Povežite se sa nama

Izdvojeno

USTOLIČENJE BEZVLAŠĆA U BERANAMA: Vlast bez maske

Objavljeno prije

na

Pored toga što su premijer i ministri ponovo potvrdili da im je više stalo do crkve no do svega ostalog zemaljskog, oni su pokazali da za njih zakoni ove države ne važe

 

Baš nas briga za mjere koje sami donosimo,  što smo u svjetskom vrhu po broju oboljelih i umrlih,  i to što je koronom inficirano preko hiljadu učenika i preko 200 profesora i vaspitača, zabolje nas i što nam zdravstveni radnici skapavaju na poslu… Poruka je koju su sa ustoličenja episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija uputili premijer  Zdravka Krivokapića i članovi Vlade, koji su u isto vrijeme i predsjednik i članovi Savjeta za borbu protiv koronavirusa.

Pored toga što su ponovo potvrdili da im je više stalo do crkve no do svega ostalog zemaljskog, oni su pokazali da njima može biti da krše zakon, da ne nose maske, ne drže distancu i uopšte da su nedokučiva vlast. Demonstracija moći je zabilježena okom kamere u prenosu uživo na javnom servisu. Uz dirljive trenutke kada kamerman RTCG-a pazi na ,,ugled” premijera pa skreće kameru u trenutku kada se on pričešćuje.

Ustoličenju u manastiru Đurđevi stupovi u Beranama su pored premijera prisustvovali ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović, i brojna  partijsko-vladajuća svita.

,,Oni su svojim postupanjem pokazali da nisu svi građani i građanke Crne Gore isti pred zakonom, čime su demantovali retoričku privrženost principu vladavine prava, ali i ugrozili napore zdravstvenih radnika u borbi protiv pandemije virusa korona”, konstatovali su iz Centra za građansko obrazovanje.

Struka je  bila zgrožena, ali nju odavno niko ne čuje.,,Predstavnici Vlade izgleda zauzimaju praksu da se svaki put nakon kršenja mjera izvinjavaju javnosti. To nije dobar pristup i ne doprinosi podizanju povjerenja u odluke Vlade”, izjavila je epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović-Samardžić.

Izvinjenje građanima je uputio ministar finansija Spajić, a onda i objasnio da ,,treba da se poštuju mjere ako smo ih donijeli, treba da se poštuje do kraja. Molio bih sve da se pridržavaju mjera ne zbog Vlade, institucija, nego zbog sebe. Prvenstveno zbog sebe”.  Ispada da je ono u Beranma,  bez maske, još bio mali, pa je sad sazrio.

Na ličnu ravan sve je svela i ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović. Ona je prvo odbrusila da kritičari politizuju kršenje mjera uz kontranapad da su se mjere kršile i na Cetinju tokom nedavnih protesta zbog ustoličenja mitropolita Joanikija. Ubrzo je ublažila stav i objasnila da nije u pitanju politička izjava, već da je htjela da poruči da svi moraju da poštuju mjere:  ,,Svako snosi ličnu odgovornost za kršenje naredbe, bez obzira na to sa koje adrese dolazili”.

Neko samo ličnu, a neko i krivičnu. Tokom protekle nedjelje Uprava za inspekcijske poslove podnijela je devet krivičnih prijava protiv ugostitelja, iz Podgorice i sa sjevera, zbog nepoštovanja epidemioloških mjera. Turistička inspekcija je izdala jedan prekršajni nalog od 350 eura i podnijeli jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje. Hoće li nakon snimljenog kršenja mjera i zakona u Beranama reagovati nadležna Uprava za inspekcijske poslove, Sanitarna inspekcija i Komunalna policija u Beranama, nije poznato. Akcija za ljudska prava (HRA) je od tužilaštva zatražila da procesuira sve za kršenje mjera u Beranama bez obzira na vrstu funkcije u državnoj ili crkvenoj hijerarhiji.

Iz ove organizacije su ocijenili da je ponašanje državnih zvaničnika predstavljalo ,,zajedničku demonstraciju protiv vladavine prava i zdravog razuma”: ,,Takvo postupanje ohrabruje kršenje ne samo epidemioloških mjera, koje štite pravo na život, već i svakog drugog zakona, vrijeđa građane koji poštuju zakon i odgovorno se ponašaju, a posebno one koji su od posljedica epidemije izgubili drage osobe ili kojima se bliski ljudi trenutno bore za život”, saopštili su iz HRA.

Podsjetimo da je Krivokapić dok je još bio mandatar obećao novi i bolji pristup borbi protiv virusa, nakon haosa koji je iza sebe ostavila stara Vlada, Milutin  Simović i NKT. Onda je dao lični primjer tako što se na Lučindan pričestio u javnosti. ,,Ako imate vjeru, nemate nikakvih problema, nećete se zaraziti pričešćem”, objasnio je premijer.

Nakon kritika zbog nenošenja maske i nepoštovanja mjera na sahrani mitropolita Amfilohija premijer se izvinio. ,,Ja sam na taj način iskazao nepoštovanje, iako pouzdano znam da sam kovid prebolio na nogama, a to govore antitijela”, rekao je Krivokapić.

Prešlo mu u naviku, pa je početkom marta uslikan kako u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici cjeliva pričesnu pogaču. Pored javnosti, osudila ga je tada i ministarka Borovinić-Bojović. Kazala je da je on obećao da će poštovati mjere: ,,I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere”.  Bolje da nije.

Nije prošlo ni par dana a premijer Krivokapić je uslikan na sahrani episkopa zahumsko-hercegovačkog Atanasija u Trebinju kako skida masku i cjeliva ikonu. Ovaj put se nije izvinjavao. Nije ga branila ni ministarka zdravlja. U odbranu sebe i premijera tada je istupio ministar Spajić i napisao na Tviteru: ,,Bojim se da je priroda napada drugačija: pojedincima smeta religioznost crnogorskog premijera (ili članova Vlade), a ne smeta religioznost npr. praktično svih američkih predsjednika, što je politika licemjerstva’’.

Na tu politiku liči i nedavno obećanje premijera Krivokapića koji je na poziv američkog predsjednika Džozefa Bajdena, učestvovao na globalnom onlajn samitu posvećenom borbi protiv COVID-a, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. On je tom prilikom obećao da će Crna Gora do septembra sljedeće godine vakcinisati 70 odsto populacije. A nikako da sam poradi na tom prosjeku i vakciniše se.

 

SPC i korona

Nakon snimaka iz aprila prošle godine na kojima vjernici  SPC-a prilikom obreda drže socijalnu distance i zatim prilaze i primaju pričest iz iste kašike, tadašnje Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti je donijelo mjeru da se vjerski obredi obavljaju bez prisustva građana. Iz Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve kazali su da će poštovati mjere Vlade, ali i napomenuli da liturgijski skupovi sa pričešćem nikoga nijesu zarazili.

Dvije nedjelje nakon što je u Srbiji zabilježen prvi slučaj korona virusa u martu 2020, patrijarh Irinej je prvi put pozvao sveštenstvo, ali i vjernike, da poštuju odluke Vlade Srbije o mjerama zaštite. Onda se pojavio snimak vjernika u Novom Sadu koji čekaju da se pričeste, koristeći vino iz istog putira i kašike. Tada je sveštenik i docent na Bogoslovskom fakultetu Vukašin Milićević upozorio da neodustajanje od pričešćivanja na ovaj način „može proizvesti ozbiljne posledice”. Zbog toga što je „svoja umovanja i mudrovanja stavio iznad sabornog uma crkve”, Milićeviću je bilo zabranjeno da nastupa u javnosti, obavlja svešteničke dužnosti i stavljen je u nadležnost crkvenog suda.

Od posljedica korona virusa 30. oktobra preminuo je mitropolit Amfilohije. Dvadeset dana nakon što je držao opijelo mitropolitu crnogorsko-primorskom patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej umro je 20. novembra u Beogradu.

Od prakse pričešća SPC nije odustala ni tokom ovogodišnjeg Uskrsa. Radio slobodna Evropa prenijela je izjavu Ljubomira Rankovića, glavnog i odgovornog urednika izdavačke kuće i radija Glas crkve šabačke eparhije: ,,To je dvomilenijumska praksa crkve. Nema druge mogućnosti pričešćivanja u pravoslavnoj crkvi osim kašičicom ili da se ne pričešćuje. Ovi vernici koji dolaze i koji se pričešćuju svake nedelje, niko do sada od njih nije dobio koronu”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

EUROPOL, SNIMCI I KOVERTE: Šta bi s njima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon odlaska DPS-a sa vlasti u avgustu 2020, a posebno nakon odlaska specijalnog tužioca Milivoja Katnića, očekivalo se da će se otvoriti stare ili pokrenuti nove istrage o zloupotrebama koje su tokom tri decenije vladavine vodile do Đukanovića i njegove porodice. Za sada –  ništa.  Zalud Telekom, Snimak Koverta, Limenka, Pandorini papiri… A ni Europol  evo ništa ne dojavljuje

 

Đukanović ne strepi, kazao je ove sedmice na Cetinju, da bi se mogao naći na udaru državnog tužilaštva.

,,Ne, zato što radim svoj posao u skladu sa Ustavom i zakonom”, kazao je s podignutom obrvom. Pa još ozbiljnijim glasom dodao da niko, pa i najzlonamjerniji, neće uspjeti da pronađu ništa što je uradio na štetu države i protivno zakonu.

Kao da to nije isti onaj Đukanović čije se ime dovodi u vezu sa brojnim aferama o zloupotrebi moći, u svjetskim medijima poznat kao crnogorski premijer koji je u politiku ušao u džemperu, a deceniju kasnije postao jedan od najbogatijih ljudi svijeta, sa imovinom koju je daleke 2011, Forbs procijenio na 167 miliona eura.

Da to objasni, kako je u politku ušao u džemperu a iz nje će izaći kao najbogatiji predsjednik najsiromašnije evropske zemlje, pripitao ga je ove sedmice na Cetinju novinar francuskog Le Monda. Đukanović je u svom maniru odgovorio: ,,Sve je to repertoar medijskog orgijanja u Crnoj Gori sa ciljem da se promijeni vlast koju sam personifikao i takođe pokušaj da se iz parapolitičkih centara ostvari suštinski politički uticaj”.

Trućanje je pričati o nevinosti koju procjenjuje Specijalno tužilaštvo Milivoja Katnića, poznatog po slabosti na Đukanovića. Ili, recimo, tužilaštvo Vesne Medenice, sada uhapšene zbog zloupotrebe položaja, učešća u organizovanom kriminalu, uticaja na sudije… U njeno doba, Đukanović je recimo izbjegao aferu Telekom, pred američkim finansijskim institucijama  dokazanu korupciju prilikom prodaje državne telekomunikacione kompanije. Utvrđeno je da je za prodaju kompanije Mađarima crnogorski vrh primio, ,,preko sestre visokog zvaničnika“, mito od 3, 7 miliona eura. U to doba predsjednik Savjeta za privatizaciju i premijer bio je upravo Đukanović. Jedini koji je mogao da donese odluku o prodaji tako važnog državnog preduzeća. Takvu odluku svakako nijesu mogli donijeti direktori Telekoma, koji su kasnije, u doba specijalnog tužioca Milivoja Katnića, završili na optužnici u slučaju Telekom. Đukanović i njegova sestra Ana Đukanović, takođe pominjana u aferi Telekom, zbog toga što je preko njene kancelarije stigao dio novca, za koji se smatra da je mito, nisu se našli na optužnici.

Nije to jedina afera u kojoj se spominje Đukanović, a koju je tužilaštvo odbacilo bez obzira na dokaze koji su upućivali na njegovu odgovornost. Tu je i Snimak. Taj slučaj je prekrižila državna tužiteljka Ranka Čarapić, poznata po brojnim slučajevima koji su skupljali prašinu u ladicama tužilaštva,  uprkos upozorenjima iz Brisela da se ta afera mora dovesti do kraja. Čarapićeva je odlučila da u snimcima, koje su čuli svi crnogorski građani, a u kojima najviši organi Đukanovićeve Demokratske partije socijalista planiraju kako da zloupotrebama državnih resursa dođu do još jedne izborne pobjede – nema krivičnog djela. Što bi rekao Đukanović – ,,verbalni delikt”.

Da su brojni planovi DPS-a i realizovani, te da je  na različite načine zloupotrebljavana država i njeni resursi u cilju izborne pobjede, bilo je mnoštvo dokaza. Uzalud.

Uzalud je bio i snimak biznismena Duška Kneževića, na kom se vidi kako on daje funkcioneru DPS-a, Slavoljubu Stijepoviću, oko 100 hiljada eura za finansiranje izborne trke DPS-a. Istraga, koju je vodilo Katnićevo tužilaštvo nikada nije došla do vrha partije kojoj je novac namijenjen. Na optužnici su se našli Knežević, koji je sve objelodanio, i kurir –  Slavoljub Stijepović. Sudski proces koji je pretvoren u farsu, još traje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo