsjednik za pitanja bezbjednosti, nije se ovim povodom još oglašavao, dok iz PES-a javnost uvjeravaju da izbor vd direktora UP neće izazvati krizu izvršne vlasti. Kao i da je sve što je Vlada uradila zakonito.

Premijer Milojko Spajić rekao je da na  sjednici Vlade zakazanoj nakon izbora vd šefa UP, nijesu bili potpredsjednik Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. “Oće li izaći (iz Vlade) Demokrate je pitanje za njih”, odgovorio je Spajić na pitanje novinara nakon sjednice.

Umjesto profesionalizacije i depolitizacije policije na djelu je ne samo pokušaj njene kontrole od strane vlasti i unutrašnji sukob zbog toga, već i političko diskreditovanje kandidata i onih na visokim policijskim funkcijama, iako za to nema institucionalnih potvrda. Ili pak favorizovanje onih za koje se vjeruje da su politički podobni. Nasuprot tome, vlast je bila dužna da obezbijedi sistem u kom će upravo kroz institucije reformisati ovaj sektor, depolitizovati ga i očistiti od korumpiranih i drugih kadrova. Na ovaj način, taj sektor je baš kao i prije pada DPS-a, zavistan od političke volje.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo