Povežite se sa nama

Izdvojeno

VLADIN UČINAK U SEKTORU KULTURE: Nema plana, a nema ni para

Objavljeno prije

na

Do ozbiljnijih i većih promjena u kulturi, ni nakon gotovo devet mjeseci, koliko je prošlo od formiranja četvorostrukog ministarstva, nije došlo. Nema plana kako će se taj sektor nadalje razvijati, jer još uvijek „funkcioniše” bez krovnog dokumenta – strategije razvoja. Pojedini konkursi su poništeni, a neki još nijesu ni raspisani. „Zapelo je” i sa istragama brojnih sumnjivih poslova prethodnog Ministarstva kulture

 

Ni nakon gotovo devet mjeseci, koliko je prošlo od formiranja Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS), do ozbiljnijih i većih promjena i reformi u sektoru kulture nije došlo. Dosadašnjim činjenjem vlast šalje poruku sličnu onoj njihovih prethodnika – kultura može da sačeka.

,,Političari u Crnoj Gori kulturu ne doživljavaju ozbiljno. Kao da misle da je to samo neka vrsta zabave, koja može, i treba tako, sama od sebe, da funkcioniše. Kada shvate da kultura ima emancipatorsku i prosvjetiteljsku ulogu, i da se identitet jednog naroda i države stvara upravo kroz nju, tek tada će i budžet za njen razvoj biti veći. Nijesam siguran da će do takvih promjena doći u neko skorije vrijeme. Mi smo još na nivou barjačenja”, kaže za Monitor glumac Slaviša Grubiša.

Prema njegovom mišljenju, još uvijek nije došlo do većih i ozbiljnijih reformi u sektoru kulture. ,,Mnogo se odugovlačilo sa izglasavanjem budžeta, što je bila dodatna otežavajuća okolnost, jer kultura najviše zavisi od budžeta. To ide na dušu određenih političkih partija. Ono čime nijesam zadovoljan jeste što su sada u jednom ministarstvu četiri resora. Nebitno ko je personalno na čelu takvog ministarstva, ne postoji ljudsko biće na kugli zemaljskoj koje može kvalitetno da vodi sva četiri resora i da ostvari brz napredak koji je Crnoj Gori prijeko potreban. To je otprilike kao da fudbalsku utakmicu igrate sa dva ili tri igrača manje. U takvoj situaciji možete biti samo u defanzivi. To nije dobro za kulturu koja mora da spasi duh ovog naroda, da ulije snagu i volju da svi podjednako, istinski želimo da ostanemo baš ovdje i gradimo bolje društvo”.

Harfistkinja, prva u Crnoj Gori, Milica Kankaraš za Monitor kaže da je još od odluke o izdvajanju od 0,8 odsto, ili nešto manje od 20 miliona eura, iz državnog budžeta za kulturu bilo jasno gdje je ona na listi prioriteta. ,,Ministarstvo prosvjete, kulture, nauke i sporta (MPNKS) nastalo je tako što je premijer samo prepisao naziv japanskog ministarstva, koje se tamo naziva Ministarstvo prosvjete, kulture, sporta, nauke i tehnologije, ili skraćeno – MEXT. Bilo bi bolje da smo prepisali od njih novi sistem obaveznih predmeta u školi koji obuhvata biznis, aritmetiku, čitanje, računare, građansko obrazovanje (prava građana i ekologiju) i programsku cjelinu pet jezika – pet kultura. Međutim, s obzirom na to da su naši prioriteti forma i neki magični broj 12, logičan slijed događaja je degradacija nekadašnjih ministarstava u sekretarijate bez sekretara. Jedna osoba, bez organizacionih sposobnosti i znanja iz svih ovih oblasti, ne može uspješno rukovoditi takvim glomaznim aparatom, pogotovo zbog toga što svaki resor ima desetine krupnih, sistemskih problema koji godinama, čak decenijama, nemaju adekvatno rješenje”, objašnjava Kankaraš.

Nema plana kako će se sektor kulture nadalje razvijati. Tome svjedoči činjenica da on još uvijek „funkcioniše” bez krovnog dokumenta – strategije razvoja. Pređašnji Nacionalni program razvoja kulture važio je do prošle godine. Uz to, pojedini konkursi su poništeni, a neki, poput onih za razvoj kulture na sjeveru, još uvijek nijesu ni raspisani.

,,Ovogodišnji konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva  bio je raspisan u avgustu. Nije se reformisao model (su)finansiranja umjetnosti. Razvoj umjetnosti se i dalje odvija po modelu koji su sociolozi Hilman-Čartrand i Mekofi nazvali ,,država arhitekta”, tj. finansiranje umjetnosti sprovodi državna administracija preko Ministarstva kulture. Nakon 30. avgusta izgubio se samo naziv – ministarstvo se praktično prezvalo u tek sekretarijat za kulturu. Nažalost, sistem je ostao nepromijenjen”, kaže Kankaraš, uz napomenu da novi rukovodioci, u prvom redu četvorostruka ministarka Vesna Bratić, nisu ni razmišljali o prelasku na bolji model koji podrazumijeva da se sredstva za umjetnike raspodjeljuju preko polunezavisnih umjetničkih savjeta. Takvi savjeti se oslanjaju na kritičke komisije tako da profesionalci, umjesto državnih činovnika, vode glavnu riječ.

Konkurs za kulturno-umjetničko stvaralaštvo za javne ustanove kulture, koji je bio raspisan još prošle godine, poništen je, a na njegovu obnovu čekalo se i predugo. Rok za predaju projekata završen je tek prije nekoliko dana. Pored ovog, održan je još konkurs Filmskog centra. Radi se o redovnim konkursima koji se obavljaju svake godine.

,,Ono što je ove godine izostalo, barem za sada, a nadam se da će biti raspisan, je konkurs za nevladine organizacije iz polja kulture. Nezavisna produkcija u Crnoj Gori je već dovoljno zapostavljena i mislim da je taj konkurs neophodan”, napominje Grubiša.

Pojedini konkursi za sufinansiranje programa i projekata u oblasti kulturne baštine i kulturno-umjetničkog stvaralaštva u 2021. godini izazvali su posebnu pažnju stručne javnosti. Konkurs za dodjelu sredstava za projekte Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore u 2021. godini osporavan je zbog odluke da pravo prijavljivanja nemaju javne ustanove i drugi subjekti čiji se rad finansira iz budžeta Crne Gore, odnosno budžeta opština sredstvima planiranim za kulturu.

Ni uvođenje Zakona o umjetničkom obrazovanju koji, za razliku od Crne Gore, imaju sve države Evropske unije (EU), još uvijek niko od nadležnih nije inicirao. ,,U Crnoj Gori se i dalje srednje umjetničke škole vode kao stručne škole, odnosno, zakonski su svedene na nivo zanatlijskih škola, iako je to u praksi nonsens. Poslije srednje škole za obućara možete se odmah zaposliti, dok poslije srednje muzičke škole,  ukoliko ne završite akademiju, nemate  nikakvog izgleda da možete raditi u struci”, objašnjava Kankaraš.

Ovakva reforma sistema bi trebalo da bude pažljivo osmišljena u saradnji sa Upravom za kadrove i drugim relevantnim stručnjacima iz oblasti umjetničkog obrazovanja. Ništa slično nije još ni na vidiku.

„Zapelo je” i sa istragama brojnih sumnjivih poslova prethodnog Ministarstva kulture. Tajnu pohare Nacionalnog muzeja Crne Gore, miliona koji su uzeti za žičaru na relaciji Lovćen – Kotor ili za Umjetnički centar Marine Abramovič, niko više ni ne spominje.

Čeka se i sa revizijom brojnih dodjela stanova u svrhe ateljea odabranim istaknutim umjetnicima, kao i sa razotkrivanjem kriterijuma po kojima se sticao status „istaknutog kulturnog stvaraoca”.

,,Neki šovinistički nastrojeni pojedinci, poput Bećira Vukovića, avanzovali su poslije 30. avgusta. Ako mislimo da napredujemo, moramo napraviti otklon od višedecenijske prakse koja je kontaminirala javni prostor i to je trebao biti jedan od prvih poteza nove ministarke. Tek nakon toga, i otkrivanja raznih zloupotreba koje su se desile u svim resorima koje pokriva sadašnje MPNKS, možemo reći da je napravljen pomak u razvoju pravne države”, zaključuje Kankaraš.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

POTPISAN TEMELJNI UGOVOR IZMEĐU VLADE I SPC-a: Ispalo, tako, kako je ispalo 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Patrijarh SPC-a  Porfirije i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin. Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i oštrih prepirki o ulozi i mjestu Srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore

 

U srijedu ujutro je osvanula vijest da su u Vili Gorica predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i njegova Svetost patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije Perić iznenada i konačno stavili potpise na Temeljni ugovor (TU) kojim se uređuju odnosi između države i većinske crkve u Crnoj Gori. U tu svrhu patrijarh i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Glavni domaćin, predsjednik Vlade, je 31. jula izjavio da je informacija da će Temeljni ugovor biti potpisan 3. avgusta zapravo „dezinformacija“ kao i da sami datum još nije bio preciziran. Na jučerašnjem presu je kazao  da nije znao datum već je očekivao 6. ili 14. avgust ali je ispalo tako kako je ispalo.

Tehnički čitava operacija je izvedena maltene besprijekorno. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin.  Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i često oštrih prepirki o ulozi i mjestu srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore.

Ubrzo je stiglo saopštenje Demokratske patrije socijalista (DPS) i njenih satelita kojim se traži izglasavanje nepovjerenja Vladi radi „zaštite vitalnih državnih interesa Crne Gore“ i očuvanja „šansi da naša zemlja krene putem evropske integracije“.  Vlada je optužena da je „stavila odnos sa SPC-om u prvi plan“, da je „dovela do podizanja tenzija u društvu“ te da je izgubljeno vrijeme za kvalitetno ispunjavanje obaveza iz evropske agende“. Dostavljeni su potpisi 36 poslanika, bez Bošnjačke stranke (BS) i Albanske koalicije. Da bi oborili Vladu DPS-u će trebati i makar jedna glas iz stare parlamentarne većine. Iz Vlade i URA-e je odgovoreno da je ugovor sa SPC-om  „formalno-pravno marginalno pitanje koje određenim političkim strukturama dugo vremena služi kao koristan politički alat za destabilizaciju i polarizaciju društva“ te da se treba okrenuti životnim pitanjima, suzbiti kriminal i ubrzati evropske integracije. URA je podsjetila da je u junu navršeno 10 godina od početka pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU) i da za čitavih 10 godina, Crna Gora je, kao najuspješniji pregovarač, uspjela privremeno zatvoriti samo 3 od 33 poglavlja.

Ove godine se navršava i 10 godina od Temeljnog ugovora koji je kao prijedlog DPS-ovoj Vladi tada dostavio pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović. Iz crkve je rečeno da na taj dokument, koji je inače bio puno povoljniji za crnogorske državne i nacionalne interese, nikada nije odgovoreno. Ugovor je trebao potpisati mitropolit Amfilohije u ime Episkopskog savjeta Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Mnogi analitičari smatraju da je lideru DPS-a, sedmostrukom premijeru i dvostrukom predsjedniku zemlje Milu Đukanoviću više odgovaralo da drži pitanje odnosa sa SPC-om otvorenim i da koristi i podgrijava podjele u društvu kako bi lakše vladao. Đukanović je prve predsjedničke izbore 1997. godine dobrim dijelom dobio zahvaljujući podršci mitropolita Amfilohija koji mu je prije toga upriličio i posjetu Patrijaršiji u Beogradu i slikanje sa tadašnjim patrijarhom Pavlom. I referendum za nezavisnost 2006. godine je prošao bez problema zahvaljujući cetinjskom mitropolitu koji je upadljivo ostao po strani odbijajući da javno podrži blok za ostanak u zajednici sa Srbijom. Mitropolit je dosljedno pomagao režim uvijek skrećući zapaljivim izjavama fokus sa gorućih životnih tema na identitetska pitanja i tumačenje prošlosti.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo