Povežite se sa nama

DRUŠTVO

REKORDNA ZAPLJENA NARKOTIKA U CRNOJ GORI: Ko je gulio kokainski profit sa banana

Objavljeno prije

na

U junu ove godine, na Malti je pronađeno 740 kilograma kokaina, sakrivenog u pošiljci banana, koji je iz Ekvadora, kontejnerom, putovao za Sloveniju. Međunarodna organizacija za borbu protiv trgovine narkoticima odlučila je da ovoj kriminalnoj grupi stane na put. Prošlonedjeljna zapljena u Zeti i  hapšenje Budimira Krstovića dio su te međunarodne akcije

 

„Najveća zapljena kokaina u Crnoj Gori“, „istorijska akcija“, „istorijski događaj“ – tako su vlasti opisale akciju zapljene 1.400 kilograma kokaina u zetskom selu Mojanovići. Međutim, euforiju uspjeha prekinuo je sudija podgoričkog Višeg suda Radomir Ivanović, koji je odbio zahtjev tužilaštva i za osumnjičene Budimira Krstovića i njegovu ćerku Marinu Krstović  nije odredio pritvor.  Nakon žalbe tužilaštva, odluka je preinačena i osumnjičenima za šverc kokaina određen je pritvor do 30 dana.

Ovo nije prvi put da se Vladini zvaničnici pohvale velikom akcijom u borbi sa kriminalom, nakon čega bi osumnjičeni bili pušteni na slobodu.

Prvi put se dogodilo početkom godine, na Badnji dan, kada je uhapšen crnogorski kontroverzni biznismen Branislav Mićunović, koji se godinama pominje kao šef crnogorskog podzemlja, nakon što je nađeno oružje u njegovom automobilu. Međutim, nakon dva dana su Mićunović, i njegovi prijatleji Srđan Mićunović i Sava Vujović, koji su tog dana bili u vozilu, pušteni na slobodu. Srđan Mićunović je preuzeo odgovornost za oružje i očekuje se da mu ubrzo u kotorskom Osnovnom sudu počne suđenje za to krivično djelo.

To se ponovo dogodilo krajem aprila, kada je u velikoj tužilačko-policijskoj akciji uhapšeno više pripadnika takozvanog kavačkog klana. Među njima je uhapšen i navodni vođa ovog narkoklana Slobodan Kašćelan. Sudija Miroslav Bašović je, međutim, odbio da odredi pritvor Kašćelanu, koji se nakon toga našao na slobodi. Kao i u slučaju Krstovića, Vijeće Višeg suda preinačilo je odluku sudije i odredilo pritvor Kašćelanu i ostalim navodnim pripadnicima njegove kriminalne grupe.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović  povodom posljednjeg slučaja kazao je da u Crnoj Gori neće biti pravde dok „makar jedan tužilac i jedan sudija ne odu u zatvor”. On je i prilikom prethodnih događanja ukazivao na opstrukcije u pravosuđu.

,,Bez toga, Crna Gora ne može biti oslobođena kandži organizovanog kriminala. Ne želim da komentarišem odluku sudije za istragu da ne odredi pritvor osumnjičenima, ali mislim da je poslije takve odluke svakom građaninu sve jasno. Sudije za istragu određivale su pritvor za mnogo lakša krivična djela, a kad god se radi o ozbiljnom kriminalu onda imamo ovakve odluke. Nakon ovoga želim još jednom da apelujem na Skupštinu da se ozbiljno pozabavi promjenama u tužilaštvu i sudstvu i da se što prije izaberu predsjednik Vrhovnog suda i sudije na visokim funkcijama, kako bi sistem na neki način profunkcionisao i oslobodio se zaštitinika organizovanog kriminala unutar ovih institucija”, kazao je Abazović, koji koordinira svim službama bezbjednosti.

Nebojša Medojević (DF) je u jednom javnom obraćanju kazao da je akcija uspjela jer su iz nje bili isključeni Agnecija za nacionalnu bezbjednost i Specijalno državno tužilaštvo. Informacija o pošiljci droge stigla je iz američke Agencije za borbu protiv krijumčarenja narkotika (DEA), a Medojević tvrdi da su oni tražili isključenje ovih državnih struktura iz akcije.

„Kao što je operativno uradio međunarodni partner i izolovao rizične strukture iz ove akcije, tako i vlast mora očistiti policiju, ANB, carinu, tužilaštvo i pravosuđe od plaćenika mafije.  Borbu protiv mafije ne mogu voditi korumpirani državni predstavnici koji su sastavni dio same mafije. Neki su čak i na čelu obje strukture. Mora se jasno postaviti linija između države i mafije i taj položaj se mora braniti svim sredstvima”, kazao je Medojević.

Pošiljka o kojoj je DEA obavijestila naše državne organe, stigla je iz Ekvadora, preko Luke Bar, do hangara Krstovića u Zeti. Jedinica za borbu protiv narkotika ekvadorske policije dala je odobrenje da brod Katja sa kontejnerima banana, koje je poručila firma Budimira Krstovića (66) iz Podgorice, isplovi iz luke Bolivar u Ekvadoru i nastavi planiranu rutu prema Evropi, jer je nakon detaljnih provjera utvrđeno da na njemu nema droge.

Krstović je u srbijanskim krugovima poznat kao Budo Banana, jer se od devedesetih bavi uvozom banana. Inspektori još istražuju sa kim je sve bio povezan Krstović i gdje je dalje trebao da putuje kokain iz njegovog hangara u Mojanovićima. On je do 2019. godine bio izvršni direktor podgoričke firme San Francisko koja je sada u stečaju, a registrovana je za uvoz voća i povrća. On je očito imao jake veze u Crnoj Gori i Srbiji, koje je stekao u tridesetogodišnjem biznisu sa bananama. To govori i njegov izbor u radnu grupu, koja je 2015. godine birala predsjednika košarkaškog kluba Partizan.

Njega u bezbjednosnim krugovima povezuju sa takozvanim škaljarskim klanom, jer je njegov bratanić Igor Krstović, umalo stradao u obračunu sa kavčanima. Na njega je ispaljeno više metaka iz automatskog oružja, a zbog pokušaja ubistva uhapšeni su Podgoričani Vidoje Stanišić i Dragiša Bulatović. Zbog teških povreda Krstović je prebačen u bolnicu Medicinskog fakulteta u Hanoveru. Dvije nedjelje od dolaska Krstovića u Hanover reagovalo je tamošnje Ministrastvo unutrašnjih poslova, koje mu je otkazalo gostoprimstvo i istovremeno Krstoviću zabranilo ulazak u Njemačku u narednih pet godina.

Kokain u bananama nije novost za crnogorsku javnost. Službenici Uprave policije su u barskoj luci 2018. zaplijenili oko 30 kilograma kokaina koji je bio sakriven među bananama. I ta pošiljka je stigla sa Ekvadora. Tada su se u medijima pojavile informacije da su banane bile namijenjene lancu supermarketa Voli, što je iz te kompanije demantovano. Međutim, tada opozicioni, a danas poslanici vladajuće koalicije, iskoristili su tu situaciju da bi optuživali bivšu vlast za umiješanost u šverc kokaina. U junu ove godine, na Malti je pronađeno 740 kilograma kokaina, sakrivenog u pošiljci banana, koji je iz Ekvadora, kontejnerom, putovao za Sloveniju. Međunarodna organizacija za borbu protiv trgovine narkoticima odlučila je da ovoj kriminalnoj grupi stane na put. Prošlonedjeljna zapljena u Zeti i hapšenje Krstovića dio je te međunarodne akcije.

 

Droga u tri kontejnera

Budimir Krstović se sumnjiči da je prilikom kupovine banana od firme Koeksfrut iz Ekvadora u količini od tri kontejnera od sada nepoznate osobe nabavio i 1.400 kilograma kokaina zapakovanog u 1.205 pakovanja. Droga je 28. jula utovarena u kontejner na brodu Šarlot u luci Puerto Bolivar u Ekvadoru,  a tovar je 23. avgusta stigao u Luku Bar u Crnoj Gori. Poslije carinjenja kokain je prebačen u magacin u Mojanovićima, gdje je droga uskladištena.

Njegova kćerka Marina sumnjiči se da je učestvovala u nabavljanju i organizaciji transporta pošiljke u kojoj su se nalazili kokain i banane. Ona je, prema navodima tužilaštva, sve detalje dogovarala na engleskom jeziku sa prodavcem banana Karlosom Falkezijem vlasnikom firme Coexfruit iz Ekvadora. Nakon toga, osumnjičena je pratila kretanje pošiljke tokom transporta od luke Bolivar do Luke Bar, potom organizovala carinjenje pošiljke i uskladištenje tovara u hangar firme San Francisko, inače vlasništvo njenog oca, a koji je u sklopu porodične kuće Krstovića.

 

Kumove pustio da se brane sa slobode

Sudija Višeg suda Radomir Ivanović, koji je odbio da odredi pritvor Krstovićima, u kumovskim je odnosima sa tom porodicom. On je za medije kazao da mu je Krstovićev brat krstio sina, ali da to nije uticalo na njegovu objektivnost.

,,To je brat Budimira Krstovića. Jesam prijatelj i imamo neke odnose koji se mogu dovesti u vezu s tim. On je bio svjedok na krštenju mog sina prije nekih 30 godina. Ali za mene to nije sumnja u moje pristrasno postupanje. Ja uopšte nijesam pristrasno postupao”, rekao je Ivanović.

Istakao je i svoju ulogu u aktivnostima koje su prethodile zapljeni kokaina, istakavši da je ,,naredio da se izvrši pretres njihovih poslovnih prostorija”. On smatra da se mjera pritvora određuje izuzetno, pa je umjesto pritvora odredio mjere nadzora tako što im je oduzeo putne isprave, zabranio da napuste mjesto boravišta, i da se jednom mjesečno javljaju policiji.

Abazović je Ivanovićevu odluku nazvao ,,pokušajem obesmišljavanja pravde” i kazao da je sudija trebao da se izuzme iz ovog predmeta.

Zakon o krivičnom postupku precizira obavezno izuzimanje ukoliko je sudija u rodbinskim odnosima sa nekom od stranaka, međutim, u posljednjem stavu kao razlog za izuzeće navodi i sve ,,okolnosti koje izazivaju sumnju u nepristrasnost sudije”.

Advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć smatra da je Ivanović bio dužan da se izuzme iz postupka u slučaju Krstovića. On kaže da je imao u svojoj karijeri situacija da su se sudije izuzimale samo zato što su u prijateljskim odnosima sa nekim, a ne kumovskim.

,,Iako zakon jasno precizira samo izuzeće u slučaju rodbinskih odnosa, mislim da je Ivanović, ne ulazeći u njegova odluku o pritvoru, morao da se izuzme iz cijelog postupka. Njegove kumovske veze sa tom porodicom dovoljne su da izazovu sumnju u njegovu sudijsku nepristrasnost”, kazao je Šoć za Monitor.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ NAPADA NA PREDRAGA SPASOJEVIĆA: Opšta opasnost ili pokušaj ubistva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo uhapšene za napad na Predraga Spasojevića, bivšeg načelnika Istražnog zatvora Spuž, terete za „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Spasojević smatra da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju

 

Nekadašnji načelnik Istražnog zatvora Spuž Predrag Spasojević, na čiju je kuću prije dva mjeseca bačena bomba, poručio je da će svjedočiti u korist Željka Lakušića (34) i Filipa Popovića (21), uhapšenih u tom slučaju. On smatra da tužilaštvo nije na pravi način okvalifikivalo djela za koja tereti Lakušića i Popovića.

Iz tog tužilaštva Monitoru su odgovorili da je protiv Lakušića i Popovića podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela  – „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

,,Ako će odgovarati za izazivanje opšte opasnosti, odbijam da svjedočim protiv njih, svjedočiću u njihovu korist jer smatram da nijesu počinili to krivično djelo, i treba ih odmah osloboditi“, ogorčeno poručuje Spasojević.

Ističe da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju.

,,Šta bi bilo da je prva bomba eksplodirala ili druga? Da li bi to bilo ubistvo ili izazivanje opšte opasnosti kvalifikovano težom posljedicom. Zna se šta je bomba i da je njena namjena uništenje neprijateljske žive sile. Ako se djelo koje je počinjeno na moju štetu i pored toga kvalifikuje kao izazivanje opšte opasnosti, onda ne znam u kojoj zemlji živimo. Smatram da tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, jer ja ovu dvojicu koja se terete i protiv kojih je podignut optužni prijedlog u životu nijesam vidio. Motiv se nalazi u Istražnom zatvoru i isključivo je vezan za moj rad. Djelo je naručeno direktno iz Istražnog zatvora, ističe Spasojević.

On dodaje da su kazne za djelo koje se Lakušiću i Popoviću stavlja na teret male, te da samim tim sistem nije pokazao ozbiljnost da se suprostavi kriminalu i ozbiljno kazni  počinioce koji vrše  krivična djela na štetu policijskih službenika.

Bivši načelnik Istražnog zatvora, pojašnjava da je na jednoj od sjednica Vlade označen kao štićena ličnost nakon čega mu je dodijeljena policijska pratnja odnosno obezbjeđenje.

„Do kada će to trajati zavisi od procjene bezbjednosti koju će uraditi Agencija za nacionalnu bezbjednost“, kazao je Spasojević.

Spasojević je saopštio da je kao načelnik imao prijetnji od određenog broja pritvorenika, samo zbog toga što je radio svoj posao.

Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv pritvorenika Marija Miloševića zbog napada na Spasojevića.  S druge strane i Milošević je podnio prijavu protiv Spasojevića, optužujuži ga za lažno prijavljivanje. I ovaj predmet se nalazi kod podgoričkog Osnovnog tužilaštva.

Prvog dana decembra na kapiju od porodične kuće Spasojevića aktivirana je bomba. Tom prilikom pričinjena je manja materijalna šteta. Motiv, makar zvanično, ni do danas nije utvrđen.

Uporedo sa sudskim postupcima čeka se i odluka Disciplinke komisije koja je pokrenula postupak protiv Spasojevića i to zbog toga jer je tokom gostovanja u televizijskoj emisiji neovlašćeno iznio određene podatke koji se tiču bezbjednosti u zatvoru, uz činjenicu da za određene medijske nastupe nije tražio, niti dobio saglasnost starješine organa.

„Povodom medijskih istupa službenika Predraga Spasojevića, donijeta je Odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv imenovanog zbog težih povreda službene dužnosti. Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano je da disciplinksi postupak za težu povredu službene dužnosti protiv državnog službenika vodi i Disciplinska komisija. U skladu sa navedenim, odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv službenika Predraga Spasojevića, dostavljena je Disciplinksoj komisiji na dalje postupanje, saopštio je Monitoru pomoćnik direktora UIKS-a Nebojša Janković.

Na sve ovo Spasojević ponavlja da nije kriv i da će to dokazati.

Spasojević je gostujući u istoj televizijskoj emisiji kazao i da vrlo brzo očekuje predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića „kod njega i da će mu spremiti ćeliju po svim standardima“.

Povodom te izjave, reagovali su iz DPS-a i Kabineta predsednika države, ističući da je Spasojević na krajnje neprimjeren način nasrnuo na najvišu državnu instituciju, na predsjednika Crne Gore, te da se mora pokrenuti odgovarajući postupak pred državnim organima.

Menadžmet Uprave za izvršenje krivičnih sankcija odmah se ogradio od svih njegovih izjava, posebno onih koje sadrže bilo koji politički segment, a koje nijesu spojive sa poslovima i radnim zadacima državnog službenika i namještenika UIKS-a, kako su saopštili

Spasojević je smijenjen samo dva dana kasnije.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ UBISTVA RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA: Klanovi ratuju transkriptima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na posljednjem ročištu u podgoričkom Višem sudu, kada je tužilaštvo predalo transkripte Skaj komunikacije, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i advokaticu odbrane Nataliju Karadžić Perković i ključnog svjedoka Milorada Radulovića. Transkripti svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se optuženi Mario Milošević proglasio nevinim

 

Ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića je među prvim likidacijama počinjenim u višegodišnjem sukobu dva zaraćena kotorska kriminalna klana. I pored činjenice da je za ovaj zločin, za razliku od više desetina sličnih slučajeva, došlo do podizanja optužnice, na posljednjem održanom ročištu u podgoričkom Višem sudu, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i na same aktere događaja, počev od advokata odbrane do ključnog svjedoka Milorada Radulovića, na osnovu čijeg iskaza je tužlac u konačnom i zasnovao svoj optužni akt.

Sumnja je otvorena kada je tužilac Željko Tomković, s ciljem da dokaže umiješanost Podgoričanina Marija Miloševića u ovaj zločin, predao transkripte Skaj komunikacije, koji svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se ovaj optuženi proglasio nevinim.

S druge strane i odbrana Miloševića je došla do transkripta komunikacije, ali suprotstavljenog škaljarskog klana, u kojima se govori o pokušaju da se namjeste dokazi koji će teretiti Miloševića za ubistvo. Tako je i počeo „rat“ komunikacija u ovom procesu.

Advokatica Miloševića Natalija Karadžić Perković 11. novembra prošle godine od suda zatražila je da se istraži ko je osoba koja pod šifrom ,,B20712“ putem Skaj aplikacije saopštava sagovorniku da će sve napraviti da njen klijent bude osuđen na 40 godina robije.

U toj komunikaciji između Miloša Đuričkovića i Milija Bajramovića preko Skaj komunikacije 6. marta 2020. godine se eksplicitno navodi: ,,Samo čekam suđenje da počne i kopam ga 40 godina samo ne spominji nikome“, ,,ma idu oni po 20 godina a mario 40“, ,,napraviću ja da je mario puca sve sam spremio ja“, „zabetoniraću ga“, ,,ma svi su zabetonirani“, ,,kraj je njima“, ,,neće ga kosti iznositi vidjećes“…

Postupajući tužilac Željko Tomković je nakon toga kontaktirao nadležne policijske organe od kojih je zatražio dostavljanje materijala koji se odnosi na optuženog Miloševića. Ali je dobio neočekivano. Sredinom decembra umjesto komunikacije Đuričkovića i Bajramovića dostavljene su mu komunikacije Marija Miloševića sa Slobodanom Kašćelanom iz perioda od početka decembra 2020. godine do sredine februara 2021. godine. U tim kominukacijama, a koje su javno objavljene, njih dvojica dogovaraju obezbjeđivanje lažnih svjedoka i lažnog alibija za Miloševića za dan kada je ubijen Đuričković. Tako Milošević saopštava Kašćelanu plan da pred sudom tvrdi da je u vrijeme ubistva Đuričkovića bio na Kosovu.

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim je to da je, prema istoj komunikaciji, Milošević u čitavu priču oko sređivanja alibija uključio i svoju advokaticu Nataliju Karadžić Perković.

Iz prepiske proizilazi da je advokatica Karadžić Perković početkom februara 2021. godine išla u Prištinu gdje se susrela sa Miloševićevim kosovskim advokatom Arsimom Bilalijem, pripadnikom kavačkog klana Srđanom Juriševićem i lažnim svjedocima.

Poslovi za račun klijenta, sudeći prema komunikaciji, tu se ne završavaju. Advokatica preko Skaj aplikacije javlja da su lažni svjedoci i kolega advokata Bilalija prošli testiranje i da su spremni pred sudom da tvrde da su spornog dana bili sa Miloševićem. Na sugestiju advokatice Karadžić Perković, Milošević i Kašćelan obezbjeđuju i dokaze koji bi sudu potvdili da je večerao u jednom hotelu na Kosovu.

– Važno da se sve odradi perfektno, jer Viši sud može da traži službenim putem da se sve to provjeri – kaže u jednoj od poruka advokatica Karadžić Perković, koju su prenijeli mediji.

Reakcije na objavljene komunikacije, očekivano, bile su ekspresne, pa je tako Osnovno tužilaštvo saopštilo da će utvrđivati da li je u radnjama advokatice i drugih lica koja se pominju u Skaj komunikaciji vezano za dogovor oko obezbjeđivanja lažnog alibija Mariju Miloševiću, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela koja su u nadležnosti tog tužilaštva.

Skaj komunikacija dostavljena je i Advokatskoj komori Crne Gore na ocjenu da li je advokatica Karadžić Perković prilikom obavljanja predmetnih komunikacija postupala u skladu sa Zakonom o advokaturi, drugim zakonskim propisima, Kodeksom profesionalne etike advokata i Statutom Advokatske komore, odnosno da li ima osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje zbog teže povrede dužnosti advokata.

Advokatica Karadžić Perković na prošlom ročištu kažnjena je sa 1.000 eura jer se bez obrazloženja nije pojavila. Njen klijent Milošević nije prihvatio da ga po zamjeni brani advokat Srđan Lješković pa je sudija Veljko Radovanović odložio suđenje i sljedeće ročište zakazao za 23. januar.

Optužnica je u ovom predmetu nekoliko puta vraćana na dopunu istrage, a dokazi tužilaštva prihvaćeni su tek nakon nepune četiri godine od počinjenog zločina. Prvom optužnicom u kojoj je Milošević ,,samo“ bio zadužen za kupovinu automobila korišćenog u napadu, a hice ispalio Igor Mašanović, izmijenjena je nakon što je Milorad Radulović poslije tri i po godine od događaja, 12. marta 2020. godine, otišao u tužilaštvo i promijenio prvobitni iskaz koji je, sa nekim izmjenama, ponovio i pred sudom krajem oktobra prošle godine.

Radulović je pred sudom označio Miloševića za direktnog izvršioca ubistva Đuričkovića dok je Mašanović, kako je kazao, vozio automobil iz kojeg je pucano. Ustvrdio je da u autu nije vidio optuženog Vukana Vujačića, ali se na kraju suđenja ipak pridružio krivičnom gonjenju i protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SPOMENIK AMFILOHIJU RADOVIĆU U KOLAŠINU: Ekspresno ispunjeno obećanje Demokrata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši ministar prosvjete Milutin Stijepović je u ime Vlade u Beranama svojevremno praktično poklonio 11 stanova funkcionerima DPS-a. Stanovi su dodijeljeni u „zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine pod povoljnim uslovima“. To se može vidjeti iz Izvještaja o radu Komisije za preispitivanje zakonitosti postupka raspodjele kadrovskih stanova, do kog je Monitor došao

 

Bivši ministar prosvjete Milutin Stijepović je u ime Vlade Crne Gore u Beranama svojevremno praktično poklonio 11 stanova funkcionerima Demokratske partije socijalista, prije nego je ta partija izgubila vlast u ovom sjevernom gradu prije devet godina.

Po kojim kriterijumima i kako, ni poslije toliko godina nema odgovora, iako se predmet već sedam godina nalazi u Specijalnom državnom tužilaštvu. Ti stanovi su, zapravo, dodijeljeni u „zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine pod povoljnim uslovima“.

To se može vidjeti iz Izvještaja o radu Komisije za preispitivanje zakonitosti postupka raspodjele kadrovskih stanova i stanova za službenike i namještenike, koji je sačinjen još u oktobru 2015. godine, do kojeg je Monitor  došao.

Komisiju je formirala Skupština opštine Berane  pola godine ranije, nakon što su nove lokalne vlasti, tadašnja koalicija Zdravo Berane (SNP, DF), izrekle optužbe da je raspodjelom stanova u Beranama upravljala organizovana kriminalna grupa.

Izgrađeno je i podijeljeno ukupno stotinu dvadeset stanova, ali su u fokusu istraživanja bili posebno kadrovski stanovi, njih oko pedeset, kao i jedanaest stanova koje je je dodijelio Stijepović.

Na zahtjev tadašnjeg predsjednika Vuke Golubovića (DPS), Vlada je donijela Odluku i Rješenja o dodjeli stanova u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine po povoljnim uslovima za 11 osoba.

„Sa razlogom se pitamo na osnovu kojih kriterijuma je donijeta Odluka o dodjeli stanova ovim licima, kada znamo da većina ima riješeno stambeno pitanje i da većina radi u organima gdje su lična primanja velika”, piše u tom izvještaju.

Objašnjeno je da se zahtjevi za rješavanje stambenih pitanja odnose na 11 zaposlenih u organima državne uprave, oblasti prosvjete, zdravstva i organima lokalne samouprave i koja zbog profesionalnog i stručnog angažmana predstavljaju neophodan kadar za funkcionisanje relevantnih službi u ovoj opštini.

,,Ako su stanovi dodijeljeni zaposlenim licima postavlja se pitanje, zašto je Vladin stan pripao penzioneru, kao i pojedinim licima koja ne predstavljaju neophodan kadar za funkcionisanje relevantnih službi u Opštini? Кao što smo i naveli Vlada dodjeljuje stanove u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine po povoljnim uslovima. Da su uslovi za kupovinu i više nego povoljni govori nam i podatak lica koje je ovaj stan kupilo, a što možemo zaključiti iz notarskog zapisa u kojem se konstatuje da je realna cijena stana od 63 m2 40.950,00 € i koja se po raznim osnovama (radni staž, starost objekta) umanjuje za 32.760,00 €, zatim po osnovu jednokratne uplate umanjuje se vrijednost 15%, te na kraju kupoprodajna cijena ovakvog stana je 6.961,00 eura”, navodi se u izvještaju Komisije.

Prema saznanjima do kojih je došao Monitor i ostali korisnici stanova  u učinili isto, ali se ne zna da li su kasnije te stanove preprodali i u čijem su sada vlasništvu. Komisja koja je ispitivala zakonitost raspodjele nailazila je tokom rada na raznorazne prepreke. Čak ni u upravnici ulaza na kojima se ti stanovi nalaze, nijesu dostavili odgovor ko sada stanuje u tim stanovima.

,,Od većine smo dobijali odgovore, osim od CFSSI kojem smo uporno tražili sa preko 10 poslatih dopisa i više urgencija projektnu dokumentaciju i inicijalni ugovor koji je zaključen između Opštine Berane i CFSSI. Međutim, do sačinjavanja ovog Izvještaja, odgovore nismo dobili, što navodi na sumnju da CFSSI krije dokumenta. Sa istim zahtjevom u kojem traži projektnu dokumentaciju, Кomisija se obratila izvođaču radova d.o.o MD Momo, međutim, odgovoreno nam je da je projektna dokumentacija vraćena CFSSI i da oni istu ne posjeduju. Na našu urgenciju da nam dostavi broj akta pod kojim je predata projektna dokumentacija, CFSSI nam nije dostavio odgovor. U susret nam nije izašao ni notar  Harun Adrović od kojeg smo tražili Ugovore zaključene između službenika i namještenika, kao i kadrova koji su po skupštinskim odlukama dobili stanove. Gospodin Harun Adrović nam je poslao dopis dana 28. 05. 2015. godine, u kojem nas je obavijestio da su svi Ugovori predati Opštini Berane. U Opštini se ne nalazi nijedan od traženih Ugovora. Zahtjev, a kasnije i urgenciju, poslali smo upravniku zgrade Park 7 lamele B, da nam dostavi spisak stanara,  na koje isti nije odgovarao. Obratili smo se zahtjevom EPCG AD Nikšić – Direkciji za ljudske resurse da nam dostave spisak korisnika njihovih usluga u zgradi Park 7 lamele B i C, od kojih nismo dobili odgovor”, piše između ostalog u izvještaju.

Komisija je naknadano uspjela da pronađe još pet stanova koji nijesu nigdje prikazani u raspodjeli, ali su tragovi o tome ostali u katastru. Nakon što je ovaj predmet proslijeđen Specijalnom državnom tužilaštvu prije sedam godina, jedino što se dogodilo do sada je to da su službenici tužilaštva izuzeli neke spise i  dokumentaciju. Od tada slučaj kupi prašinu.

Priča oko dodjele kadrovskih stanova u Beranama počela je 2011. godine, nakon što su na prigodnoj svečanosti direktor crnogorskog Fonda za stambeno solidarnu izgradnju Danilo Popović i sada bivši predsjednik Opštine Vuka Golubović uručili odabranim „kadrovima“ ključeve u novosagrađenim zgradama.

Prije toga, u julu 2009. godine, Golubović je kao tadašnji predsjednik Opštine, donio odluku o rješenju kadrovskih potreba.

U toj odluci je, između ostalog, precizirano da su zaposleni koji po osnovu kadrovskih potreba  riješe stambeno pitanje dužni da u Opštini Berane ostanu u radnom odnosu najmanje pet godina od dana dobijanja stana.

U Izvještaju Komisije konstatovano je, između ostalog, da su određena lica u međuvremenu prodala kadrovske stanove kupljene po povoljnim, odnosno subvencionisanim cijenama.

Opština Berane je obezbijedila i zemljište za izgradnju tri zgrade sa sto dvadeset stanova, kao i komunalnu insfrastrukturu. Opština se uz to radi subvencionisanja cijene kadrovskih stanova kreditno zadužila u visini od preko pola miliona eura i to na period od deset godina, sa kamatnom stopom od osam odsto.

U Izvještaju je još mnogo zanimljivih podataka. Tokom rada na tom Izvještaju, predsjednici komisije Vidi Ivanović (DF) prijećeno je, a ona i njena porodica doživljavali su razne neprijatnosti.

                                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo