Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ratni zločinci na sigurnom?

Objavljeno prije

na

Nedavno su počeli razgovori predstavnika ministarstava pravde Crne Gore i Srbije o sporazumnom izručivanju državljana dviju zemalja. Pregovore su, nakon više nesuglasica i međusobnih optužbi, otpočeli pomoćnici ministara pravde, a javnosti su tek djelimično poznati detalji tog budućeg sporazuma kao i krivična djela koja će njim biti obuhvaćena.

 

Pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević potvrdila je da se vode razgovori koji su konsultativne prirode.

Iz Ministarstva pravde Srbije ranije je saopšteno da će Crnoj Gori biti predloženo da dvije zemlje zaključe sporazum po kome bi jedna drugoj izručivale državljane za sva krivična djela za koja se može izreći kazna duža od godinu. U tom slučaju sporazum bi bio znatno širi od onoga koji su nedavno potpisali Srbija i Hrvatska, koje su se složile da međusobno izručuju ljude optužene za organizovani kriminal i korupciju.

Eksplicitnog odgovora Crne Gore na ovu najavu još nema. Branka Lakočević smatra da bi tokom pregovora trebalo otkloniti brojne dileme, a jedna od njih je i da li je drugoj državi neophodno izručivati ljude za sva djela za koja je zaprijećena kazna više od godine.

,,Čak i krivično djelo protiv bezbjednosti u saobraćaju, taj najlakši oblik, zavrjeđuje kaznu preko tri godine zatvora. Tako da ćemo sigurno razgovarati sa kolegama i vidjeti koji je to obim tih krivičnih djela i koje to djelo iziskuje izručenje naših državljana. Ne smijemo da zaboravimo da osim izručenja naših građana postoje i drugi oblici međunarodno pravne pomoći koji su vrlo efikasni, kao što je ustupanje krivičnog gonjenja”, kaže pomoćnica crnogorskog ministra pravde.

Šef crnogorskog Interpola Dejan Đurović nedavno je podgoričkim Vijestima kazao da su Srbija i Hrvatska zainteresovane za izručenje osam državljana Crne Gore koji tu trenutno borave. Od toga Srbija potražuje sedam osoba, pet u vezi sa operacijom Balkanski ratnik, dok jednu osobu potražuje Interpol Zagreb za krivično djelo zločin protiv čovječnosti. Sve osobe za koje se interesuje Srbija terete se za krijumčarenje narkotika.

U vezi sa operacijom Balkanski ratnik crnogorska policija je, podsjetimo, ranije privodila Pljevljaka Gorana Sokovića, označenog kao jednog od saradnika odbjeglog Darka Šarića, koji se tereti kao vođa grupe optužene za šverc preko dvije tone kokaina. Osim Sokovića, privođen je i Bjelopoljac Dejan Šekularac, dok je informativni razgovor obavljen i sa Berancima Draškom Vukovićem, Borisom Labanom i Šarićevim sugrađaninom Darkom Tošićem. Crna Gora je odbila da ove ljude zadrži u pritvoru, objašnjavajući da za to nema zakonski osnov, jer je srpski tužilac za organizovani kriminal odbio da Podgorici dostavi kopiju spisa tog predmeta.

Hrvatska je u Crnoj Gori zainteresovana jedino za bivšeg kapetana Iliju Brčića, koji je 2008. godine po potjernici Zagreba bio uhapšen u Italiji tokom zvanične posjete delegacije crnogorskog Ministarstva odbrane. Italijanski pravosudni organi odbili su da postupe po zahtjevu za izručenje Hrvatske čiji je Županijski sud u Splitu Brčića 1993. u odsustvu osudio na 15 godina zatvora zbog ,,zločina protiv civilnog stanovništva”.

Na drugoj strani, Crna Gora je raspisala 13 crvenih potjernica za osobama koje su srpski državljani i koje se nalaze u toj zemlji. To je nedavno potvrdio šef crnogorske ispostave Interpola.

,,Dosadašnjim provjerama i u komunikaciji sa Interpolom Beograd, utvrđeno je da se 13 lica nalazi u Srbiji i locirani su. Oni ne mogu biti izručeni Crnoj Gori, jer su srpski državljani ili su, u međuvremenu, nakon raspisane Interpolove potjernice, stekli srpsko državljanstvo”, tvrdi Đurović.

Dobar dio ljudi koje potražuje Crna Gora optuženi su za ratni zločin. Na tom spisku su optuženi za deportaciju Bošnjaka-Muslimana – bivši šef crnogorske Službe državne bezbjednosti Boško M. Bojović, ali i nekadašnji policijski službenici Milisav-Mića M. Marković, Duško D. Bakrač i Milorad M. Ivanović. Podgorica traga i za srpskim državljaninom Predragom Strugarom, koji je optužen u procesu za ubistvo albanskih civila u Kaluđerskom lazu 1999. godine. Strugar je u to vrijeme bio komandant vojnog bataljona u čijem su rejonu ubijeni ljudi koji su tokom NATO intervencije pokušavali da se domognu bezbjedne teritorije. Među njima je bilo i djece, žena i staraca.

Prema podacima podgoričke kancelarije Interpola kada su u pitanju djela iz oblasti opšteg kriminaliteta (teška krađa, teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja) i iz oblasti privrednog kriminaliteta (prevara i zloupotreba službenog položaja), Crna Gora od Srbije potražuje dvije osobe, dok su za krivična djela ubistva i pokušaj ubistva, potjernice raspisane za četvoricom srpskih državljana.

Jedan od njih je Veselin-Vesko Vukotić, koji je u Srbiji dobio državljanstvo nakon raspisivanja Interpolove potjernice u Podgorici. Njega u Crnoj Gori čeka izdržavanje 20-godišnje robije, zbog pokušaja ubistva sugrađanina R. G. 1986. godine u Nikšiću, kao i zbog ubistva pomorskog kapetana Duška Boškovića u Kotoru 1997. godine. Ovaj Nikšićanin, za kojeg se vjeruje da je godinama radio za srpsku tajnu službu, uhapšen je u februara 2006. godine u Španiji, nakon čega je ubrzo izručen Belgiji. Po okončanju postupka koji je protiv njega sproveden u toj zemlji, pokrenut je i ekstradicioni proces, na osnovu potjernica Srbije i Crne Gore.Vukotić se, kako pišu mediji, sumnjiči i za ubistvo jugoslovenskog državljanina albanskog porijekla, bivšeg lidera Komiteta za zaštitu ljudskih prava Envera Hadrija, 25. februara 1990. godine. Kada je ubijen u Briselu, Hadri je navodno kod sebe imao dokumenta koja su bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića dovodila u vezu sa 34 ubistva. Prema informacijama podgoričkih medija, crvena potjernica raspisana je i za Komnenom Čpajkom iz Beograda, koji je osuđen na 30 godina robije zbog ubistva Lazara Draškovića i Mladenke Janković, u julu 2006. godine.

Već smo rekli da se potpisani sporazum o ekstradiciji između Srbije i Hrvatske odnosi samo na krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije. Ako to bude model i za bilateralni ugovor između Podgorice i Beograda, u većini navedenih slučajeva ekstradicija bi bila nemoguća.

Crnogorsko ministarstvo pravde se do sada nije izjašnjavalo o tome da li će zahtijevati da krivična djela ratnog zločina budu uključena u sporazum.

Profesorica Međunarodnog prava u Podgorici Ivana Jelić kaže da bi ta krivična djela trebalo uključiti u sporazum o ekstradiciji. ,,Sporazum je važan i za pomirenje naroda, generalno kažem, u regionu. I da bi tu svoju ulogu u potpunosti ispunio, smatram da ovaj sporazum treba da obuhvati i ratne zločine i zločine protiv čovječnosti i genocid, dakle one koji su učestvovali ili podržavali ova djela”, navodi Jelićeva.

I Profesor Blagota Mitrić ocjenjuje da bi cilj sporazuma o izručenju trebalo da bude sveobuhvatna borba protiv kriminala. ,,Šta bi trebalo da bude predmet tog ugovora, progon kojih krivičnih djela i po kojim kriterijumima to je stvar dogovora dviju država. Mislim da osnovni motiv i jedne i druge strane treba da bude – progon kriminala. To znači sveobuhvatnost tog ugovora”, zaključuje Mitrić.

Koliko će daleko Beograd i Podgorica ići i koliko su trenutni pregovori posljedica istinske namjere da se onemogući izbjegavanje pravde, a koliko želje da se još jednom napravi predstava za međunarodnu javnost, ubrzo će biti poznato.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VRŠNJAČKO NASILJE U ZEMLJI GOVORA MRŽNJE: Uče od starijih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Petnaestogodišnji dječak iz Sarajeva  povrijeđen je u subotu veče u maloljetničkom napadu u naselju Blok pet. Reakcija na nasilje koje je, prema svim dostupnim informacijama, inspirisano vjerskom i nacionalnom mržnjom, od strane vlasti – nema

 

Petnaestogodišnji dječak iz Sarajeva, koji sa majkom boravi u posjeti prijateljima iz Podgorice, povrijeđen je u subotu veče u maloljetničkom napadu u naselju Blok pet.

Prema navodima majke, dječak je oko 21.30 sati izašao u obližnji park sa trinaestogodišnjim drugom, kod kojeg je boravio, i njegove dvije drugarice. Dok je razgovarao telefonom, čuo je galamu i vidio da im prilazi grupa od dvadesetak maloljetnika. Jedan od njih prišao je trinaestogodišnjaku i pitao ga šta ima sa njegovom sestrom, ošamario ga dva puta, a potom isto pitanje uputio i dječaku iz Sarajeva. Kada je na pitanje jednog od njih odgovorio odakle je, uslijedile su psovke ,,došao si ođe da se k***** j**** ti majku balijsku”, pljuvanje, udarci stisnutom pesnicom u glavu. Pridružili su mu se i ostali, oborili ga na zemlju i nastavili da ga udaraju rukama i nogama po glavi i tijelu.

Napad je prekinula ženska osoba, koja je bila u prolazu, i na njenu prijetnju da će pozvati policiju napadači su se razbježali.

Sve što se dogodilo, ni po dolasku u bolnicu, nije zaustavilo porodicu napadača, koji su nastavili da prijete i upućuju slične psovke majci povrijeđenog tinejdžera. Prema njenim riječima, uvidjevši težinu onoga za što je osumnjičeno njihovo dijete otišli su i korak dalje, nudeći da se stvar izgladi na drugi način i da porodica, ne tražeći pravdu, napusti Crnu Goru.

Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) je saopštila da se ovaj slučaj ne smije tretirati kao obično nasilje jer, medijski izvještaji upućuju, da je motiv napada nacionalna ili vjerska mržnja. ,,Ako se ispostavi da su tačni navodi da su roditelji napadača nastavili s vrijeđanjem na nacionalnoj osnovi i nakon napada, očekujemo da tužilaštvo ispita i odgovornost roditelja”, navodi HRA.

Sličan napad na maloljetne goste iz BIH dogodio se u aprilu 2023. Žrtve su bili atletičari iz Sarajeva koji su boravili na pripremama u Baru. Grupa maloljetnika iz tog grada ih je fizički napala, pri čemu je jednom od Sarajlija slomljen nos i vilična kost. Napadači su tvrdili da povod za napad nije bio vjerske i nacionalne prirode.

Nakon više odlaganja suđenja, promjene sudije, tek u novembru prošle godine je Sud u Baru izrekao prvostepenu presudu. Jedan od optuženih, koji je bio punoljetan, osuđen je na šest mjeseci zatvora, dok su ostalima izrečene mjere društveno korisnog rada i pojačan nadzor staratelja. Ovaj slučaj, ni nakon dvije godine, nije dobio sudski epilog.

„Mome sinu će zacijeliti rane, ali ovim dječacima ne možemo to riješiti oblogama. Moramo naći novi lijek, a to je pristup prema toj djeci. Jedini lijek je ljubav, opraštanje. Oni nisu krivi, to je neki nesvjesni poziv u pomoć. Mislim da je njihovim roditeljima teže“, izjavio je Aldin Kurić, pjevač poznat kao Al Dino, otac jednog od dječaka koji je napadnut u Baru.

Jedan od optuženih maloljetnika iz tog slučaja je u oktobru prošle godine, ispred gimnazije u Baru, izboo nožem učenika Darisa Mujića. Mujić je tek poslije dvadeset dana borbe za život izašao iz bolnice. A maloljetni napadač je pušten iz pritvora poslije devet dana. Slučaj je izazvao proteste u Baru sa kojih je poručeno da je potrebna izmjena zakona o maloljetničkoj delikvenciji, kako bi se ,,pravednije sankcionisalo i preveniralo nasilništvo” među mladima.

Statistika svake godine bilježi rast nasilja među najmlađima.  Prema evidenciji iz informacionog sistema obrazovanja (MEIS), broj prijavljenih slučajeva vršnjačkog nasilja u školama je visok. U školskoj 2020/21. zabilježeno je 79 slučajeva. Naredne, 2021/22, broj je naglo skočio na 213. Tokom 2022/23. prijavljena su 174 slučaja, a u školskoj 2023/24. godini – 187 slučajeva. Samo do maja ove godine upisano je 175 slučajeva.

Prošlog mjeseca, dječak je pretučen ispred dvorišta Srednje mješovite škole u Zeti – slomljena mu je šaka.  Mediji su izvjestili da je napadnut zato što je sa strane, nije iz istog mjesta kao napadači.

,,U suštini, mi smo društvo koje se godinama ne bavi prevencijom i podrškom porodici. Ne radimo adekvatno sa djecom, a onda, kada dođe do problema, pokušavamo da ugasimo požare i na jednu veliku ranu zalijepimo flaster. I nekako očekujemo da će da drži, ali ne drži”, ocijenila je socijalna radnica u Udruženju Roditelji Lepa Žunjić. Ona je dodala da Crna Gora nema dovoljno snažan sistem koji bi se izborio sa problemom maloljetničke delikvencije, uz obrazloženje da su ,,djeca ogledalo nas”.

U ogledalu javnosti djeca rijetko imaju što dobro vidjeti i naučiti. Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje nedavno su ponovo pozvali  tužilaštvo i policiju da konačno obavijeste javnost o toku izviđaja u slučaju nasilnog prekida projekcije filma Roda koji je prekinut samo zbog toga što je na albanskom jeziku. Prošlo je više od mjesec dana otkako je, 3. septembra u Podgorici, grupa huligana upala na projekciju filma “Roda” reditelja Ise Ćosje u okviru Džada film festa i nije dozvolila da bude prikazan. Policija i dalje nije dala zvaničnu izjavu o tome koje su mjere i radnje preduzete na identifikaciji huligana i njihovom procesuiranju.

Nakon Parade ponosa, na Moskovskom mostu postavljen je transparent ,,Bolest nije ponos”. ,,Ova poruka ne predstavlja slobodu govora, već govor mržnje. Zato postoji Prajd. Zato šetamo. Zato se ne povlačimo”, naveli su iz organizacije “Queer Montenegro”.

Krajem septembra nevladina organizacija UZOR organizovala je forum pod nazivom Građanska država sa huškačkom retorikom, sa ciljem da skrene pažnju na prisutnu huškačku retoriku i njen razarajući uticaj na društvo.

Iako ova vrsta retorike dolazi najviše od političara, oni se zbog nje ne sankcionišu. ,,Bićemo strpljivi, čekaćemo uvijek otvorenog srca i otvorenih ruku sa pitanjem jesmo li braća. A ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda ćemo u budućnosti prema njima i postupati kao prema Turcima”, izjavio je u junu prošle godine predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević u govoru prilikom obilježavanja Grahovačke bitke. Nakon duže od godinu dana, Više državno tužilaštvo je u septembru ove godine odbacilo krivičnu prijavu protiv njega. Kovačević će se u novembru javiti Sudu za prekršaje.

Da dio društva sve više tone u strah a zatim i bijes prema drugome, pokazao je i nedavni primjer lažne otmice djeteta u Podgorici. ,,Grupa Turaka kidnapuje djecu; Kradu iz pošiljki glova hranu i ostalo;
Ubijaju, biju, siluju…”, neki su od komentara na lažnu vijest da je u šoping centru u Podgorici oteto dijete.

Na društvenim mrežama se pojavila objava da je dijete oteto majci ispred nosa u sred bijela dana, te da je, nakon zatvaranja tržnog centra pronađeno u toaletu sa trakom preko usta i ošišane glave. Sve začinjeno informacijom da se radi o grupi Turaka. Iz Uprave policije su saopštili da im nije prijavljen ovakav slučaj, šoping centar je demantovao da je bio zatvoren i da se radi o netačnim informacijama.

Dodatni problem, koji uočavaju i djeca, je što se govor mržnje sankcioniše kad je upućen političarima. Primjer efikasnosti institucija je slučaj iz  2018, kada je V.M.  uhapšen i osuđen na osam mjeseci zatvora zbog prijetnji upućenih tadašnjem predsjedniku države Milu Đukanoviću, premijeru Dušku Markoviću, direktoru policije Veselinu Veljoviću.

Nedavne prijetnje na instragramu gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću ekspresno su sankcionisane. Zbog ugrožavanja sigurnosti, vrijeđanja i drskog ponašanja, sud za prekršaje je dvojicu počinitelja osudio na kaznu u iznosu od 2.150 eura.

Reakcija na nasilje prema dječaku iz Sarajeva, koje je, prema svim dostupnim informacijama, inspirisano vjerskom i nacionalnom mržnjom, od strane vlasti – nema.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MK GRUPA ŽELI DA GRADI STANOVE NA SLOVENSKOJ PLAŽI: Oko 300 hiljada novih komercijalnih kvadrata umjesto hotela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnik MK Grupe u Odboru direktora HG Budvanska rivijera, Vladimir Sekulić priznao je  da će se na lokaciji Slovenske plaže graditi stanovi za tržište i naveo da će ukupan broj izgrađenih kvadrata biti za 30 odsto manji nego što je planom DUP Budva centar predviđeno. Dok u svojoj zemlji MK Grupa gradi imidž društveno odgovorne firme čiji su vlasnici filantropi i darodavci, u Crnoj Gori i Budvi se pojavljuju kao rušitelji vrijednog arhitektonskog nasleđa

 

Desetak dana nakon što je srbijanska MK Grupa uputila zvaničnu incijativu Vladi Crne Gore, Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte u kojoj je predstavila svoju viziju poboljšanja razvoja hotelske grupe HG Budvanska rivijera, detalji neobične ponude kompanije koja ima status manjinskog akcionara, iz dana u dan iznenađuju javnost.

Tek što je prošla euforija oko investicionih ponuda arapskog milijardera Mohameda Alabara, na pomolu je nova, koja stiže iz Beograda, od renomirane srbijanske MK Grupe, koja želi da na atraktivnoj lokaciji u Budvi uloži 700 miliona eura.

Problem je u tome, što bi za razliku od Alabara, koji je imao namjeru da gradi na slobodnim lokacijama, MK Grupa  rušila već izgrađeno i funkcionalno, pa tek onda gradila.  Investitori iz Beograda predlažu rušenje renomiranog turističkog kompleksa, TN Slovenska plaža, da bi na istom mjestu podigli novo i ljepše stambeno naselje sa nevjerovatnih 330.000 kvadrata komercijalnog sadržaja namijenjenog tržištu nekretnina. Prema ponuđenom konceptu, sagradili bi i dva hotela u nizu od skoro 14 objekata, raspoređenih po sačuvanim zelenim i parkovskim površinama, od kojih neki imaju i do osam ili devet nadzemnih etaža.

Dok u svojoj zemlji MK Grupa gradi imidž društveno odgovorne firme čiji su vlasnici filantropi i darodavci, u Crnoj Gori i Budvi se pojavljuju kao rušitelji vrijednog arhitektonskog nasleđa.

Na spektakularan način, putem jednog pisma, iz MK Gupe su ponudili da u projekat nove Slovenske plaže ulože nevjerovatnih 700 miliona eura.

Najava ulaganja na stotine miliona u centar crnogorskog turizma, trebala bi da probudi mnoge državne institucije, Vladu, nadležna ministarstva ekonomije, turizma i finansija, te za mnoge banke domaće i strane.  Predlog da se sruši Turističko naselje Slovenska plaža i da se umjesto hotelskih soba grade stanovi i apartmani morao je izazvati posebno interesovanje ne samo Vlade nego i svih turističkih institucija i organizacija u zemlji u kojoj je turizam vodeća privredna grana.

To bi morao biti povod da se organizuju susreti na najvišem nivou između vlasnika beogradske kompanije MK i predstavnika državnih institucija, premijera Milojka Spajića, ministara turizma Simonide Kordić, prostornog planiranja Slavena Radunovića, predstavnika Savjeta za privatizaciju i mnogih drugih donosioca odluka. Javnost bi tako bila  u prilici da čuje mišljenja i stavove predstavnika vlasti i struke u kojoj je mjeri predlog realan ili je u pitanju nepristojna ponuda  investitora.

Ništa od toga se u Crnoj Gori nije desilo. Incijativa MK Grupe objavljena je u medijima kao probni balon za javnost koja je burno reagovala, posebno građani Budve koji su organizovali  prvi protest sa porukom – Nećete graditi na Slovenskoj plaži.

Ne oglašavaju se ni premijer ni ministri. Vlast ćuti na ucjenjivačku ponudu manjinskog akcionara državnog preduzeća HG Budvanska rivijera koji  sebi daje za pravo da rasparčava najveću hotelsku kuću u Crnoj Gori po svojoj mjeri, da ruši najpoznatije turističko naselje na domaćem i stranom turističkom tržištu radi profita.

Oglasio se nenadležni predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović, koji je podržao namjeru MK Grupe. Učestvujući u debati u emisiji Reflektor na TV Vijesti, predsjednik Jovanović se založio da se oslobodi lokacija za gradnju, da su na Slovenskoj plaži bageri neophodni jer je stanje u TN neodrživo, te da grad nema koristi od Budvanske rivijere.

U istoriji crnogorskog turizma do sada se nije  desilo da se predsjednik neke turističke opštine otvoreno antituristički izjašnjavao, kao što to radi Jovanović povodom namjera MK Grupe.  Njegov nastup mnogi vide kao otvoreni napad na državne resurse i turističku politiku države, koja je turizam označila kao prioritetnu granu razvoja.

Ukoliko i Vlada zauzme sličan stav bio bi to atak države na samu sebe, kojim uništava sopstvene resurse i najveće turističko preduzeće u svom vlasništvu.

Incijativa MK Grupe prepuna je obmana i lažnih obećanja.

“Uvažavajući strateški značaj turizma za Crnu Goru i neophodnost modernizacije ključnih turističkih kapaciteta HG Budvanska Rivijera, MK Group predlaže dalji razvoj turističkog naselja, sa brojnim javnim, ekološkim, rekreativnim, ugostiteljskim, komercijalnim, kulturnim i drugim sadržajima na lokalitetu sadašnjeg turističko-hotelskog kompleksa ‘Slovenska plaža’ i hotela ‘Aleksandar’,…..Razvoj visokokvalitetnog turizma u Budvi je imperativ i podrazumijeva dovođenje više svjetskih 5 star hotela, kao i kongresnog centra koji će omogućiti da Budva bude aktivna tokom cijele godine, a ne samo u ljetnjim mjesecima….”

Uvidom u idejno rješenje nove Slovenske plaže evidentno je da nije riječ o novim hotelskim kapacitetima nego o stanovima i apartmanima. Nije riječ o modernizaciji nego o rušenju postojećeg i gradnji novog. Ukoliko se sruši TN Slovenska plaža turizam Crne Gore je na gubitku. To bi značilo da je država odustala od turizma i prešla na real estate koncept. Po onome što nudi MK grupa u njihovom stambeno-hotelskom komplesku turizam bi bio mali nusproizvod investicije namijenjene tržištu nekretnina.

Predstavnik MK Grupe u Odboru direktora HG Budvanska rivijera, Vladimir Sekulić, u emisiji Reflektor   kazao je kako će i država u tom poslu zaraditi. On je priznao da će se graditi stanovi za tržište i naveo da će ukupan broj izgrađenih kvadrata biti za 30 odsto manji nego što je planom DUP Budva centar predviđeno.

Ovaj podatak za predsjednika Jovanovića je pozitivna strana projekta MK ako se ima u vidu da je pomenutim planom na lokaciji sadašnje Slovenske plaže i hotela Aleksandar predviđena izgradnja nevjerovatnih 460 hiljada kvadrata.

Prostom računicom dolazi se do brojke od 320 hiljada kvadrata u objektima raznovrsne namjene kojima će MK Grupa počastiti Budvu i Budvane, betonirajući im poslednju zelenu oazu u srcu urbanistički devastiranog grada. Idejni projekat koji je javnosti putem kratkog videa predstavila MK Grupa u pomenutoj emisiji,  pokazao je brojne višespratnice blokovski poređane poput onih u City kvartu u Podgorici. Samo što su ove okićene zelenilom, zasađenim čak i na pijesku Slovenske plaže.

Kada bi se palme i zelenilo sa balkona i krovova uklonilo, ukazala bi se gola suština predložene investicije. Nizovi zgrada sa arhitekturom socrealizma, kao da su projektovane 50-ih. Čini se nazamislivim da takvo blokovsko naselje zamijeni rizort Slovensku plažu.

U Mk Grupi navode da su tri godine radili na izradi idejnog rješenja. Samo su banuli pred Vladu sa svojim idejama i projektima za najvredniji prostor koji turistička Crna Gora ima. Predstavljeni projekat nije prošao javni  međunarodni konkurs koji je za ovakve lokacije i razvojne projekte vrijedne više stotina miliona eura, bio obavezan.  Nije ispoštovana procedura da se konkursni radovi predstave javnosti, što je uobičajena praksa za ovakve investicione poduhvate. Za ovakvo rješenje MK Grupa je navodno angažovala britanski arhitektonski biro Make Arhitekts, koja svoje razvojne timove ima u Londonu, Hongkongu i Šangaju. Vlada Crne Gore i Savjet za privatizaciju ne bi mogli donositi odluke na osnovu ovakvog amaterskog nastupa velike kompanije iz Beograda.

Za gradnju TN Slovenska plaža 80-ih je raspisan međunarodni urbanističko-arhitektonski konkurs, jedan od najvećih koje je Crna Gora, odnosno turistička privreda na čelu sa Montenegroturistom, ikada organizovala. Na kojem je slovenački arhitekta Janez Kobe osvojio prvu nagradu.

Zašto bi danas, u 21. vijeku bilo drugačije, ukoliko Vlada odluči da podrži rušenje sadašnjeg TN Slovenska plaža?

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ATAK MK GRUPE NA SLOVENSKU PLAŽU: Da li će vlada prodati najvrjedniji turistički brend

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dostavljene skice projekta nove Slovenske plaže pokazuju da je u pitanju gradnja sa nizom višespratnica. Upućeni tvrde da projekat predviđa samo dva hotela, dok su ostalo zgrade sa stanovima za prodaju na tržištu nekretnina. Na panoramskom snimku mogu se izbrojati čak 14 zgrada koje MK Grupa namjerava izgraditi na mjestu sadašnjeg turističkog naselja. O turizmu visokog ranga tu nema ni govora

 

Javni prostor Crne Gore zapljusnut je poslednjih mjeseci aktivnostima srbijanske MK Grupe, koja po svaku cijenu nastoji da preuzme većinski paket akcija u HG Budvanska rivijera i preuzme turističko naselje TN Slovenska plaža. Špekulacije oko privatizacije najveće hotelske kompanije u Crnoj Gori i projektu kojim navodno rukovodi premijer Milojko Spajić, o osnivanju zajedničke hotelske kompanije, akcionarskog društva Slovenska plaža AD, u kome bi MK Grupa imala 80 odsto vlasništva dok bi država, odnosno Vlada raspolagala sa preostalih 20 odsto, dobile su i svoju potvrdu.

MK Grupa je uputila zvaničnu inicijativu Vladi Crne Gore i Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte  u kojoj je predstavila svoju viziju razvoja HG Budvanska rivijera. Pismo o namjerama stiglo je i na adresu predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića.

“Uvažavajući strateški značaj turizma za Crnu Goru i neophodnost modernizacije ključnih turističkih kapaciteta HG Budvanska Rivijera, MK Group predlaže dalji razvoj turističkog naselja, sa brojnim javnim, ekološkim, rekreativnim, ugostiteljskim, komercijalnim, kulturnim i drugim sadržajima na lokalitetu sadašnjeg turističko-hotelskog kompleksa ‘Slovenska plaža’ i hotela ‘Aleksandar’, a koji se nalaze u vlasništvu HG Budvanske Rivijere. Za realizaciju projekta neophodno je adekvatno restrukturiranje HG Budvanska Rivijera, na osnovu važećih zakona Crne Gore, o čemu će odluku donijeti nadležni državni organi“, navodi se u saopštenju.

Model transformacije preduzeća predviđe da MK Gupa dobije 80 odsto akcija u zajedničkoj kompaniji sa Vladom, tako što bi izašla iz vlasništva koje ima linearno u svim hotelima HG Budvanska rivijera. Iz Budvanske rivijere bi se izdvojili hoteli Aleksandar i turistički rizort TN Slovenska plaža u zasebnu kompaniju, dok bi hotel Mogren u Budvi, hoteli Palas sa depandansom Palas Lux i Castellastva u Petrovcu, nastavili da posluju kao i do sada, u sastavu zajedničkog preduzeća.

Struktura akcionara Budvanske rivijere pokazuje da Vlada, zajedno sa Fonodom PIO i Zavodom za zapošljavanje, posjeduje najveći paket od 58,71 odsto akcija.

MK Grupa je uspjela da uveća svoj udio kupovinom akcija na Montenegroberzi i od povezanih lica u maju 2022. godine, na 32,2 odsto čime je prešla prag od 30 odsto vlasništva ne samo u HGBR nego i u državnoj kompaniji Sveti Stefan Hoteli.

Sada vrši pritisak na Vladu, upravu turističkog rizorta Slovenska plaža i Opštinu Budva da postane većinski vlasnik i preuzme najpoznatije turističko naselje u Crnoj Gori.

Na potezu su Vlada i Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte. Na sjednici Savjeta kojim je predsjedavao premijer Milojko Spajić utvrđen je Plan privatizacije za 2024. po kome – nema privatizacije velikih privrednih društava koja su u većinskom vlasništvu države. Za njih, kazao je premijer, ima boljih rješenja od privatizacije.

Šta se za godinu dana promijenilo, pa se ulazi u privatizaciju najvrjednijeg dijela Budvanske rivijere nije oblodanjeno.

Savjet koji broji 23 člana, uglavnom ministara i nižih Vladinih funkcionera, treba da donese odluku da najvrjedniju lokaciju u posjedu državne hotelske kompanije, površine oko 20 hektara, na kojoj je izgrađen turistički rizort Slovenska plaža, prepuste privatnoj kompaniji iz Srbije.

Radi se o jedinoj zelenoj oazi u centru Budve, uz Slovensku plažu, sa turističkim kapacitetima male spratnosti, trgovima, restoranima, bazenima, prostranim parkovima sa gajenim mediterasnkim rastinjem i uređenim zelenim površinama.

Mnogi građani i turistički radnici pitaju u nevjerici, kako je moguće da država svojevoljno otuđi takvo bogatstvo, biser svoje turističke ponude. Koji su to „viši“ interesi u pitanju da pristaje na rušenje turističkog grada Slovenska plaža, ovjenčanog  brojnim priznanjima, pa i najvećom nagradom za arhitekturu, Borbinom nagradom daleke 1984. godine.

Iz MK grupe poručuju kako su spremni da u projekat izgradnje novog kompleksa ulože oko 700 miliona eura. Navode „da je razvoj visokokvalitetnog turizma u Budvi za njih imperativ i podrazumijeva dovođenje više svjetskih 5 star hotela, kao i kongresnog centra koji će omogućiti da Budva bude aktivna tokom cijele godine, a ne samo u ljetnjim mjesecima”.

Međutim, dostavljene skice projekta njihove vizije nove Slovenske plaže pokazuju da je u pitanju agresivna gradnja sa nizom višespratnica. Upućeni tvrde da projekat predviđa samo dva hotela, dok su ostalo zgrade sa stanovima za prodaju na tržištu nekretnina. Na panoramskom snimku mogu se izbrojati čak 14 zgrada koje MK Grupa namjerava izgraditi na mjestu sadašnjeg turističkog naselja. O turizmu visokog ranga tu nema ni govora.

Koncept gradnje koji se preporučuje je poput kompleksa marine Porto Montenegro u Tivtu, koji se sastoji od niza stambenih zgrada i jednim manjim hotelom sa svega 30 hotelskih soba.

Jasno je da MK Grupa ne dolazi da razvija turizam u Budvi nego da gradi i profitira. Potreban im je atraktivan i slobodan prostor kakav se rijetko nalazi.  To će po svemu sudeći dobiti rušenjem turističkog grada Slovenska plaža. Postaće vlasnici najvrjednije parcele koji turistička privreda Crne Gore trenutno ima i to preraspodjelom svojih akcija u Budvanskoj rivijeri, mimo javnog tendera i nadmetanja sa drugim investitorima zainteresovanim za vrhunsku lokaciju kakva je danas Slovenska plaža..

Podsjećamo da MK Grupa dolazi na urbanistički uređen teren, uređeniji nego što je potrebno. Kontroverznim DUP-om Budva centar, na ovom lokalitetu planirana je izgradnja objekata ukupne građevinske površine oko 460.000 kvadrata. Planirane su i brojne višespratnice, poput ovalnog tornja na mjestu sadašnjeg bazena Rondo sa 12 etaža, i mnoge duge raspoređene po prostranom terenu uz obalu.

Iako najavljuju da će graditi humanije, te da će koristiti niže urbanističke parametre od dozvoljenih, gomila zgrada koja je prekrila područje Slovenske plaže prema njihovj viziji razvoja, govori drugačije. Očito je da se sprema novi talas betonizacije preostalog neizgrađenog prostora Budve, pod patronatom Vlade Milojka Spajića.

Da li će država  pod velom privatizacije i razvoja turizma dozvoliti da privatna kompanija napravi još jedno stambeno naselje u Budvi, na mjestu atraktivnog turističkog naselja Slovenska plaža?

 

IVO ARMENKO: „PRIVATIZACIJA SLOVENSKE PLAŽE – LOŠA VIJEST“

Txt: Doajen crnogorskog turizma, profesor Ivo Armenko, kazao je kako je planirana privatizacija najgora vijest za turizam, jer se time Slovenska plaža gubi iz turističke ponude Crne Gore i Budve u kojoj je imala vodeću ulogu. „ Budva time mijenja koncept turističke ponude koja više neće biti hotelska nego apartmanska. Protiv sam takvog koncepta. Slovenska plaža je još uvijek neprevaziđen model turističke ponude. Ako je išta ostalo u Budvi to je ovaj kompleks, ostatak od moćne firme Montenegroturist.Neshvatljivo je da ova vlast ne vidi turizam kao prioritetnu privrednu granu za razvoj. Crna Gora ostvaruje 25 odsto BDP iz turizma, oni se svjesno odriču toga, okreću se apartmanizaciji i sivoj ekonomiji koja ne može da se kontroliše.

Ako je išta ostalo u Budvi to je kompleks Slovenske plaže sa hotelom Aleksandar, ostatak od moćne firme Montenegroturist. Crna Gora očigledno nema namjeru da se bavi turizmom. Vlada je od toga odstupila. Ako su se odrekli Miločera i Svetog Stefana šta treba očekivati“, pita Armenko.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo