Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ BELIVUK: Još se traže odgovorni

Objavljeno prije

na

Dok je Zoran Lazović početkom godine uvjeravao javnost da ne treba da se plaše, prećutao je ono što je i tada znao – da je Uprava policije, tačnije njen kolegijum samo mjesec ranije Belivuku skinuo zabranu ulaska u Crnu Goru

 

Dvadeset i osmog januarskog dana ove godine tadašnji pomoćnik direktora za Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Zoran Lazović, kazao je da neme potrebe da se strahuje od prisustva Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, koji će biti pod prismotrom Službe 24 sata dnevno.

Bilo je to samo par dana nakon što je objelodanjeno da su Belivuk i njegov prijatelj Miljković bili kod svog prijatelja Kotoranina Radoja Zvicera, koji važi za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana, i da su su trebali biti likvidirani na tivatskom aerodromu po povratku za Beograd.

I dok je Lazović uvjeravao javnost da ne treba da se plaše, prećutao je ono što je tada znao – da je Uprava policije, tačnije njen kolegijum, samo mjesec ranije (decembar 2020) Belivuku skinuo zabranu ulaska u Crnu Goru zbog čega je mogao da dolazi i odlazi kada god poželi.

„Istog momenta kad smo saznali da su došli u Crnu Goru, mi smo sve uradili, doveli njih i njihove domaćine u Odeljenje bezbjednosti Kotor, obavili informativne razgovore, tražili da nam kažu razloge dolaska. Ako nisu neprijatelji Crne Gore, nema potrebe da od bilo koga strahujemo. Belivuk i Miljković će biti pod prismotrom Sektora za borbu protiv kriminala 24 sata i naravno da ćemo ih u svakom pokušaju sprovođenja kriminalne aktivnosti spriječiti”, poručio je Lazović tada sa konferencije za medije.

Lazović je dodao da Crnu Goru niko neće zastrašiti, te da su mediji posljednjih dana od Belivuka i Miljkovića napravili hajduke.

Sedam mjeseci kasnije pokazuje se da su mediji bili u pravu što su, kako je to Lazović kazao, pravili hajduke od Belivuka i Miljkovića. Istražitelji su prikupili dovoljno dokaza koji ukazuju da je Belivuk u oktobru prošle godine na jedan od najmonstruzonijih načina, zajedno sa svjim „vojnicima” ubio Barane Damira Hodžića i Adisa Spahića.

Sve to pokrenulo je opet priču o tome ko je taj koji je dozvolio takvom zločincu da bude na spisku onih koji su dobrodošli u Crnu Goru.

I svi su krenuli da peru ruke od odluke donijete u vakuumu izbora direktora policije i sjedinjavanja Uprave policije sa Ministarstvom unutrašnjih poslova.

Posljednji put pitanje o skidanju zabrane Belivuku postavljeno je 26. avgusta na zajedničkoj konferenciji Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije, gdje se upravo pričalo o zločinima koje je počinio ovaj Beograđanin. Odgovor je dao glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.

Na pitanje ko je Belivuku i Miljkoviću početkom ove godine skinuo zabranu ulaska u Crnu Goru, on je kazao: „Kolegijum MUP-a donio je odluku da se zabrana skine i da se oni prate 24 sata. Pored naših bezbjednosnih razloga, opredjeljujući razlog bio je to što je telegramom od kolega iz Srbije traženo da ih na teritoriji Crne Gore pratimo, saslušamo i uzmemo određene podatke za kriminalističku obradu ovih lica, što smo mi i učinjeli i obavijestili MUP Srbije”, kazao je tada Katnić.

Ubrzo nakon ove izjave, Ministarstvo unutrašnjih poslova demantovalo je Katnića i poručilo da kolegijum MUP-a nije skinuo zabranu ulaska Belivuku i Miljkoviću, niti je to bilo u nadležnosti tog organa. Kažu da je zabrana skinuta 28. decembra prošle godine i da je to jedino mogao uraditi bivši kolegijum ili menadžment Uprave policije.

Iz resora Sergeja Sekulovića otkrivaju i da ne postoji pisani trag te odluke i da su u par navrata tražili od Uprave policije podatke o tom slučaju, a dostavljeni su im odgovori sa oznakom tajnosti. Ubrzo nakon ovoga, oglasio se i Katnić, koji je potvrdio informaciju iz reagovanja MUP-a, i rekao da je napravio nenamjernu terminološku grešku zbog koje se izvinio MUP-u i javnosti.

Dan nakon ove izjave oglasio se javno i savjetnik predsjednika Mila Đukanovića i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović ističući da nema veze sa ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću. Tvrdio je da se u konkretnom slučaju radi o pokušaju njegove lične i profesionalne diskreditacije bazirane na lažima.

On objašnjava da je Kolegijumom Uprave policije rukovodio do 18. decembra 2020. godine, od kada je, kako dodaje, imenovan na novu dužnost savjetnika za odbranu i bezbjednost predsjednika Crne Gore. „Očigledno je da sa predmetnim aktivnostima nemam bilo kakve veze jer je, kako je to zvanično saopšteno od strane glavnog specijalnog tužioca, zabrana o ulasku u Crnu Goru navedenim licima je ukinuta 28. decembra 2020. godine. Ovdje se radi o još jednom pokušaju moje lične i profesionalne diskreditacije bazirane na lažima i podmetanju od strane aktuelne vlasti”, rekao je Veljović.

I zaista, Veljović tada nije bio direktor. Vršilac dužnosti direktora Uprave policije bio je Vesko Damjanović, koji je poznat javnosti po svom profesionalnom angažmanu od dana kada je obukao policijsku uniformu.

Nepoznato je, međutim, ostalo ko je predsjedavao tim kolegijumom, ko je bio prisutan, ko je bio za, a ko protiv odluke da se Belivuku ukine zabrana. I ništa manje važno, nepoznato je i da li su članovi Kolegijuma Uprave policije zatražili mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost. Konačno, ko je i kako SDT-u dao informaciju do koje, kako tvrde, ne mogu da dođu ni aktuelni čelnici Ministarstva unutrašnjih poslova, pošto ona ne postoji u pisanom obliku.

To su pitanja na koja javnost mora dobiti odgovor, jer su nadležni organi, pokazalo se još jednom, napravili samo u ovom slučaju više propusta, zbog kojih, kako smo to već navikli, niko do sada nije odgovarao.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo