Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ODJECI PROTESTA NA CETINJU: Političari presuđuju, tužilaštvo bez rezultata

Objavljeno prije

na

Tužioci bi u uređenoj zemlji trebali da utvrde odgovornost svih aktera za ono šta se dešavalo tokom 4. i 5. septembra u prijestonici Crne Gore. Međutim, prema informacijama Monitora, za sada se događajima na Cetinju bavi samo malo osnovno državno tužilaštvo u tom gradu. Sve radnje su i dalje u fazi izviđaja

 

Nedavna sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu nije donijela ništa novo. Političke partije koje čine vladajuću većinu nastavile su da se međusobno optužuju za izdaju koalicije i „obećanih promjena“, dok je opozicija optuživala vlast za izdaju države.

Nerasvijetljeni su mnogi događaji koji su se desili 4. i 5. septembra na Cetinju, kada su građani protestovali protiv ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u prijestonici.

I dalje ostaje nejasno ko su bili naoružani ljudi među civilnim stanovništvom na Cetinju, ko je naoružao te ljude, da li je bilo naoružanih osoba u Cetinjskom manastiru, kakva je bila uloga predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i njegovog savjetnika za bezbjednost Veselina Veljovića, zašto je došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, zašto su barikade probijane  mašinama firme Marka – Bata Carevića (gradonačelnika Budve) i da li je zaista neko snajperom pokušao da ubije patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija…

Najvažnije pitanje na koje još niko nije dao odgovor jeste zašto tužilaštvo tog dana nije reagovalo kao što je postupalo u nekim prethodnim slučajevima kada su blokirani putevi, poput onih u Budvi i Tuzima. Ili tokom protesta Demokratskog fronta 2015. godine. Tužioci bi u uređenoj zemlji trebali da utvrde odgovornost svih aktera za ono šta se dešavalo tokom 4. i 5. septembra u prijestonici Crne Gore. Međutim, prema informacijama Monitora, za sada se događajima na Cetinju bavi samo malo Osnovno državno tužilaštvo u tom gradu. Sve radnje su i dalje u fazi izviđaja.

Ipak, nešto je novo: konačno smo čuli i stav vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca (VDT) Dražena Burića povodom događaja na Cetinju. On je reagovao povodom nastupa potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića na skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. Vicepremijer je kazao  da je tužilaštvo preuzelo „nula aktivnosti“ oko drame na Cetinju. Tvrdi da je policija sve uradila i da je na tužilaštvu da se izjasni.

„Meni nije normalno da specijalni tužilac dođe da vidi barikade, da čuje rafale, i da ništa ne preduzmu… Koliko je imalo Osnovno tužilaštvo reakcija za događaje na Cetinju – nula. Znate koji je zahtjev dobila Uprava policije – da utvrdi identitet lica u manastiru, a za to vrijeme se postavljaju barikade, dolaze bezbjednosno interesantna lica”, rekao je Abazović.

Burić je Abazovićeve tvrdnje nazvao „sramnim“  pokušajem da unizi tužilačku organizaciju. On je pozvao Abazovića da, ukoliko ima saznanja, informacija ili dokaza da je izvršeno bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, o tome na odgovarajući način obavijesti VDT, što mu je i zakonska obaveza.

,,Javnosti radi, naglašavamo da je VDT uoči dešavanja na Cetinju, organizovalo pojačana dežurstva i tužilačke timove za 4. i 5. septembar, uključujući i tužioce iz Specijalnog državnog tužilaštva, sa kojom činjenicom je bio upoznat rukovodeći kadar bezbjednosnog sektora”, navodi se u saopštenju Burića.

On, međutim, indirektno kaže da povodom događaja na Cetinju tužilaštvo ne može reagovati bez policije. Ocijenio je da bi nosioci vlasti morali znati da Zakonik o krivičnom postupku propisuje da je policija, ako postoji osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, dužna da obavijesti državnog tužioca.

„I preduzme potrebne mjere da se pronađe učinilac krivičnog djela, da se učinilac ili saučesnik ne sakrije, da se obezbijede predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz i da prikupi sva obavještenja koja bi mogla biti od koristi za uspješno vođenje krivičnog postupka. Informacije, činjenice i dokazi koje policija, ali i drugi državni organi, dostave državnom tužiocu, uključujući i podnošenje krivične prijave od ključnog su značaja za pokretanje predkrivičnog postupka i preduzimanje krivičnog gonjenja od državnog tužioca”, navodi se u saopštenju.

Koliko tužilaštvo zavisi od policije vidljivo je i na slučaju Veselina Veljovića, protiv kojeg je pokrenuta istraga zbog napada na služebno lice kada je 5. septembra ujutru pokušao da probije policijski kordon. Već sjutradan na slobodu ga je pustio sudija za istragu Osnovnog suda na Cetinju Branko Lončar, jer u dosadašnjoj fazi postupka nije utvrđeno ko su oštećeni policijski službenici, a da je utvrđenje te činjenice neophodno da bi se govorilo o tom krivičnom djelu. Nasuprot njemu, za tročlano sudsko vijeće nesporno je da je Veljović počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i da se u žalbi državnog tužioca osnovano navodi da sudija za istragu nije pravilno ocijenio kada je našao da za to ne postoji osnovana sumnja.

,,Ovo iz razloga što se iz DVD snimka jasno vide radnje koje je kritičnom prilikom preduzeo osumnjičeni, odnosno da je svojim tijelom gurao policijske službenike koji su se nalazili u kordonu ispred njega i grupe građana, a na snimku se vide i radnje ostalih učesnika događaja. Pri tom, činjenica da oštećeni policijski službenici nijesu identifikovani, nije od suštinskog značaja za postojanje predmetnog krivičnog djela, kod činjenice da se nesporno radi o policijskim službenicima, što se utvrđuje nedvosmisleno iz DVD snimka, na kojem se oštećeni vide u policijskim uniformama, i da je više njih imalo kacige označene brojevima, a pri tom ni ostali svjedoci, policijski službenici koji su sačinili službene zabilješke, ne dovode u pitanje tu činjenicu”, piše u odluci tročlanog sudskog vijeća koje čine Branislav Leković, Vojislavka Vuković Goločevac i Marija Ćupić.

Dok čeka da saluša oštećene policajce koje je gurao Veljović, Osnovno tužilaštvo na Cetinju otvorilo je još jedan izviđaj. Riječ je o prijavi građana Cetinja čiji su automobile oštećeni prilikom razbijanju barikade na putu Cetinje – Budva. U tom slučaju je će pred tužilaštvom dati izjavu  predsjednik Opštine Budva Marko Carević.  On je nedavno kazao da ,,nije baš ponosan” što je mehanizacija njegova firme Carinvest bila angažovana na uklanjanju automobila.

,,Vidjeli ste da sam bio učesnik u svemu tome. Dobro znate, a nisam ponosan zbog svog postupka, da je angažovana mašina koja je probila barikade i uspjela da obezbijedi ustoličenje mitropolita Joanikija. Neprimjereno je i nevjerovatno koliko se pamet pomutila (Milu) Đukanoviću i njegovim saradnicima. Nakon vladavine od 30 godina ostavili su ekonomsku pustoš, a sada otimanjem crkava hoće sebi da pribave političke i ekonomske pozicije. Slažem se sa patrijarhom i podržavam sve što je rekao. Normalan um to ne može da shvati i prihvati. Vidjeli ste da smo ipak uspjeli, a uspjećemo i u narednom periodu da odbranimo srpsku crkvu i narod u Crnoj Gori”, kazao je Carević.

Nejasno je zasto je Carevićeva firma morala razbijati barikade, s obzriom na to da je za takve poslove država osnovala preduzeće Zaštita prostora Crne Gore. To preduzeće dužno je da sprovodi administrativna izvršenja rješenja o rušenju, uklanjanje i vraćanje u prvobitno stanje zemljišta i objekata. To preduzeće takođe posjeduje mehanizaciju.

Još nije poznato da li tužilaštvo još nekog istražuje zbog događaja na Cetinju, bilo iz struktura vlasti, opozicije ili drugih struktura, ali poznato je da političari ne žele da rješavaju aktuelnu krizu, već žele da zadrže ili preuzmu fotelje. Zbog toga u ovom trenutku ne mogu mnogo pomoći skupštinski odbori, ali profesionalno tužilaštvo može.

 

Ko ,,selektivno” sarađuje – policija ili tužilaštvo

Dražen Burić je upitao Abazovića da ukaže na informacije i dokaze, značajne za eventualno pokretanje krivičnog postupka koje je policija „u realnom vremenu“ dostavila državnom tužiocu, a da je tužilac na iste imao „nula reakciju“. On, međutim, otvara mogućnost i odgovornosti policije zbog (ne)postupanja na Cetinju:

,,Državni tužioci ne žele da umanjuju zasluge policije niti značaj policijskih poslova u predkrivičnom postupku. Naročito ne onda kada policija postupa blagovremeno i kada otvoreno i bez selekcije informacija sarađuje sa tužilaštvom”, kazao je Burić.

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva nijesu odgovorili da li je policija neke dokaze dostavila neblagovremeno i selektivno, kako navode u dijelu svog saopštenja, gdje ističu zavisnost tužilaca od policije.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo