Povežite se sa nama

DRUŠTVO

REKORDNA ZAPLJENA NARKOTIKA U CRNOJ GORI: Ko je gulio kokainski profit sa banana

Objavljeno prije

na

U junu ove godine, na Malti je pronađeno 740 kilograma kokaina, sakrivenog u pošiljci banana, koji je iz Ekvadora, kontejnerom, putovao za Sloveniju. Međunarodna organizacija za borbu protiv trgovine narkoticima odlučila je da ovoj kriminalnoj grupi stane na put. Prošlonedjeljna zapljena u Zeti i  hapšenje Budimira Krstovića dio su te međunarodne akcije

 

„Najveća zapljena kokaina u Crnoj Gori“, „istorijska akcija“, „istorijski događaj“ – tako su vlasti opisale akciju zapljene 1.400 kilograma kokaina u zetskom selu Mojanovići. Međutim, euforiju uspjeha prekinuo je sudija podgoričkog Višeg suda Radomir Ivanović, koji je odbio zahtjev tužilaštva i za osumnjičene Budimira Krstovića i njegovu ćerku Marinu Krstović  nije odredio pritvor.  Nakon žalbe tužilaštva, odluka je preinačena i osumnjičenima za šverc kokaina određen je pritvor do 30 dana.

Ovo nije prvi put da se Vladini zvaničnici pohvale velikom akcijom u borbi sa kriminalom, nakon čega bi osumnjičeni bili pušteni na slobodu.

Prvi put se dogodilo početkom godine, na Badnji dan, kada je uhapšen crnogorski kontroverzni biznismen Branislav Mićunović, koji se godinama pominje kao šef crnogorskog podzemlja, nakon što je nađeno oružje u njegovom automobilu. Međutim, nakon dva dana su Mićunović, i njegovi prijatleji Srđan Mićunović i Sava Vujović, koji su tog dana bili u vozilu, pušteni na slobodu. Srđan Mićunović je preuzeo odgovornost za oružje i očekuje se da mu ubrzo u kotorskom Osnovnom sudu počne suđenje za to krivično djelo.

To se ponovo dogodilo krajem aprila, kada je u velikoj tužilačko-policijskoj akciji uhapšeno više pripadnika takozvanog kavačkog klana. Među njima je uhapšen i navodni vođa ovog narkoklana Slobodan Kašćelan. Sudija Miroslav Bašović je, međutim, odbio da odredi pritvor Kašćelanu, koji se nakon toga našao na slobodi. Kao i u slučaju Krstovića, Vijeće Višeg suda preinačilo je odluku sudije i odredilo pritvor Kašćelanu i ostalim navodnim pripadnicima njegove kriminalne grupe.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović  povodom posljednjeg slučaja kazao je da u Crnoj Gori neće biti pravde dok „makar jedan tužilac i jedan sudija ne odu u zatvor”. On je i prilikom prethodnih događanja ukazivao na opstrukcije u pravosuđu.

,,Bez toga, Crna Gora ne može biti oslobođena kandži organizovanog kriminala. Ne želim da komentarišem odluku sudije za istragu da ne odredi pritvor osumnjičenima, ali mislim da je poslije takve odluke svakom građaninu sve jasno. Sudije za istragu određivale su pritvor za mnogo lakša krivična djela, a kad god se radi o ozbiljnom kriminalu onda imamo ovakve odluke. Nakon ovoga želim još jednom da apelujem na Skupštinu da se ozbiljno pozabavi promjenama u tužilaštvu i sudstvu i da se što prije izaberu predsjednik Vrhovnog suda i sudije na visokim funkcijama, kako bi sistem na neki način profunkcionisao i oslobodio se zaštitinika organizovanog kriminala unutar ovih institucija”, kazao je Abazović, koji koordinira svim službama bezbjednosti.

Nebojša Medojević (DF) je u jednom javnom obraćanju kazao da je akcija uspjela jer su iz nje bili isključeni Agnecija za nacionalnu bezbjednost i Specijalno državno tužilaštvo. Informacija o pošiljci droge stigla je iz američke Agencije za borbu protiv krijumčarenja narkotika (DEA), a Medojević tvrdi da su oni tražili isključenje ovih državnih struktura iz akcije.

„Kao što je operativno uradio međunarodni partner i izolovao rizične strukture iz ove akcije, tako i vlast mora očistiti policiju, ANB, carinu, tužilaštvo i pravosuđe od plaćenika mafije.  Borbu protiv mafije ne mogu voditi korumpirani državni predstavnici koji su sastavni dio same mafije. Neki su čak i na čelu obje strukture. Mora se jasno postaviti linija između države i mafije i taj položaj se mora braniti svim sredstvima”, kazao je Medojević.

Pošiljka o kojoj je DEA obavijestila naše državne organe, stigla je iz Ekvadora, preko Luke Bar, do hangara Krstovića u Zeti. Jedinica za borbu protiv narkotika ekvadorske policije dala je odobrenje da brod Katja sa kontejnerima banana, koje je poručila firma Budimira Krstovića (66) iz Podgorice, isplovi iz luke Bolivar u Ekvadoru i nastavi planiranu rutu prema Evropi, jer je nakon detaljnih provjera utvrđeno da na njemu nema droge.

Krstović je u srbijanskim krugovima poznat kao Budo Banana, jer se od devedesetih bavi uvozom banana. Inspektori još istražuju sa kim je sve bio povezan Krstović i gdje je dalje trebao da putuje kokain iz njegovog hangara u Mojanovićima. On je do 2019. godine bio izvršni direktor podgoričke firme San Francisko koja je sada u stečaju, a registrovana je za uvoz voća i povrća. On je očito imao jake veze u Crnoj Gori i Srbiji, koje je stekao u tridesetogodišnjem biznisu sa bananama. To govori i njegov izbor u radnu grupu, koja je 2015. godine birala predsjednika košarkaškog kluba Partizan.

Njega u bezbjednosnim krugovima povezuju sa takozvanim škaljarskim klanom, jer je njegov bratanić Igor Krstović, umalo stradao u obračunu sa kavčanima. Na njega je ispaljeno više metaka iz automatskog oružja, a zbog pokušaja ubistva uhapšeni su Podgoričani Vidoje Stanišić i Dragiša Bulatović. Zbog teških povreda Krstović je prebačen u bolnicu Medicinskog fakulteta u Hanoveru. Dvije nedjelje od dolaska Krstovića u Hanover reagovalo je tamošnje Ministrastvo unutrašnjih poslova, koje mu je otkazalo gostoprimstvo i istovremeno Krstoviću zabranilo ulazak u Njemačku u narednih pet godina.

Kokain u bananama nije novost za crnogorsku javnost. Službenici Uprave policije su u barskoj luci 2018. zaplijenili oko 30 kilograma kokaina koji je bio sakriven među bananama. I ta pošiljka je stigla sa Ekvadora. Tada su se u medijima pojavile informacije da su banane bile namijenjene lancu supermarketa Voli, što je iz te kompanije demantovano. Međutim, tada opozicioni, a danas poslanici vladajuće koalicije, iskoristili su tu situaciju da bi optuživali bivšu vlast za umiješanost u šverc kokaina. U junu ove godine, na Malti je pronađeno 740 kilograma kokaina, sakrivenog u pošiljci banana, koji je iz Ekvadora, kontejnerom, putovao za Sloveniju. Međunarodna organizacija za borbu protiv trgovine narkoticima odlučila je da ovoj kriminalnoj grupi stane na put. Prošlonedjeljna zapljena u Zeti i hapšenje Krstovića dio je te međunarodne akcije.

 

Droga u tri kontejnera

Budimir Krstović se sumnjiči da je prilikom kupovine banana od firme Koeksfrut iz Ekvadora u količini od tri kontejnera od sada nepoznate osobe nabavio i 1.400 kilograma kokaina zapakovanog u 1.205 pakovanja. Droga je 28. jula utovarena u kontejner na brodu Šarlot u luci Puerto Bolivar u Ekvadoru,  a tovar je 23. avgusta stigao u Luku Bar u Crnoj Gori. Poslije carinjenja kokain je prebačen u magacin u Mojanovićima, gdje je droga uskladištena.

Njegova kćerka Marina sumnjiči se da je učestvovala u nabavljanju i organizaciji transporta pošiljke u kojoj su se nalazili kokain i banane. Ona je, prema navodima tužilaštva, sve detalje dogovarala na engleskom jeziku sa prodavcem banana Karlosom Falkezijem vlasnikom firme Coexfruit iz Ekvadora. Nakon toga, osumnjičena je pratila kretanje pošiljke tokom transporta od luke Bolivar do Luke Bar, potom organizovala carinjenje pošiljke i uskladištenje tovara u hangar firme San Francisko, inače vlasništvo njenog oca, a koji je u sklopu porodične kuće Krstovića.

 

Kumove pustio da se brane sa slobode

Sudija Višeg suda Radomir Ivanović, koji je odbio da odredi pritvor Krstovićima, u kumovskim je odnosima sa tom porodicom. On je za medije kazao da mu je Krstovićev brat krstio sina, ali da to nije uticalo na njegovu objektivnost.

,,To je brat Budimira Krstovića. Jesam prijatelj i imamo neke odnose koji se mogu dovesti u vezu s tim. On je bio svjedok na krštenju mog sina prije nekih 30 godina. Ali za mene to nije sumnja u moje pristrasno postupanje. Ja uopšte nijesam pristrasno postupao”, rekao je Ivanović.

Istakao je i svoju ulogu u aktivnostima koje su prethodile zapljeni kokaina, istakavši da je ,,naredio da se izvrši pretres njihovih poslovnih prostorija”. On smatra da se mjera pritvora određuje izuzetno, pa je umjesto pritvora odredio mjere nadzora tako što im je oduzeo putne isprave, zabranio da napuste mjesto boravišta, i da se jednom mjesečno javljaju policiji.

Abazović je Ivanovićevu odluku nazvao ,,pokušajem obesmišljavanja pravde” i kazao da je sudija trebao da se izuzme iz ovog predmeta.

Zakon o krivičnom postupku precizira obavezno izuzimanje ukoliko je sudija u rodbinskim odnosima sa nekom od stranaka, međutim, u posljednjem stavu kao razlog za izuzeće navodi i sve ,,okolnosti koje izazivaju sumnju u nepristrasnost sudije”.

Advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć smatra da je Ivanović bio dužan da se izuzme iz postupka u slučaju Krstovića. On kaže da je imao u svojoj karijeri situacija da su se sudije izuzimale samo zato što su u prijateljskim odnosima sa nekim, a ne kumovskim.

,,Iako zakon jasno precizira samo izuzeće u slučaju rodbinskih odnosa, mislim da je Ivanović, ne ulazeći u njegova odluku o pritvoru, morao da se izuzme iz cijelog postupka. Njegove kumovske veze sa tom porodicom dovoljne su da izazovu sumnju u njegovu sudijsku nepristrasnost”, kazao je Šoć za Monitor.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo