Povežite se sa nama

DRUŠTVO

REKONSTRUKCIJA TE PLJEVLJA I PRIJE POČETKA OSPORENA SA VIŠE ADRESA: Milioni bi mogli otići u dim

Objavljeno prije

na

Konzorcijum koji nije ni počeo radove traži da se prvobitna cijena od 54 miliona eura uveća za još 15 miliona. Stručnjaci tvrde da se rekonstrukcijom neće smanjiti emisija ugljen-dioksida i povećati efikasnost Termoelektrane. Vlada sumnja u projekat, a iz Evropske energetske zajednice prijete

 

Konzorcijum koji čine kineski DEC International, Bemax i BB Solar i Permonte za ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevalja (TE) pored ugovorenih 54 miliona eura, traže i dodatnih 15 miliona.

Rekonstrukcija je već koštala 11 miliona, koliko je avansno prošle godine uplaćeno konzorcijumu, iako radovi nijesu ni počeli.

Više sagovornika Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i Monitora, stručnjaka za ovu oblast, tvrde da ova rekonstrukcija, ako do nje dođe, neće riješiti ključne probleme. Neće se smanjiti emisija ugljendioksida (CO2), niti će se povećati energetska efikasnost, pa ulaganje u čitav posao nije opravdan. Oni upozoravaju da je, s obzirom na energetsku i ekološku politiku u Evropi, potrebno tražiti kvalitetnija rješenja i odustati od uzaludnog trošenja novca.

Suprostavljene stavove imaju rukovodstvo Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i resorno Ministarstvo za kapitalne investicije (MKI). Dok u Ministarstvu sumnjaju da će se predviđenim zahvatima riješiti ekološki problemi i ispuniti evropske direktive, iz EPCG tvrde da je ekološka rekonstrukcija jedino rješenje i da u suprotnom TE prijeti gašenje, a Crnoj Gori ogromni troškovi.

Termoelektrana je krajem prošle godine potrošila 20.000 radnih sati koji su odlukom Ministarskog savjeta Energetske zajednice bili dozvoljeni za period od 2018. do kraja 2023. godine. Iz Evropske energetske zajednice su pokrenuli postupak i upozoravaju da je moguće da nastavak rada TE proglase kršenjem evropskih zakona.

Rokovi klize, radova nigdje

,,Komisija koju sačinjavaju stručnjaci iz TE Pljevlja i EPCG detaljno analizira ovaj ugovor, a predstavnici konzorcijuma su definisali da je za ispunjenje zahtjeva iz ekološke rekonstrukcije na pravi način potrebno dodatnih 15 miliona eura. S tim, da će se po mogućem potpisivanju tog aneksa ugovora krenuti u rekonstrukciju koja bi trajala minimum godinu i po do dvije”, kaže za Monitor/CIN-CG Draško Lončar iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Na pitanje CIN-CG/Monitora, o početku rekonstrukcije, iz EPCG su odgovorili da je u toku izrada tehničke dokumentacija, odnosno da je „glavni projekat predat revidentu“.

„Očekuju se njegovi komentari i sugestije. Nakon usaglašavanja dokumentacije stvoriće se uslovi za početak radova, jer je sva preostala dokumentacija (npr. građevinska dozvola) već izdata od strane nadležnih državnih organa”, kažu iz  EPCG.

Na tenderu za rekonstrukciju EPCG je u novembru 2019. izabrala kineski DEC, potpomognut Bemaxom i firmom u suvlasništvu Blaža Đukanovića, sina predsjednika države Mila Đukanovića čija je ponuda iznosila 54,4 miliona eura. Konkurentske ponude, kineske Shangai Electric Group Co.Ltd, od 97.922.683 eura, i njemačko-slovenačkog konzorcijuma Hamon – Rudis od 72.539.500 eura, odbijene su kao neispravne.

Tada je najavljeno je da će radovi biti završeni 2022, da bi se u junu prošle godine prilikom potpisivanja ugovora rok za završetak rekonstrukcije pomjerio za 2023. godinu.

Aktivnosti vezane za rekonstrukciju, pod pritiskom EU, krenule su krajem 2017. godine.  Planirani cilj prošle garniture vlasti i EPCG bio je da se, pored rješavanja ekoloških problema, produži vijek trajanja TE na čak 30 godina. Nove vlasti i uprava EPCG su to redukovale. U maju ove godine Skupština akcionara EPCG obaviještena da je cilj “osposobljavanje TE da nastavi svoj rad u narednih 15-ak godina uz zadovoljenje ekoloških standarda”.

Eksperti odavno upozoravaju da su ove procjene nerealne, te da se uz poštovanje evropskih direktiva TE može prilagoditi za rad 1.500 sati godišnje – četiri puta manje nego do sada.

U međuvremenu, zvaničnici daju kontradiktorne izjave. Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin početkom juna je rekao da će TE ispuniti sve međunaropdne standarde i biti najmodernija u regionu. Premijer Zdravko Krivokapić je tokom posjete Pljevljima, sredinom avgusta, rekao da će TE najvjerovatnije do 2030. morati da prestane sa radom pod pritiskom Energetske zajednice i zbog pravila Evropske unije.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija su izjavili za CIN-CG/Monitor, da se o dodatnom novcu koji je tražio konzorcijum još usaglašavaju: ,,Ispostavilo da se završetak ekološke rekonstrukcije na koji se konzorcijum izvođača obavezao prihvatanjem projektnog zadatka, ne može okončati po prvobitnoj cijeni na način na koji bi se poštovali svi traženi parametri ekološke rekonstrukcije. Zbog toga je konzorcijum tražio dodatna sredstva (iznos sredstava je još u fazi usaglašavanja)”.

Mrdović: 15 miliona samo početak

U odgovorima za CIN CG/Monitor iz EPCG, tvrde da ,,potencijalni radovi u iznosu od 15 miliona nisu povezani sa članicama konzorcijuma, već je riječ o stručno specijalističkim radovima na rekonstrukciji kotlovskog postrojenja za koje se očekuje da ih izvede renomirana međunarodna kompanija. Potencijalno, jedan od izvođača može biti i kineska kompanija DEC International, kao jedan od vodećih  proizvođača opreme za termoelektrane”.

,,Ukoliko se krene u ekološku rekonstrukciju TE, teško da će se izabrani konzorcijum zaustaviti na dodatnih 15 miliona, već bi posao na kraju mogao koštati i 100 miliona eura”, kaže za CIN-CG/Monitor Ines Mrdović, pravna savjetnica Akcije za socijalnu pravdu.

“I to za TE, koja bi, nakon rekonstrukcije, mogla raditi još samo nekoliko godina, ukoliko bude novih direktiva EU. Podsjetiću da je bivši menadžment EPCG pokrenuo tender bez glavnog projekta, odnosno po sistemu ‘ključ u ruke’, pa je izabrani konzorcijum taj koji će predložiti tehnička rješenja. U međuvremenu, iz EU se tek očekuje dodatno pooštravanje standarda za zagađenja vazduha i krajnje je upitno da li bi ih rekonstrukcijom TE zadovoljila. Lako bi se moglo desiti da desetine miliona eura praktično budu ‘prosute’ u rekonstrukciju, a da EPCG istovremeno plaća i ogromne naknade zbog zagađenja. Sve bi to, nažalost, najbolje osjetili crnogorski potrošači, kao i država, koja je većinski vlasnik Elektroprivrede”, kaže Mrdović.

U Informaciji Agencije za zaštitu prirode i životne sredine o pokretanju postupka za reviziju i prestanak važenja Integrisane dozvole za TE Pljevlja, povodom postupka koji je u aprilu Energetska zajednica pokrenula postupak protiv Crne Gore zbog potrošenih 20 hiljada radnih sati, Vladi se savjetuje da se pravda pandemijom.

Da traži “…izuzimanje utrošenih radnih sati za vrijeme pandemije, kao i obustavu obračuna odobrenih radnih sati od početka pandemije, odnosno epidemije u Crnoj Gori, dok ona traje ili do donošenja odluke Energetske zajednice i/ili Evropske komisije, koje kasnije nastupi”.

,,Integrisana dozvola koju je Agencija izdala 2018. Predviđa da se ekološka rekonstrukcija obavi u okviru odobrenih 20.000 sati. To nije urađeno, tako da je taj uslov napušten. TE radi nelegalno i ne mogu se sada vaditi na pandemiju kada je ugovor potpisan dok je pandemija bila u toku, tako da je taj uslov više sile bio prisutan u trenutku potpisivanja ugovora”, kaže za CIN-CG/Monitor stručnjak za energetiku koji je insistirao na anonimnosti.

U Vladi su trenutno prekinuli postupak oduzimanja integrisane dozvole Termoelektrani, dok se riješi tužba sa Evropskom energetskom zajednicom.

Iz Sekretarijata Energetske zajednice u Beču Monitoru/CIN CG je potvrđeno da je u toku “bilateralni postupak sa Crnom Gorom”, povodom slučaja TE Pljevlja, kao prve elektrane na ugalj u regionu kojoj je isteklo ograničenje radnog vremena.

“Ako operator ne osigura brzu usklađenost, zatražićemo od Vijeća ministara Energetske zajednice da ustanovi da Crna Gora krši svoje obaveze prema Direktivi o velikim postrojenjima za sagorijevanje. Ako se Vijeće ministara saglasi sa Sekretarijatom, donijeće obavezujuću odluku kojom se nastavak rada TE Pljevalja proglašava kršenjem evropskih zakona. U sadašnjoj verziji Ugovora o energetskoj zajednici, on ne može nametati kazne. Međutim, pogođeni građani mogli bi zatražiti odštetu na nacionalnim sudovima na osnovu kršenja”, kazao je za CIN-CG/Monitor Dirk Bušle, pravni savjetnik i zamjenik direktora  Sekretarijata Energetske zajednice.

U EPCG tvrde da teže da usklade rad ovog objekta sa EU direktivama: ,,Svako odustajanje od projekta ekološke rekonstrukcije, a da se prije toga ne obezbijede odgovarajući zamjenski energetski kapaciteti, predstavljalo bi upravo kršenje propisa i zahtjevalo bi automatsko isključenje TE iz pogona”.

Dramatičan scenario i posao za tužioca

“Zahtjevi koji su izneseni kroz projekat usklađeni su sa EU direktivama kada su u pitanju emisije štetnih materija u vazduh, kao i zagađenje voda. Nakon završenog posla izvođač radova je u obavezi da garantuje granične vrijednosti emisija koje su usklađene sa najnovijim zahtjevima EU direktiva. Čak i da je period gašenja TE Pljevlja 2030., iako je stav EPCG da bi „phase out“ trebalo da se desi u periodu od 2035. do 2040. godine, projekat ekološke rekonstrukcije je isplativ”, tvrde iz EPCG.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija za CIN-CG/Monitor saopštili su potpuno drugačiju ocjenu:

“Ugovor o ekološkoj rekonstrukciji Termoelektrane Pljevlja, između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i konzorcijijuma koji čine kineski DEC International, Bemax i BB Solar i Permonte je pun nepravilnosti i zahtijeva detaljnu analizu jer, ono što je najvažnije, zadati parametri ekološkom rekonstrukcijom se na bazi ugovora potpisanog za vrijednost od 54 miliona eura ne mogu ostvariti.”

Iz Ministarstva posebno ističu da se: “CO2 emisija uopšte ne dotiče ovom rekonstrukcijom, pa je veliko pitanje da li uopšte ući u ovaj proces”.

I u EPCG priznaju da se rekonstrukcija ne dotiče CO2: ,,Poslovi na izvođenju radova ekološke rekonstrukcije, koje su razvijene zemlje izvršile u prethodnih petnaestak godina (ili tokom same izgradnje novih TE), podrazumjevaju smanjenje emisija azotnih i sumpornih oksida i praškastih materija u vazduh, kao i tretman otpadnih voda, ali nijesu podrazumjevale smanjenje emisija CO2. Stoga, limiti emisija CO2 nijesu ni bili predmet ugovora sa izvođačem”.

Termoelektrana učestvuje u crnogorskoj proizvodnji električne energije sa 40 do 55 odsto, a isti je procenat emisije ugljen-dioksida CO2 koji ispušta. Crna Gora je preuzela evropske i međunarodne obaveze da emisiju CO2 do 2030. smanji za najmanje 55 odsto.

“Crna Gora se obavezala Pariskim ugovorom, te se u tom kontekstu emisije CO2 moraju najmanje prepoloviti. Termoelektrana emituje skoro polovinu, a drugu sve ostalo u Crnoj Gori. Stvar je Vlade da izabere šta da radi: da smanji sav saobraćaj, turizam, poljoprivredu, ili da gasi jednu termoelektranu”, kaže za CIN-CG/Monitor Dejan Mijović, ekonomski analitičar koji se već duže bavi energetskim sektorom.

Lončar iz MKI, uz podsjećanje da je TE sa više od 40 odsto ukupne domaće proizvodnje električne energiuje osnovni snabdjevač sistema, kaže da je pitanje njene budućnosti veoma osjetljivo i zahtijeva odluku na najvišem nivou, uz konsenzus, kako stručne javnosti tako i nevladinog sektora i lokalne zajednice.

U nedavnom intervjuu Vijestima, izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin je  upozorio javnost da ukoliko ne bude rekonstrukcije TE prijeti uvoz struje od milijardu eura za deceniju, gubitak 1.200 radnih mjesta i pola električne energije iz sopstvenih izvora. On i dalje tvrdi da će rekonstrukcija zadovoljiti ,,standarde strogih evropskih ekoloških direktiva i omogućiti rad najmanje 10 godina, a nadam se i više od toga”.

U već citiranom dokumentu EPCG naglašava se da bi eventualno gašenje TE pogodilo i Rudnik uglja, CEDIS, KAP, Montecargo, Luku Bar i kompanije povezane sa njima. Crni scenario govori o gubitku radnih mjesta zatvaranju preduzeća, odustajanju potencijalnih investitora, negativnu ekonomsku sliku države…

Dejan Mijović smatra da se standardi, koje Rovčanin pominje, ne mogu dostići.

“Evropska regulativa nalaže da rekonstruisane termoelektrane, pored ekoloških, moraju da ispune kriterijume energetske i ekonomske efikasnosti, a to se ovim projektom ne bi postiglo. Njime se, dakle, ne bi smanjila emisija CO2, energetska efikasnost kotla bi ostala na nezadovoljavajućem nivou od 29 odsto, a ekonomska nekonkurentnost termoelektrane bi dodatno bila srozana novim visokim proizvodnim troskovima zbog milionskih ulaganja koja ne bi poboljšala poslovne performanse EPCG”, kaže Mijović.

I Mrdović smatra da Vlada treba da naloži menadžmentu EPCG da raskine ugovor o tom poslu i povrati isplaćeni avans 11 miliona, te da se taj novac „što hitnije iskoristi za izgradnju nekog objekta obnovljivog izvora energije (solarni ili na vjetar)”. Ona ističe da nema vremena za čekanje: “Valjda je interes potrošača veći od interesa Bemaxa, BB Solara Blaža Đukanovića i pojedinih firmi iz Pljevalja, koje će, kako stvari stoje, jedine imati koristi od rekonstrukcije”.

Iz EPCG kažu da do raskida neće doći.

,,… Kao što je poznato, kompanija je već uplatila avans izvođaču radova i svaki jednostrani raskid ugovora sa sobom bi nosio dodatne finansijske posledice. Ukoliko bi došlo do raskida ugovora, kompanija bi bila prinuđena da istog trena isključi iz pogona TE i stavi je van funkcije, što bi bilo pogubno na više nivoa, kako za elektroenergtski sistem, tako i za dalje poslovanje kompanije, privrednu aktivnost države, a o gubitku radnih mjesta i samim Pljevljima da i ne govorimo”.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija kažu da u ovom trenutku nemaju procjenu koliko bi raskid ugovora koštao državu.

„S obzirom na značaj TE Pljevlja, za ukupni elektroenergetski sistem Crne Gore, sve opcije, pa i raskid ugovora sa konzorcijumom su otvorene. MKI će, zajedno sa EPCG, detaljno analizirati svaku moguću opciju i posljedice i odlučiti se za najbolje moguće rješenje”, tvrdi Lončar.

Mijović smatra da su u vrhu države i EPCG od početka znali da projekat ekološke rekonstrukcije nema smisla.

“Kako je tender raspisan prije završetka idejnog projekta, ugovor potpisan i avans isplaćen konzorcijumu koji je, sada znamo, dao lažnu, upola nižu cijenu od drugih ponuđaca – radi se o klasičnom kriminalnom djelu organizanog kriminala i korupcije na visokom nivou izuzetno štetnom po javni interes. Analizom tog tendera ne bi trebalo da se ubuduće bavi samo Vlada i njen Savjet za privatizaciju, već i nezavisno tužilaštvo”, ocjenjuje Mijović.

Lončar je potvrdio da je ,,Povodom ovog slučaja MKI 5. marta 2021. godine Specijalnom državnom tužilaštvu predalo informaciju o mogućem postojanju više krivičnih dijela i imamo zvaničnu potvrdu da su tim povodom u SDT-u formirani predmeti i da se nalazi u fazi izviđaja”.

ADITIVI, PLIN I OBEĆANJA

Da u EPCG procjenjuju i druga rješenja osim najavljenje rekonstrukcije tvrdi Vasilije Miličković, predstavnik malih akcionara. On za CIN-CG/Monitor kaže da je početkom juna predsjedniku Odbora direktora Milutinu Đukanoviću, zajedno sa ekspertom iz EU predočio ,,jedno od zanimljivih rešenja gdje se aditiranjem osnovnog goriva (uglja) može dostići stepen prečišćavanja sumpor-dioksida i do 100 odsto, a ugljen-dioksida čak do 75 odsto. Primjena te nove tehnologije, tvrdi on, ne bi se odrazila na proizvodnu cijenu energije.

„Štaviše, cijena struje u TE bi bila drastično niža jer je vještački naduvana cijena uglja.  Nova procedura javne nabavke bi omogućila EPCG-u da gotovo u potpunosti finansira ovu sanaciju iz evropskih ekoloških fondova”, kaže Miličković. On ipak navodi da dalje , prema njegovim saznanjima nije bilo aktivnosti povodom ove teme.

Prema pouzdanim izvorima CIN-CG/Monitora Vlada i rukovodstvo EPCG su upoznati i sa mogućnošću gradnje nove TE na gas, koja bi bila gotova za dvije godine, a čija cijena bi bila oko 120 miliona eura.

Rješenje za TE Pljevlja i cijeli grad nedavno je na Tviteru obznanio i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić. On tvrdi da je dogovoreno pola milijarde investicija u Pljevlja i hiljadu novih radnih mjesta.

Kako, s kim i kada, nije precizirao.

 

CRNA STATISTIKA

Eksperti odavno ističu da su TE sa tehnologijom poput one u Pljevljima ugašene ili su u fazi gašenja. Nedavni izvještaj evropske mreže CEE BankWatch i Centra za istraživanje energije i čistog vazduha pokazuje da 16 termoelektrana sa Zapadnog Balkana zagađuju Evropu koliko i ostalih 296 na ostatku starog kontinenta.

Da nije samo riječ o energiji i novcu govori i podatak da je zbog ukupne emisije elektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu, od 2018 do 2020. godine, dogodilo blizu 19.000 smrtnih slučajeva. Od toga, više od 50 odsto slučajeva (10.800) bilo je u zemljama EU, gotovo 30 odsto (6.500) na Zapadnom Balkanu, a ostatak u drugim zemljama. U izvještaju se navodi da je u Crnoj Gori 625 prijevremenih smrti usljed rada termoelektrane.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ODLUKA UPRAVNOG SUDA O SOLANI: Prirodni biser nije državni nego tajkunski

Objavljeno prije

na

Objavio:

Jedno od najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom  27 – životna sredina i klimatske promjene, ne može biti zatvoreno dok u punom kapacitetu ne zaživi Park prirode Solana. U Briselu su jasni da je suštinski odnos prema Solani test za cijelu Crnu Goru kako shvata obaveze u zaštiti životne sredine. Opet smo pokazali – nikako

Upis države na prostor ulcinjske Solane ,,Bajo Sekulić” je nezakonit, odlučio je Upravni sud.

,,Upravni sud Crne Gore je presudio da je 15 miliona kvadrata solane u Ulcinju nepravedno oduzeto Eurofondu koji je kupio za 800 hiljada eura.Pravedna kupovina, nema što.Isto kao da ti neko proda kvadrat stana u Podgorici za 50 centi. Ili da za kilo paprika kupiš porše. Ili, recimo, da pridaš malo para pa Milov majbah daš u zamjenu za 15 miliona kvadrata najluksuznijeg zemljista u Crnoj Gori. Poješće nas mrak”, komenatarisao je presudu na svom Fejsbuk profilu ekološki aktivista i dugogodišnji borac za spas Solane Darko Saveljić.

Stečajna uprava Solane podnijela je tužbu Upravnom sudu nakon što je Uprava za katastar u junu 2022. godine upisala kao vlasnika imovine Solane državu Crnu Goru. To se desilo na osnovu rješenja Vladinog Savjeta za privatizaciju koje je donijelo rješenje da Eurofond nije platio tržišnu naknadu za akcije Solane. Na čelu tadašnjeg Savjeta za privatizaciju bio je premijer Dritan Abazović, na čelu Ministarstva finansija Aleksandar Damjanović, Uprave za katastar Koča Đurišić, a PJ Ulcinj Dževdet Čaprići. Tadašnja ,,pobjeda” države iz URA je objašnjena ovako: ,,Mi smo imali jednu krađu naočigled očiju javnosti gdje je zemljište ‘Solane’ od skoro 15 miliona kvadratnih metara ustupljeno Veselinu Baroviću za svega 800.000 eura, nakon čega je on imao namjeru da ga proda za skoro 260 miliona eura i prenamijeni za građevinsko zemljište”.

Najnovijim rješenjem Upravnog suda stečajna uprava bi ponovo mogla da pokrene prodaju imovine jer je ona vraćena Eurofondu, koji je većinski vlasnik Solane u stečaju.

Stečaj u Solani uveden je u prvoj polovini 2005. godine, a neuspjeli petogodišnji plan reorganizacije trajao je od početka 2006. godine.

Većinski paket tog preduzeća je za oko 800.000 eura preuzeo 2005. Eurofond, čiji je jedan od akcionara biznismen Veselin Barović, blizak Milu Đukanoviću.

Nakon privatizacije, proizvodnja soli je opala, fabrika izgubila koncesiju za korišćenje morske vode, Eurofond je podizao kredite zalažući imovinu fabrike, a onda je 2011. u preduzeću opet proglašen stečaj. Eurofond je te godine zatražio da mu se pravo korišćenja imovine preduzeća pretvori u pravo svojine, navodeći da je prilikom privatizacije platio tržišnu cijenu.Nijesu uspjeli ni brojni pokušaji prodaje jer je Solana nuđena po cijeni većoj 300 puta od one koju je platio Eurofond.

Upravni sud je sada usvojio tužbu stečajne uprave i poništio osporeno rješenje o upisu prava svojine državi Crnoj Gori nad imovinom Solane

,,Da bi Država svoje pretenzije u pogledu vlasničkih prava na predmetnim nepokretnostima mogla ostvariti, neophodno bi bilo da eventualno inicira parnični postupak u kome bi se raspravljalo o osnovanosti zahtjeva za utvrđenje prava svojine, sem ukoliko nije riječ o zemljištu na kome bi Država ex lege, s obzirom na kategoriju zemljišta mogla imati pravo svojine”, navodi se u novoj odluci Upravnog suda.

Posebno zanimljivo je sljedeće obrazloženje presude: ,,U eri vladavine društvene svojine (kao svačije i ničije) moguće je naći argumente za opravdanje postojanja tih prava, koja su joj imanentna, a kojima su zakonodavci htjeli, čisto neuspješno, da joj daju kakav-takav imovinsko-pravni izraz. Danas nema opravdanja da u eri vladanja novih svojinsko-pravnih odnosa ova prava egzistiraju i dalje. Prava iz bivše društvene svojine bila su smetnja za realizaciju investicionih, prodajnih i drugih aranžmana. Najveći broj društveno-pravnih lica je u stvari prestao da postoji i umjesto njih nastali su novi subjekti, kao njihovi pravni sljedbenici. Na ove subjekte prešla su i nepretvorena prava iz društvene svojine. Naravno, to je samo po sebi protivrječno”.

,,Presuda Upravnog suda je van svake ekonomske i pravne logike, i predstavlja direktan pucanj u naš evropski put, jer Solana predstavlja glavnu stavku u poglavlju 27 koje se tiče zaštite životne sredine. Bez adekvatnog rješenja pitanja Solane nema daljeg progresa na putu učlanjenja u EU”, saopštio je predsjednik ulcinjske URE i bivši predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.On je dodao i da je presuda Upravnog suda, takođe, jasan pokazatelj da neke megalomanske ambicije sumnjivog kapitala nastavljaju da vrebaju najvrjednije resurse Ulcinja i Crne Gore, uz najmanju moguću cijenu i van svih zakonskih procedura.

Njegov partijski lider Dritan Abazović, na konferenciji za štampu u Skupštini, izjavio je da se radi o teritoriji koja je ogromna – 15 miliona kvadratnih metara koja vrijedi najmanje 200 miliona eura. ,,Nakon velike borbe prošle Vlade, Upravni sud želi da vrati stvari na staro. Pokušaćemo na sve načine da se odupremo tajkunima”, kazao je Abazović i dodao da su crnogorski tajkuni koji su tada vodili Eurofond kupili Solanu za pet centi po kvadratu.

Otkako je država ,,preuzela” Solanu nije urađeno mnogo. Najstarijim ulcinjskim preduzećem, shodno odluci Vlade, upravljaju NPCG od avgusta 2015.godine, s ciljem zaštite biodiverziteta.
Ulcinjska Solana je nakon usvajanja odluke na sjednici lokalnog parlamenta 24. juna 2019. godine, proglašena zaštićenim područjem Parkom prirode. Ni pet godina od preuzimanja vlasti nijesu uspjele da uspostave vlasničku upravljačku strukturu za novi Park prirode. Opština je planirala da 2021. preuzme upravljanje Solanom od JP “Nacionlani parkovi Crne Gore” (NPCG),ali je odustala jer tada nije stvorila pravne pretpostavke da uđe u taj posao.

Sredinom aprila ove godine Vlada je dala saglasnost da Javno preduzeće za upravljanje nacionalnim parkovima (NP) upravlja ulcinjskom Solanom u stečaju narednih šest mjeseci. ,,S obzirom na to da upravljač Parka prirode još nije formiran, na čemu se intenzivno radi na relaciji Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvo finansija i Opština Ulcinj, NP i dalje vrši poslove upravljača”, piše u Vladinoj informaciji.

Ugovor o zakupu predstavlja pravni osnov za angažovanje 21 bivšeg radnika Solane na poslovima realizacije planskih aktivnosti i očuvanja prirodnih vrijednosti Solane.

Oko formiranja preduzeća koje bi upravljalo Solanom, Vlada i Opština Ulcinj bezuspješno pregovaraju, najava predsjednika Opštine Ulcinj Genci Nimanbegua da je njegova intencija da novo preduzeće bude formirano do kraja prošle godine nije ostvarena. Prema planu, Opština Ulcinj bi u novoformiranom preduzeću Park prirode “Ulcinjska solana”, bila suvlasnik sa Vladom.

Institucijama se nije žurilo. iako su stručnjaci naglašavali da je proglašenje Solane za park prirode samo mrtvo slovo na papiru. Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) upozoravali su da su godine nebrige i neadekvatnog upravljanja područjem dovele do toga da se na Ulcinjskoj solani smjenjuju periodi poplava i suša, tako je da je ovo zaštićeno područje više puta dovedeno na granicu ekološke katastrofe.

,,Urušeni nasipi doveli su do toga da se velike količine vode zadržavaju u centralnom dijelu Solane, dok ostali bazeni veći dio godine ostaju suvi. Tako da je realizacija projekta sanacije urušenih nasipa i dovođenja slane vode u bazene pretpostavka za očuvanje ovog jedinstvenog lokaliteta kako bi ono ostalo najveći ‘aerodrom’ za ptice na istočnoj obali Jadrana”, saopštili su ranije iz CZIP-a.

Pored politike i prava, priča o Solani je dobar pokazatelj našeg odnosa prema prirodnim biserima. Solana je osnovana 1934., a posljednja berba soli obavljena je 2013. Od tada Crna Gora je jedina mediteranska zemlja koja ne proizvodi so.

Srećom da sve ne zavisi od nas, pa je Solana ne samo zbog brojnosti ptičjeg fonda već i zbog rijetkih vrsta biljaka, važna  na evropskom nivou. Solana je na Ramsarskoj listi kao međunarodno značajno močvarno stanište, a najavljeno je da će biti uključena i u
Natura 2000, dio ekološke mreže koju čine područja značajna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova u okvirima Evropske unije.

Jedno od najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom 27 – životna sredina i klimatske promjene, ne može biti zatvoreno dok u punom kapacitetu ne zaživi Park prirode Ulcinjska Solana. U Briselu su jasni da je suštinski odnos prema Solani test za cijelu Crnu Goru kako shvata obaveze u zaštiti životne sredine. Opet smo pokazali –  nikako.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDREJ VUČIĆ U PODGORIČKOM SUDU PROTIV VIJESTI: Duševni bol Prvog brata Srbije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vučić je na sud stigao u pratnji lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića i novinara Dražena Živkovića . Obojica su poznati kao javni lojalisti Prve familije Srbije. Brat predsjednika Srbije tvrdi da su iznijete brojne neistinite i lažne informacije u tekstu, pa se odlučio da prvi put tuži neki medij

 

U srijedu je počela glavna rasprava pred Osnovnim sudom u Podgorici u parničnoj tužbi Andreja Vučića , brata srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića , koju je pokrenuo protiv Daily Press DOO – osnivača Vijesti . Vučić je u tužbi naveo da mu je povrijeđeno pravo ličnosti, da su širene neistine o njemu u objavi od 23. januara 2024. godine na portalu medija pod naslovom “Zvonko i Andrej slavili milijardu”.

Vučić je na sud stigao u pratnji lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića i novinara Dražena Živkovića . Obojica su poznati kao javni lojalisti Prve familije Srbije. Predsjednikov brat tvrdi da su iznijete brojne neistinite i lažne informacije u tekstu, pa se odlučio da prvi put tuži neki medij. Rekao je da je “bio zgrožen” sa tekstom i da “nije slučajno” objavljen tada. Cilj je, po njegovim riječima, bio da se “dehumanizuje i dekriminalizuje lično moj brat… predsjednik Republike Srbije”.

Andrej Vučić se na sudu poslužio uobičajenim frazama i rječnikom koje su već puno koristili i prijatelji njegove porodice, braća Milo i Aco Đukanović, te nekadašnji vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hašim Tači . Rekao je da nikada nije osuđivan za bilo koje kazneno djelo niti se vodi postupak protiv njega. Tekst stavlja metu na čelo njemu i njegovoj porodici. On je “porodični čovjek, otac dvoje dece”, i zaposlen je u Narodnoj banci Srbije (NBS) već 28 godina. “Nikada se nisam bavio privatnim poslovima, nemam firme niti biznis na svoje ime”, rekao je Vučić. Nije, doduše, rekao kako je podstanar, kao nekada Prvi brat Crne Gore.

Jeste član vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i član Izvršnog odbora ali je, kazao je,  njegova uloga tamo marginalna. Ne smatra se javnom ličnošću i kaže da ne poznaje osobe koje su u objavljenoj SKY ECC aplikaciji pričale o njemu osim što je za crnogorskog narko policajca čuo iz medija. “Nikada nisam imao kontakt ni s jednim licem iz kriminalnog miljea”, tvrdi Andrej Vučić.

Na pitanje da li zna Zvonka Veselinovića rekao je da se s njim sreo na nekim skupovima, ali da nije njegov prijatelj, da se s njim ne druži. Onda je pojasnio: „Tačno da ga poznajem, video sam se s njim možda dva-tri puta, ali on nije moj prijatelj i nikada nisam imao nikakav poslovni odnos s njim”.

Ono što je objavljeno u  tekstu Zvonko i Andrej slavili milijardu  zapravo  prepiska na kodiranoj SKY ECC aplikaciji koju su koristili kriminalci diljem Europe. Aplikaciju je dešifrirala francuska i nizozemska policija. Kasnije su sadržaji komunikacija putem međunarodne pravne pomoći i EUROPOL-a ustupljeni i crnogorskom tužilaštvu. Dio materijala je našao put do medija.

Glavni akteri prepiske su odbjegli narko policajac Ljubo Milović i Miloš Božović , kriminalac sa značkom BIA.   Milović piše Božoviću u formi pitanja : „Vele da su Zvonko i Andrej milijardu slavili skoro“. Božović potvrđuje da „jesu slobodno, pratim ja malo kretanja njegova… imam snimaka i slika dosta iz šume“. Božović dodaje da su dvojica išla „u lov helikopterom“ s tadašnjim ministrom policije Republike Srpske Draganom Lukačem i da će ti snimci „ko zna kad valjati“.

Božović dalje piše da su njegovi momci odrađivali prljave poslove za Andreja i protiv Veljka Belivuka (Velja Nevolja) i tadašnjeg ministra policije Nebojše Stefanovića koji je ušao u sukob s predsjednikom države. Navodi da je Veselinović „u talu sa Andrejem, u svaku rabotu”. Prepiska o proslavi prve milijarde je  iz marta 2021. godine, svega nekoliko dana prije nego što je aplikacija ugašena.

Ranije (početak januara 2021.) Božović piše Miloviću da se Velji Nevolji bliži kraj jer je „udario“ na Veselinovića koji „igra preko Andreja da se Nevolja makne“. Na njegovo mjesto trebao bi doći Aleksandar Vidojević (Aca Rošavi), blizak drug Danila Vučića , predsjednikovog sina. Božović je bio u pravu sa procjenom, jer je Belivuk mjesec dana kasnije uhapšen po povratku iz Crne Gore. Belivuk je imao zabranu ulaska koju su skinuli miloistički funkcioneri policije radi posjete šefu kavačkog narko kartela u Kotoru. U drugim SKY aplikacijama kavačke vođe nazivaju Mila Đukanovića svojim šefom i organiziraju kupovinu glasova za njegov račun i Demokratske partije socijalista (DPS).

Objavu teksta o prvoj milijardi su tada negirali i predsjednik Srbije i njegove političke i medijske ispostave u Srbiji. U Crnoj Gori se tada oglasio Milan Knežević koji je Prvu familiju Srbije branio ad hominem napadima na Željka Ivanovića nazvavši ga bolesnikom opterećenim Vučićem i njegovom porodicom.

Da li će sud osuditi Vijesti zbog prenošenja SKY objave ostaje da se vidi. Sudstvom i dalje vidno upravljaju braća Đukanović koje puno toga zajedničkog veže sa braćom Vučić.

Vijesti imaju teret dokazivanja da je SKY prepiska koju su objavili autentična i da nije pretrpjela izmjene prije objave. Međutim, sve i da je upitna autentičnost SKY prepiska do koje su Vijesti došle, nezavisni srpski istraživački mediji do sada su objavili puno materijala i dokumenata koji mogu potkrijepiti tekst objavljen prošle godine. Zvonko Veselinović i njegovi poslovi u Srbiji i veze s Andrejem dobro su poznati i spominju se u drugim SKY prepiskama koje su objavili beogradski mediji. Portal KRIK objavio je izvještaj BIA-e iz 2011. godine u kome je Veselinović označen kao vođa kriminalne grupe koja se bavi trgovinom drogom, švercom oružja, naftom, zelenašenjem i pranjem novca. BIA navodi da je u poslovima s drogom Veselinović blisko sarađivao s kosovskim kriminalcem Ismetom Osmanijem Curijem . Veselinovićev partner i još jedan od srpskih “patriota” Milan Radoičić je preuzeo drogu od Osmanije i prenosio je u središnju Srbiju, napisala je BIA u izvještaju. I Veselinović i Radoičić su na američkoj i britanskoj crnoj listi zbog istih “patriotskih” poslova i štelovanja izbora na sjeveru Kosova.

Portal KRIK je također objavio i fotografije Andreja i Veselinovića slikane krajem marta 2015. godine u restoranu „Salaš 137“ na Kopaoniku. Sa njima su bila još trojica muškaraca i zajedno su ćaskali i gledali košarkašku utakmicu Crvene Zvezde s njemačkom Albom . U telefonskom razgovoru s novinarkom KRIK-a, Veselinović je negirao da je tada bio s Andrejem s kojim se “jednom sreo na zdravo-zdravo dok su još opozicija bili (prije 2012.)”. Kao ni Andrej, ni Zvonko njega “ne poznaje, niti imam kontakt s njim”. „Sve je to laž, dezinformacija, spin, kao i svaki tekst o meni”“,  rekao je Veselinović koji se predstavlja i kao “branitelj srpstva na severu Kosmeta”. Andrej Vučić nije odgovarao na pozive KRIK-a.

Nakon teksta u Vijestima Andrej se obratio svom kumu, “koji je lekar i koji mi je prepisao tablete za smirenje i lekove za srce”.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA I KADRIRANJE: „Projektna“ podrška  DPS-a –  u foteljama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neke od ključnih pozicija u izvršnoj vlasti u Budvi ustupljene su kadrovima iz redova DPS-a. Za njih se prave i posebni, namješteni, javni oglasi, na rok za prijavljivanje kandidata od svega  – tri dana. Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj samoupravi rok za podnošenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od osam, niti duži od 15 dana od dana objavljivanja

 

 

Iako je novoizabrani gradonačelnik Budve Nikola Jovanović, u februaru ove godine, tvrdio kako „ne postoji koalicioni sprazum sa Demokratskom partijom socijalista, niti će ga biti“, te da se radi o  „projektnoj“ podršci DPS , poslednji potezi oko formiranja nove vlasti u Budvi govore drugačije.

Politička realnost Budve danas je takva da vlast u Opštini drži grupacija Budva naš grad, Evropski savez i GP URA sa 12 odborničkih mandata, uz podršku sedam odbornika Demokratske partije socijalista. Neke od ključnih pozicija u izvršnoj vlasti ustupljene su kadrovima iz redova DPS-a. Za njih se prave i posebni, prigodni javni oglasi, na rok za prijavljivanje kandidata od svega  – tri dana.

Opština je raspisala oglas za popunu mjesta izvršnih direktora u opštinskim preduzećima Komunalno Doo i Mediteranski sportski centar sa rokom prijave od tri dana. Brzinski konkursi po pravilu su namijenjeni poznatim osobama. Tako se unaprijed zna da najveće opštinsko preduzeće preuzima Marija Manojlović Jovićević, aktuelna odbornica DPS-a. Mediteranski sportski centar ide GP URA. Na mjestu izvršnog direktora koji će biti izabran na formalno javnom oglasu, navodno je viđena potpredsjednica budvanskog odbora ove stranke, Milica Ratknić.

U raspodjeli poltičkog plijena Pokretu URA je pripalo i preduzeće Pogrebne usluge na čijem je čelu imenovana članica lokalnog odbora, Slavica Todorović. Na funkciju gradskog sekretara za privredu imenovan je Miško Konić takođe iz ove partije koja je vlasnik jednog odborničkog mandata u lokalnom parlamentu.

Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj samoupravi ne postoji rok za prijavljivanje kandidata na javni oglas od tri dana. Rok za podnošenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od osam niti duži od 15 dana od dana objavljivanja oglasa.  Na koji način Opština Budva sprovodi javne oglase za popunu radnih mjesta nije poznato, kao ni to zašto Zavod za zapošljavanje objavljuje oglase sa nepostojećim rokom.

Predsjednik Opštine je pritisnut stavom budvanskog DPS-a da njihovi odbornici neće prisustvovati sjednici lokalnog parlamenta sve dok se ne ispune raniji dogovori oko preuzimanja određenih opštinskih službi i javnih preduzeća. DPS takođe insistira na usaglašavanju datuma oko imenovanja potpredsjednika Opštine, koji bi bio iz njihovih redova.

Na narednoj sjednici skupštine Jovanović planira da donese Plan privremenih objekata za ovu godinu, što ne može učiniti bez saglasnosti DPS-a. Zato se užurbano dijele funkcije.

U prethodnom periodu obavljena je potpuna zamjena kadrova u Savjetima javnih ustanova i Odborima direktora u preduzećima. Tamo su u značajnom broju zastupljeni članovi Demokratske partije socijalista i SDP-a.

Očekuje se i smjena na čelu Grada teatra, najpoznatije kulturne manifestacije Budve. Mjesto dosadašnje direktorke pozorišnog festivala, Milene Lubarde, navodno će dobiti Ivana Lazović, sadašnja odbornica i dugogodišnja članica DPS-a. Najavljuje se i preuzimanje Parking servisa od strane kadrova DPS-a.

Predsjednik Jovanović obećavao je da će uvesti novi model uprave i zapošljavanja na vodećim pozicijama po sistemu profesionalizacije javne uprave koju će učiniti dostupnom svim zainteresovanim stručnim osobama. Ispostavilo se da je primijenjen sistem politizacije, po kome se radna mjesta popunjavaju bez konkursa a na osnovu ličnih veza i političke pripadnosti.

Opštinske službe i sekretarijati dobili su nove rukovodioce. Svi odreda su u v.d. stanju, kako je bilo i ranijih godina.

Budvana gotovo da i nema na vodećim pozicijama u lokalnoj upravi. U tri sekretarijata od popunjenih sedam, dovedeni su ljudi sa strane. Jovanović je zaokružio posao sa investicijama najbogatije primorske opštine tako što je za v.d. načelnika sekretarijata za investicije imenovao svoju prijateljicu iz Mojkovca, Mašu Radović, odbornicu DNP u skupštini tog grada.

Mojkovčanki koja nema nikakvih veza sa Budvom, u kojoj nikada nije živjela, povjeren je najznačajniji sekretarijat u opštini. Polovina gradskog budžeta, gotovo 30 miliona eura odnosi se na investicioni ciklus za tekuću godinu kojim Sekretarijat za investicije raspolaže.

Prethodno je početkom maja za svog savjetnika za investicije imenovao Mladena Bojanića, otpravnika poslova u Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Nadzor na milionskim invesitcijama osnovni je interes političkih grupacija u Budvi i novog građevinskog lobija koji je naslijedio nekadašnje pripadnike OKG Budva. Najunosnije poslove oko izgradnje ili rekonstrukcije puteva, ulica, kanala i drugih projekata oko šminkanja i uređivanja grada, dobijaju kompanije bliske Jovanoviću i nekadašnjem predsjedniku Opštine, Milu Božoviću. Budva već dugo nije dobila investicioni projekat vrijedan pažnje.

Na poziciju v.d. načelnika sekretarijata za društvene djelatnosti imenovan je Goran Radević iz Podgorice, Jovanovićev kadar. Posao načelnika sekretarijata za zaštitu imovine od ranije je povjeren Vladu Ivanoviću iz Podgorice. Nije omogućen ostanak Đorđu Zenoviću, pravniku  iz Budve, koji je taj posao obavljao u prethodnom periodu, na poziciji zamjenika sekretara.

Za sekretara za komunalno stambene poslove imenovana je Desa Vlačić kadar DPS, od ranije zaposlena u organima lokalne uprave.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo