Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ODJECI PROTESTA NA CETINJU: Političari presuđuju, tužilaštvo bez rezultata

Objavljeno prije

na

Tužioci bi u uređenoj zemlji trebali da utvrde odgovornost svih aktera za ono šta se dešavalo tokom 4. i 5. septembra u prijestonici Crne Gore. Međutim, prema informacijama Monitora, za sada se događajima na Cetinju bavi samo malo osnovno državno tužilaštvo u tom gradu. Sve radnje su i dalje u fazi izviđaja

 

Nedavna sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu nije donijela ništa novo. Političke partije koje čine vladajuću većinu nastavile su da se međusobno optužuju za izdaju koalicije i „obećanih promjena“, dok je opozicija optuživala vlast za izdaju države.

Nerasvijetljeni su mnogi događaji koji su se desili 4. i 5. septembra na Cetinju, kada su građani protestovali protiv ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u prijestonici.

I dalje ostaje nejasno ko su bili naoružani ljudi među civilnim stanovništvom na Cetinju, ko je naoružao te ljude, da li je bilo naoružanih osoba u Cetinjskom manastiru, kakva je bila uloga predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i njegovog savjetnika za bezbjednost Veselina Veljovića, zašto je došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, zašto su barikade probijane  mašinama firme Marka – Bata Carevića (gradonačelnika Budve) i da li je zaista neko snajperom pokušao da ubije patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija…

Najvažnije pitanje na koje još niko nije dao odgovor jeste zašto tužilaštvo tog dana nije reagovalo kao što je postupalo u nekim prethodnim slučajevima kada su blokirani putevi, poput onih u Budvi i Tuzima. Ili tokom protesta Demokratskog fronta 2015. godine. Tužioci bi u uređenoj zemlji trebali da utvrde odgovornost svih aktera za ono šta se dešavalo tokom 4. i 5. septembra u prijestonici Crne Gore. Međutim, prema informacijama Monitora, za sada se događajima na Cetinju bavi samo malo Osnovno državno tužilaštvo u tom gradu. Sve radnje su i dalje u fazi izviđaja.

Ipak, nešto je novo: konačno smo čuli i stav vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca (VDT) Dražena Burića povodom događaja na Cetinju. On je reagovao povodom nastupa potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića na skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. Vicepremijer je kazao  da je tužilaštvo preuzelo „nula aktivnosti“ oko drame na Cetinju. Tvrdi da je policija sve uradila i da je na tužilaštvu da se izjasni.

„Meni nije normalno da specijalni tužilac dođe da vidi barikade, da čuje rafale, i da ništa ne preduzmu… Koliko je imalo Osnovno tužilaštvo reakcija za događaje na Cetinju – nula. Znate koji je zahtjev dobila Uprava policije – da utvrdi identitet lica u manastiru, a za to vrijeme se postavljaju barikade, dolaze bezbjednosno interesantna lica”, rekao je Abazović.

Burić je Abazovićeve tvrdnje nazvao „sramnim“  pokušajem da unizi tužilačku organizaciju. On je pozvao Abazovića da, ukoliko ima saznanja, informacija ili dokaza da je izvršeno bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, o tome na odgovarajući način obavijesti VDT, što mu je i zakonska obaveza.

,,Javnosti radi, naglašavamo da je VDT uoči dešavanja na Cetinju, organizovalo pojačana dežurstva i tužilačke timove za 4. i 5. septembar, uključujući i tužioce iz Specijalnog državnog tužilaštva, sa kojom činjenicom je bio upoznat rukovodeći kadar bezbjednosnog sektora”, navodi se u saopštenju Burića.

On, međutim, indirektno kaže da povodom događaja na Cetinju tužilaštvo ne može reagovati bez policije. Ocijenio je da bi nosioci vlasti morali znati da Zakonik o krivičnom postupku propisuje da je policija, ako postoji osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, dužna da obavijesti državnog tužioca.

„I preduzme potrebne mjere da se pronađe učinilac krivičnog djela, da se učinilac ili saučesnik ne sakrije, da se obezbijede predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz i da prikupi sva obavještenja koja bi mogla biti od koristi za uspješno vođenje krivičnog postupka. Informacije, činjenice i dokazi koje policija, ali i drugi državni organi, dostave državnom tužiocu, uključujući i podnošenje krivične prijave od ključnog su značaja za pokretanje predkrivičnog postupka i preduzimanje krivičnog gonjenja od državnog tužioca”, navodi se u saopštenju.

Koliko tužilaštvo zavisi od policije vidljivo je i na slučaju Veselina Veljovića, protiv kojeg je pokrenuta istraga zbog napada na služebno lice kada je 5. septembra ujutru pokušao da probije policijski kordon. Već sjutradan na slobodu ga je pustio sudija za istragu Osnovnog suda na Cetinju Branko Lončar, jer u dosadašnjoj fazi postupka nije utvrđeno ko su oštećeni policijski službenici, a da je utvrđenje te činjenice neophodno da bi se govorilo o tom krivičnom djelu. Nasuprot njemu, za tročlano sudsko vijeće nesporno je da je Veljović počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i da se u žalbi državnog tužioca osnovano navodi da sudija za istragu nije pravilno ocijenio kada je našao da za to ne postoji osnovana sumnja.

,,Ovo iz razloga što se iz DVD snimka jasno vide radnje koje je kritičnom prilikom preduzeo osumnjičeni, odnosno da je svojim tijelom gurao policijske službenike koji su se nalazili u kordonu ispred njega i grupe građana, a na snimku se vide i radnje ostalih učesnika događaja. Pri tom, činjenica da oštećeni policijski službenici nijesu identifikovani, nije od suštinskog značaja za postojanje predmetnog krivičnog djela, kod činjenice da se nesporno radi o policijskim službenicima, što se utvrđuje nedvosmisleno iz DVD snimka, na kojem se oštećeni vide u policijskim uniformama, i da je više njih imalo kacige označene brojevima, a pri tom ni ostali svjedoci, policijski službenici koji su sačinili službene zabilješke, ne dovode u pitanje tu činjenicu”, piše u odluci tročlanog sudskog vijeća koje čine Branislav Leković, Vojislavka Vuković Goločevac i Marija Ćupić.

Dok čeka da saluša oštećene policajce koje je gurao Veljović, Osnovno tužilaštvo na Cetinju otvorilo je još jedan izviđaj. Riječ je o prijavi građana Cetinja čiji su automobile oštećeni prilikom razbijanju barikade na putu Cetinje – Budva. U tom slučaju je će pred tužilaštvom dati izjavu  predsjednik Opštine Budva Marko Carević.  On je nedavno kazao da ,,nije baš ponosan” što je mehanizacija njegova firme Carinvest bila angažovana na uklanjanju automobila.

,,Vidjeli ste da sam bio učesnik u svemu tome. Dobro znate, a nisam ponosan zbog svog postupka, da je angažovana mašina koja je probila barikade i uspjela da obezbijedi ustoličenje mitropolita Joanikija. Neprimjereno je i nevjerovatno koliko se pamet pomutila (Milu) Đukanoviću i njegovim saradnicima. Nakon vladavine od 30 godina ostavili su ekonomsku pustoš, a sada otimanjem crkava hoće sebi da pribave političke i ekonomske pozicije. Slažem se sa patrijarhom i podržavam sve što je rekao. Normalan um to ne može da shvati i prihvati. Vidjeli ste da smo ipak uspjeli, a uspjećemo i u narednom periodu da odbranimo srpsku crkvu i narod u Crnoj Gori”, kazao je Carević.

Nejasno je zasto je Carevićeva firma morala razbijati barikade, s obzriom na to da je za takve poslove država osnovala preduzeće Zaštita prostora Crne Gore. To preduzeće dužno je da sprovodi administrativna izvršenja rješenja o rušenju, uklanjanje i vraćanje u prvobitno stanje zemljišta i objekata. To preduzeće takođe posjeduje mehanizaciju.

Još nije poznato da li tužilaštvo još nekog istražuje zbog događaja na Cetinju, bilo iz struktura vlasti, opozicije ili drugih struktura, ali poznato je da političari ne žele da rješavaju aktuelnu krizu, već žele da zadrže ili preuzmu fotelje. Zbog toga u ovom trenutku ne mogu mnogo pomoći skupštinski odbori, ali profesionalno tužilaštvo može.

 

Ko ,,selektivno” sarađuje – policija ili tužilaštvo

Dražen Burić je upitao Abazovića da ukaže na informacije i dokaze, značajne za eventualno pokretanje krivičnog postupka koje je policija „u realnom vremenu“ dostavila državnom tužiocu, a da je tužilac na iste imao „nula reakciju“. On, međutim, otvara mogućnost i odgovornosti policije zbog (ne)postupanja na Cetinju:

,,Državni tužioci ne žele da umanjuju zasluge policije niti značaj policijskih poslova u predkrivičnom postupku. Naročito ne onda kada policija postupa blagovremeno i kada otvoreno i bez selekcije informacija sarađuje sa tužilaštvom”, kazao je Burić.

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva nijesu odgovorili da li je policija neke dokaze dostavila neblagovremeno i selektivno, kako navode u dijelu svog saopštenja, gdje ističu zavisnost tužilaca od policije.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo