Povežite se sa nama

DRUŠTVO

REKORDNA ZAPLJENA NARKOTIKA U CRNOJ GORI: Ko je gulio kokainski profit sa banana

Objavljeno prije

na

U junu ove godine, na Malti je pronađeno 740 kilograma kokaina, sakrivenog u pošiljci banana, koji je iz Ekvadora, kontejnerom, putovao za Sloveniju. Međunarodna organizacija za borbu protiv trgovine narkoticima odlučila je da ovoj kriminalnoj grupi stane na put. Prošlonedjeljna zapljena u Zeti i  hapšenje Budimira Krstovića dio su te međunarodne akcije

 

„Najveća zapljena kokaina u Crnoj Gori“, „istorijska akcija“, „istorijski događaj“ – tako su vlasti opisale akciju zapljene 1.400 kilograma kokaina u zetskom selu Mojanovići. Međutim, euforiju uspjeha prekinuo je sudija podgoričkog Višeg suda Radomir Ivanović, koji je odbio zahtjev tužilaštva i za osumnjičene Budimira Krstovića i njegovu ćerku Marinu Krstović  nije odredio pritvor.  Nakon žalbe tužilaštva, odluka je preinačena i osumnjičenima za šverc kokaina određen je pritvor do 30 dana.

Ovo nije prvi put da se Vladini zvaničnici pohvale velikom akcijom u borbi sa kriminalom, nakon čega bi osumnjičeni bili pušteni na slobodu.

Prvi put se dogodilo početkom godine, na Badnji dan, kada je uhapšen crnogorski kontroverzni biznismen Branislav Mićunović, koji se godinama pominje kao šef crnogorskog podzemlja, nakon što je nađeno oružje u njegovom automobilu. Međutim, nakon dva dana su Mićunović, i njegovi prijatleji Srđan Mićunović i Sava Vujović, koji su tog dana bili u vozilu, pušteni na slobodu. Srđan Mićunović je preuzeo odgovornost za oružje i očekuje se da mu ubrzo u kotorskom Osnovnom sudu počne suđenje za to krivično djelo.

To se ponovo dogodilo krajem aprila, kada je u velikoj tužilačko-policijskoj akciji uhapšeno više pripadnika takozvanog kavačkog klana. Među njima je uhapšen i navodni vođa ovog narkoklana Slobodan Kašćelan. Sudija Miroslav Bašović je, međutim, odbio da odredi pritvor Kašćelanu, koji se nakon toga našao na slobodi. Kao i u slučaju Krstovića, Vijeće Višeg suda preinačilo je odluku sudije i odredilo pritvor Kašćelanu i ostalim navodnim pripadnicima njegove kriminalne grupe.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović  povodom posljednjeg slučaja kazao je da u Crnoj Gori neće biti pravde dok „makar jedan tužilac i jedan sudija ne odu u zatvor”. On je i prilikom prethodnih događanja ukazivao na opstrukcije u pravosuđu.

,,Bez toga, Crna Gora ne može biti oslobođena kandži organizovanog kriminala. Ne želim da komentarišem odluku sudije za istragu da ne odredi pritvor osumnjičenima, ali mislim da je poslije takve odluke svakom građaninu sve jasno. Sudije za istragu određivale su pritvor za mnogo lakša krivična djela, a kad god se radi o ozbiljnom kriminalu onda imamo ovakve odluke. Nakon ovoga želim još jednom da apelujem na Skupštinu da se ozbiljno pozabavi promjenama u tužilaštvu i sudstvu i da se što prije izaberu predsjednik Vrhovnog suda i sudije na visokim funkcijama, kako bi sistem na neki način profunkcionisao i oslobodio se zaštitinika organizovanog kriminala unutar ovih institucija”, kazao je Abazović, koji koordinira svim službama bezbjednosti.

Nebojša Medojević (DF) je u jednom javnom obraćanju kazao da je akcija uspjela jer su iz nje bili isključeni Agnecija za nacionalnu bezbjednost i Specijalno državno tužilaštvo. Informacija o pošiljci droge stigla je iz američke Agencije za borbu protiv krijumčarenja narkotika (DEA), a Medojević tvrdi da su oni tražili isključenje ovih državnih struktura iz akcije.

„Kao što je operativno uradio međunarodni partner i izolovao rizične strukture iz ove akcije, tako i vlast mora očistiti policiju, ANB, carinu, tužilaštvo i pravosuđe od plaćenika mafije.  Borbu protiv mafije ne mogu voditi korumpirani državni predstavnici koji su sastavni dio same mafije. Neki su čak i na čelu obje strukture. Mora se jasno postaviti linija između države i mafije i taj položaj se mora braniti svim sredstvima”, kazao je Medojević.

Pošiljka o kojoj je DEA obavijestila naše državne organe, stigla je iz Ekvadora, preko Luke Bar, do hangara Krstovića u Zeti. Jedinica za borbu protiv narkotika ekvadorske policije dala je odobrenje da brod Katja sa kontejnerima banana, koje je poručila firma Budimira Krstovića (66) iz Podgorice, isplovi iz luke Bolivar u Ekvadoru i nastavi planiranu rutu prema Evropi, jer je nakon detaljnih provjera utvrđeno da na njemu nema droge.

Krstović je u srbijanskim krugovima poznat kao Budo Banana, jer se od devedesetih bavi uvozom banana. Inspektori još istražuju sa kim je sve bio povezan Krstović i gdje je dalje trebao da putuje kokain iz njegovog hangara u Mojanovićima. On je do 2019. godine bio izvršni direktor podgoričke firme San Francisko koja je sada u stečaju, a registrovana je za uvoz voća i povrća. On je očito imao jake veze u Crnoj Gori i Srbiji, koje je stekao u tridesetogodišnjem biznisu sa bananama. To govori i njegov izbor u radnu grupu, koja je 2015. godine birala predsjednika košarkaškog kluba Partizan.

Njega u bezbjednosnim krugovima povezuju sa takozvanim škaljarskim klanom, jer je njegov bratanić Igor Krstović, umalo stradao u obračunu sa kavčanima. Na njega je ispaljeno više metaka iz automatskog oružja, a zbog pokušaja ubistva uhapšeni su Podgoričani Vidoje Stanišić i Dragiša Bulatović. Zbog teških povreda Krstović je prebačen u bolnicu Medicinskog fakulteta u Hanoveru. Dvije nedjelje od dolaska Krstovića u Hanover reagovalo je tamošnje Ministrastvo unutrašnjih poslova, koje mu je otkazalo gostoprimstvo i istovremeno Krstoviću zabranilo ulazak u Njemačku u narednih pet godina.

Kokain u bananama nije novost za crnogorsku javnost. Službenici Uprave policije su u barskoj luci 2018. zaplijenili oko 30 kilograma kokaina koji je bio sakriven među bananama. I ta pošiljka je stigla sa Ekvadora. Tada su se u medijima pojavile informacije da su banane bile namijenjene lancu supermarketa Voli, što je iz te kompanije demantovano. Međutim, tada opozicioni, a danas poslanici vladajuće koalicije, iskoristili su tu situaciju da bi optuživali bivšu vlast za umiješanost u šverc kokaina. U junu ove godine, na Malti je pronađeno 740 kilograma kokaina, sakrivenog u pošiljci banana, koji je iz Ekvadora, kontejnerom, putovao za Sloveniju. Međunarodna organizacija za borbu protiv trgovine narkoticima odlučila je da ovoj kriminalnoj grupi stane na put. Prošlonedjeljna zapljena u Zeti i hapšenje Krstovića dio je te međunarodne akcije.

 

Droga u tri kontejnera

Budimir Krstović se sumnjiči da je prilikom kupovine banana od firme Koeksfrut iz Ekvadora u količini od tri kontejnera od sada nepoznate osobe nabavio i 1.400 kilograma kokaina zapakovanog u 1.205 pakovanja. Droga je 28. jula utovarena u kontejner na brodu Šarlot u luci Puerto Bolivar u Ekvadoru,  a tovar je 23. avgusta stigao u Luku Bar u Crnoj Gori. Poslije carinjenja kokain je prebačen u magacin u Mojanovićima, gdje je droga uskladištena.

Njegova kćerka Marina sumnjiči se da je učestvovala u nabavljanju i organizaciji transporta pošiljke u kojoj su se nalazili kokain i banane. Ona je, prema navodima tužilaštva, sve detalje dogovarala na engleskom jeziku sa prodavcem banana Karlosom Falkezijem vlasnikom firme Coexfruit iz Ekvadora. Nakon toga, osumnjičena je pratila kretanje pošiljke tokom transporta od luke Bolivar do Luke Bar, potom organizovala carinjenje pošiljke i uskladištenje tovara u hangar firme San Francisko, inače vlasništvo njenog oca, a koji je u sklopu porodične kuće Krstovića.

 

Kumove pustio da se brane sa slobode

Sudija Višeg suda Radomir Ivanović, koji je odbio da odredi pritvor Krstovićima, u kumovskim je odnosima sa tom porodicom. On je za medije kazao da mu je Krstovićev brat krstio sina, ali da to nije uticalo na njegovu objektivnost.

,,To je brat Budimira Krstovića. Jesam prijatelj i imamo neke odnose koji se mogu dovesti u vezu s tim. On je bio svjedok na krštenju mog sina prije nekih 30 godina. Ali za mene to nije sumnja u moje pristrasno postupanje. Ja uopšte nijesam pristrasno postupao”, rekao je Ivanović.

Istakao je i svoju ulogu u aktivnostima koje su prethodile zapljeni kokaina, istakavši da je ,,naredio da se izvrši pretres njihovih poslovnih prostorija”. On smatra da se mjera pritvora određuje izuzetno, pa je umjesto pritvora odredio mjere nadzora tako što im je oduzeo putne isprave, zabranio da napuste mjesto boravišta, i da se jednom mjesečno javljaju policiji.

Abazović je Ivanovićevu odluku nazvao ,,pokušajem obesmišljavanja pravde” i kazao da je sudija trebao da se izuzme iz ovog predmeta.

Zakon o krivičnom postupku precizira obavezno izuzimanje ukoliko je sudija u rodbinskim odnosima sa nekom od stranaka, međutim, u posljednjem stavu kao razlog za izuzeće navodi i sve ,,okolnosti koje izazivaju sumnju u nepristrasnost sudije”.

Advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć smatra da je Ivanović bio dužan da se izuzme iz postupka u slučaju Krstovića. On kaže da je imao u svojoj karijeri situacija da su se sudije izuzimale samo zato što su u prijateljskim odnosima sa nekim, a ne kumovskim.

,,Iako zakon jasno precizira samo izuzeće u slučaju rodbinskih odnosa, mislim da je Ivanović, ne ulazeći u njegova odluku o pritvoru, morao da se izuzme iz cijelog postupka. Njegove kumovske veze sa tom porodicom dovoljne su da izazovu sumnju u njegovu sudijsku nepristrasnost”, kazao je Šoć za Monitor.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo