Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ODJECI PROTESTA NA CETINJU: Političari presuđuju, tužilaštvo bez rezultata

Objavljeno prije

na

Tužioci bi u uređenoj zemlji trebali da utvrde odgovornost svih aktera za ono šta se dešavalo tokom 4. i 5. septembra u prijestonici Crne Gore. Međutim, prema informacijama Monitora, za sada se događajima na Cetinju bavi samo malo osnovno državno tužilaštvo u tom gradu. Sve radnje su i dalje u fazi izviđaja

 

Nedavna sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu nije donijela ništa novo. Političke partije koje čine vladajuću većinu nastavile su da se međusobno optužuju za izdaju koalicije i „obećanih promjena“, dok je opozicija optuživala vlast za izdaju države.

Nerasvijetljeni su mnogi događaji koji su se desili 4. i 5. septembra na Cetinju, kada su građani protestovali protiv ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u prijestonici.

I dalje ostaje nejasno ko su bili naoružani ljudi među civilnim stanovništvom na Cetinju, ko je naoružao te ljude, da li je bilo naoružanih osoba u Cetinjskom manastiru, kakva je bila uloga predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i njegovog savjetnika za bezbjednost Veselina Veljovića, zašto je došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, zašto su barikade probijane  mašinama firme Marka – Bata Carevića (gradonačelnika Budve) i da li je zaista neko snajperom pokušao da ubije patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija…

Najvažnije pitanje na koje još niko nije dao odgovor jeste zašto tužilaštvo tog dana nije reagovalo kao što je postupalo u nekim prethodnim slučajevima kada su blokirani putevi, poput onih u Budvi i Tuzima. Ili tokom protesta Demokratskog fronta 2015. godine. Tužioci bi u uređenoj zemlji trebali da utvrde odgovornost svih aktera za ono šta se dešavalo tokom 4. i 5. septembra u prijestonici Crne Gore. Međutim, prema informacijama Monitora, za sada se događajima na Cetinju bavi samo malo Osnovno državno tužilaštvo u tom gradu. Sve radnje su i dalje u fazi izviđaja.

Ipak, nešto je novo: konačno smo čuli i stav vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca (VDT) Dražena Burića povodom događaja na Cetinju. On je reagovao povodom nastupa potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića na skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. Vicepremijer je kazao  da je tužilaštvo preuzelo „nula aktivnosti“ oko drame na Cetinju. Tvrdi da je policija sve uradila i da je na tužilaštvu da se izjasni.

„Meni nije normalno da specijalni tužilac dođe da vidi barikade, da čuje rafale, i da ništa ne preduzmu… Koliko je imalo Osnovno tužilaštvo reakcija za događaje na Cetinju – nula. Znate koji je zahtjev dobila Uprava policije – da utvrdi identitet lica u manastiru, a za to vrijeme se postavljaju barikade, dolaze bezbjednosno interesantna lica”, rekao je Abazović.

Burić je Abazovićeve tvrdnje nazvao „sramnim“  pokušajem da unizi tužilačku organizaciju. On je pozvao Abazovića da, ukoliko ima saznanja, informacija ili dokaza da je izvršeno bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, o tome na odgovarajući način obavijesti VDT, što mu je i zakonska obaveza.

,,Javnosti radi, naglašavamo da je VDT uoči dešavanja na Cetinju, organizovalo pojačana dežurstva i tužilačke timove za 4. i 5. septembar, uključujući i tužioce iz Specijalnog državnog tužilaštva, sa kojom činjenicom je bio upoznat rukovodeći kadar bezbjednosnog sektora”, navodi se u saopštenju Burića.

On, međutim, indirektno kaže da povodom događaja na Cetinju tužilaštvo ne može reagovati bez policije. Ocijenio je da bi nosioci vlasti morali znati da Zakonik o krivičnom postupku propisuje da je policija, ako postoji osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, dužna da obavijesti državnog tužioca.

„I preduzme potrebne mjere da se pronađe učinilac krivičnog djela, da se učinilac ili saučesnik ne sakrije, da se obezbijede predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz i da prikupi sva obavještenja koja bi mogla biti od koristi za uspješno vođenje krivičnog postupka. Informacije, činjenice i dokazi koje policija, ali i drugi državni organi, dostave državnom tužiocu, uključujući i podnošenje krivične prijave od ključnog su značaja za pokretanje predkrivičnog postupka i preduzimanje krivičnog gonjenja od državnog tužioca”, navodi se u saopštenju.

Koliko tužilaštvo zavisi od policije vidljivo je i na slučaju Veselina Veljovića, protiv kojeg je pokrenuta istraga zbog napada na služebno lice kada je 5. septembra ujutru pokušao da probije policijski kordon. Već sjutradan na slobodu ga je pustio sudija za istragu Osnovnog suda na Cetinju Branko Lončar, jer u dosadašnjoj fazi postupka nije utvrđeno ko su oštećeni policijski službenici, a da je utvrđenje te činjenice neophodno da bi se govorilo o tom krivičnom djelu. Nasuprot njemu, za tročlano sudsko vijeće nesporno je da je Veljović počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i da se u žalbi državnog tužioca osnovano navodi da sudija za istragu nije pravilno ocijenio kada je našao da za to ne postoji osnovana sumnja.

,,Ovo iz razloga što se iz DVD snimka jasno vide radnje koje je kritičnom prilikom preduzeo osumnjičeni, odnosno da je svojim tijelom gurao policijske službenike koji su se nalazili u kordonu ispred njega i grupe građana, a na snimku se vide i radnje ostalih učesnika događaja. Pri tom, činjenica da oštećeni policijski službenici nijesu identifikovani, nije od suštinskog značaja za postojanje predmetnog krivičnog djela, kod činjenice da se nesporno radi o policijskim službenicima, što se utvrđuje nedvosmisleno iz DVD snimka, na kojem se oštećeni vide u policijskim uniformama, i da je više njih imalo kacige označene brojevima, a pri tom ni ostali svjedoci, policijski službenici koji su sačinili službene zabilješke, ne dovode u pitanje tu činjenicu”, piše u odluci tročlanog sudskog vijeća koje čine Branislav Leković, Vojislavka Vuković Goločevac i Marija Ćupić.

Dok čeka da saluša oštećene policajce koje je gurao Veljović, Osnovno tužilaštvo na Cetinju otvorilo je još jedan izviđaj. Riječ je o prijavi građana Cetinja čiji su automobile oštećeni prilikom razbijanju barikade na putu Cetinje – Budva. U tom slučaju je će pred tužilaštvom dati izjavu  predsjednik Opštine Budva Marko Carević.  On je nedavno kazao da ,,nije baš ponosan” što je mehanizacija njegova firme Carinvest bila angažovana na uklanjanju automobila.

,,Vidjeli ste da sam bio učesnik u svemu tome. Dobro znate, a nisam ponosan zbog svog postupka, da je angažovana mašina koja je probila barikade i uspjela da obezbijedi ustoličenje mitropolita Joanikija. Neprimjereno je i nevjerovatno koliko se pamet pomutila (Milu) Đukanoviću i njegovim saradnicima. Nakon vladavine od 30 godina ostavili su ekonomsku pustoš, a sada otimanjem crkava hoće sebi da pribave političke i ekonomske pozicije. Slažem se sa patrijarhom i podržavam sve što je rekao. Normalan um to ne može da shvati i prihvati. Vidjeli ste da smo ipak uspjeli, a uspjećemo i u narednom periodu da odbranimo srpsku crkvu i narod u Crnoj Gori”, kazao je Carević.

Nejasno je zasto je Carevićeva firma morala razbijati barikade, s obzriom na to da je za takve poslove država osnovala preduzeće Zaštita prostora Crne Gore. To preduzeće dužno je da sprovodi administrativna izvršenja rješenja o rušenju, uklanjanje i vraćanje u prvobitno stanje zemljišta i objekata. To preduzeće takođe posjeduje mehanizaciju.

Još nije poznato da li tužilaštvo još nekog istražuje zbog događaja na Cetinju, bilo iz struktura vlasti, opozicije ili drugih struktura, ali poznato je da političari ne žele da rješavaju aktuelnu krizu, već žele da zadrže ili preuzmu fotelje. Zbog toga u ovom trenutku ne mogu mnogo pomoći skupštinski odbori, ali profesionalno tužilaštvo može.

 

Ko ,,selektivno” sarađuje – policija ili tužilaštvo

Dražen Burić je upitao Abazovića da ukaže na informacije i dokaze, značajne za eventualno pokretanje krivičnog postupka koje je policija „u realnom vremenu“ dostavila državnom tužiocu, a da je tužilac na iste imao „nula reakciju“. On, međutim, otvara mogućnost i odgovornosti policije zbog (ne)postupanja na Cetinju:

,,Državni tužioci ne žele da umanjuju zasluge policije niti značaj policijskih poslova u predkrivičnom postupku. Naročito ne onda kada policija postupa blagovremeno i kada otvoreno i bez selekcije informacija sarađuje sa tužilaštvom”, kazao je Burić.

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva nijesu odgovorili da li je policija neke dokaze dostavila neblagovremeno i selektivno, kako navode u dijelu svog saopštenja, gdje ističu zavisnost tužilaca od policije.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo