Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ BELIVUK: Još se traže odgovorni

Objavljeno prije

na

Dok je Zoran Lazović početkom godine uvjeravao javnost da ne treba da se plaše, prećutao je ono što je i tada znao – da je Uprava policije, tačnije njen kolegijum samo mjesec ranije Belivuku skinuo zabranu ulaska u Crnu Goru

 

Dvadeset i osmog januarskog dana ove godine tadašnji pomoćnik direktora za Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Zoran Lazović, kazao je da neme potrebe da se strahuje od prisustva Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, koji će biti pod prismotrom Službe 24 sata dnevno.

Bilo je to samo par dana nakon što je objelodanjeno da su Belivuk i njegov prijatelj Miljković bili kod svog prijatelja Kotoranina Radoja Zvicera, koji važi za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana, i da su su trebali biti likvidirani na tivatskom aerodromu po povratku za Beograd.

I dok je Lazović uvjeravao javnost da ne treba da se plaše, prećutao je ono što je tada znao – da je Uprava policije, tačnije njen kolegijum, samo mjesec ranije (decembar 2020) Belivuku skinuo zabranu ulaska u Crnu Goru zbog čega je mogao da dolazi i odlazi kada god poželi.

„Istog momenta kad smo saznali da su došli u Crnu Goru, mi smo sve uradili, doveli njih i njihove domaćine u Odeljenje bezbjednosti Kotor, obavili informativne razgovore, tražili da nam kažu razloge dolaska. Ako nisu neprijatelji Crne Gore, nema potrebe da od bilo koga strahujemo. Belivuk i Miljković će biti pod prismotrom Sektora za borbu protiv kriminala 24 sata i naravno da ćemo ih u svakom pokušaju sprovođenja kriminalne aktivnosti spriječiti”, poručio je Lazović tada sa konferencije za medije.

Lazović je dodao da Crnu Goru niko neće zastrašiti, te da su mediji posljednjih dana od Belivuka i Miljkovića napravili hajduke.

Sedam mjeseci kasnije pokazuje se da su mediji bili u pravu što su, kako je to Lazović kazao, pravili hajduke od Belivuka i Miljkovića. Istražitelji su prikupili dovoljno dokaza koji ukazuju da je Belivuk u oktobru prošle godine na jedan od najmonstruzonijih načina, zajedno sa svjim „vojnicima” ubio Barane Damira Hodžića i Adisa Spahića.

Sve to pokrenulo je opet priču o tome ko je taj koji je dozvolio takvom zločincu da bude na spisku onih koji su dobrodošli u Crnu Goru.

I svi su krenuli da peru ruke od odluke donijete u vakuumu izbora direktora policije i sjedinjavanja Uprave policije sa Ministarstvom unutrašnjih poslova.

Posljednji put pitanje o skidanju zabrane Belivuku postavljeno je 26. avgusta na zajedničkoj konferenciji Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije, gdje se upravo pričalo o zločinima koje je počinio ovaj Beograđanin. Odgovor je dao glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.

Na pitanje ko je Belivuku i Miljkoviću početkom ove godine skinuo zabranu ulaska u Crnu Goru, on je kazao: „Kolegijum MUP-a donio je odluku da se zabrana skine i da se oni prate 24 sata. Pored naših bezbjednosnih razloga, opredjeljujući razlog bio je to što je telegramom od kolega iz Srbije traženo da ih na teritoriji Crne Gore pratimo, saslušamo i uzmemo određene podatke za kriminalističku obradu ovih lica, što smo mi i učinjeli i obavijestili MUP Srbije”, kazao je tada Katnić.

Ubrzo nakon ove izjave, Ministarstvo unutrašnjih poslova demantovalo je Katnića i poručilo da kolegijum MUP-a nije skinuo zabranu ulaska Belivuku i Miljkoviću, niti je to bilo u nadležnosti tog organa. Kažu da je zabrana skinuta 28. decembra prošle godine i da je to jedino mogao uraditi bivši kolegijum ili menadžment Uprave policije.

Iz resora Sergeja Sekulovića otkrivaju i da ne postoji pisani trag te odluke i da su u par navrata tražili od Uprave policije podatke o tom slučaju, a dostavljeni su im odgovori sa oznakom tajnosti. Ubrzo nakon ovoga, oglasio se i Katnić, koji je potvrdio informaciju iz reagovanja MUP-a, i rekao da je napravio nenamjernu terminološku grešku zbog koje se izvinio MUP-u i javnosti.

Dan nakon ove izjave oglasio se javno i savjetnik predsjednika Mila Đukanovića i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović ističući da nema veze sa ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću. Tvrdio je da se u konkretnom slučaju radi o pokušaju njegove lične i profesionalne diskreditacije bazirane na lažima.

On objašnjava da je Kolegijumom Uprave policije rukovodio do 18. decembra 2020. godine, od kada je, kako dodaje, imenovan na novu dužnost savjetnika za odbranu i bezbjednost predsjednika Crne Gore. „Očigledno je da sa predmetnim aktivnostima nemam bilo kakve veze jer je, kako je to zvanično saopšteno od strane glavnog specijalnog tužioca, zabrana o ulasku u Crnu Goru navedenim licima je ukinuta 28. decembra 2020. godine. Ovdje se radi o još jednom pokušaju moje lične i profesionalne diskreditacije bazirane na lažima i podmetanju od strane aktuelne vlasti”, rekao je Veljović.

I zaista, Veljović tada nije bio direktor. Vršilac dužnosti direktora Uprave policije bio je Vesko Damjanović, koji je poznat javnosti po svom profesionalnom angažmanu od dana kada je obukao policijsku uniformu.

Nepoznato je, međutim, ostalo ko je predsjedavao tim kolegijumom, ko je bio prisutan, ko je bio za, a ko protiv odluke da se Belivuku ukine zabrana. I ništa manje važno, nepoznato je i da li su članovi Kolegijuma Uprave policije zatražili mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost. Konačno, ko je i kako SDT-u dao informaciju do koje, kako tvrde, ne mogu da dođu ni aktuelni čelnici Ministarstva unutrašnjih poslova, pošto ona ne postoji u pisanom obliku.

To su pitanja na koja javnost mora dobiti odgovor, jer su nadležni organi, pokazalo se još jednom, napravili samo u ovom slučaju više propusta, zbog kojih, kako smo to već navikli, niko do sada nije odgovarao.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo