Do ozbiljnijih i većih promjena u kulturi, ni nakon gotovo devet mjeseci, koliko je prošlo od formiranja četvorostrukog ministarstva, nije došlo. Nema plana kako će se taj sektor nadalje razvijati, jer još uvijek „funkcioniše” bez krovnog dokumenta – strategije razvoja. Pojedini konkursi su poništeni, a neki još nijesu ni raspisani. „Zapelo je” i sa istragama brojnih sumnjivih poslova prethodnog Ministarstva kulture
Ni nakon gotovo devet mjeseci, koliko je prošlo od formiranja Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS), do ozbiljnijih i većih promjena i reformi u sektoru kulture nije došlo. Dosadašnjim činjenjem vlast šalje poruku sličnu onoj njihovih prethodnika – kultura može da sačeka.
,,Političari u Crnoj Gori kulturu ne doživljavaju ozbiljno. Kao da misle da je to samo neka vrsta zabave, koja može, i treba tako, sama od sebe, da funkcioniše. Kada shvate da kultura ima emancipatorsku i prosvjetiteljsku ulogu, i da se identitet jednog naroda i države stvara upravo kroz nju, tek tada će i budžet za njen razvoj biti veći. Nijesam siguran da će do takvih promjena doći u neko skorije vrijeme. Mi smo još na nivou barjačenja”, kaže za Monitor glumac Slaviša Grubiša.
Prema njegovom mišljenju, još uvijek nije došlo do većih i ozbiljnijih reformi u sektoru kulture. ,,Mnogo se odugovlačilo sa izglasavanjem budžeta, što je bila dodatna otežavajuća okolnost, jer kultura najviše zavisi od budžeta. To ide na dušu određenih političkih partija. Ono čime nijesam zadovoljan jeste što su sada u jednom ministarstvu četiri resora. Nebitno ko je personalno na čelu takvog ministarstva, ne postoji ljudsko biće na kugli zemaljskoj koje može kvalitetno da vodi sva četiri resora i da ostvari brz napredak koji je Crnoj Gori prijeko potreban. To je otprilike kao da fudbalsku utakmicu igrate sa dva ili tri igrača manje. U takvoj situaciji možete biti samo u defanzivi. To nije dobro za kulturu koja mora da spasi duh ovog naroda, da ulije snagu i volju da svi podjednako, istinski želimo da ostanemo baš ovdje i gradimo bolje društvo”.
Harfistkinja, prva u Crnoj Gori, Milica Kankaraš za Monitor kaže da je još od odluke o izdvajanju od 0,8 odsto, ili nešto manje od 20 miliona eura, iz državnog budžeta za kulturu bilo jasno gdje je ona na listi prioriteta. ,,Ministarstvo prosvjete, kulture, nauke i sporta (MPNKS) nastalo je tako što je premijer samo prepisao naziv japanskog ministarstva, koje se tamo naziva Ministarstvo prosvjete, kulture, sporta, nauke i tehnologije, ili skraćeno – MEXT. Bilo bi bolje da smo prepisali od njih novi sistem obaveznih predmeta u školi koji obuhvata biznis, aritmetiku, čitanje, računare, građansko obrazovanje (prava građana i ekologiju) i programsku cjelinu pet jezika – pet kultura. Međutim, s obzirom na to da su naši prioriteti forma i neki magični broj 12, logičan slijed događaja je degradacija nekadašnjih ministarstava u sekretarijate bez sekretara. Jedna osoba, bez organizacionih sposobnosti i znanja iz svih ovih oblasti, ne može uspješno rukovoditi takvim glomaznim aparatom, pogotovo zbog toga što svaki resor ima desetine krupnih, sistemskih problema koji godinama, čak decenijama, nemaju adekvatno rješenje”, objašnjava Kankaraš.
Nema plana kako će se sektor kulture nadalje razvijati. Tome svjedoči činjenica da on još uvijek „funkcioniše” bez krovnog dokumenta – strategije razvoja. Pređašnji Nacionalni program razvoja kulture važio je do prošle godine. Uz to, pojedini konkursi su poništeni, a neki, poput onih za razvoj kulture na sjeveru, još uvijek nijesu ni raspisani.
,,Ovogodišnji konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva bio je raspisan u avgustu. Nije se reformisao model (su)finansiranja umjetnosti. Razvoj umjetnosti se i dalje odvija po modelu koji su sociolozi Hilman-Čartrand i Mekofi nazvali ,,država arhitekta”, tj. finansiranje umjetnosti sprovodi državna administracija preko Ministarstva kulture. Nakon 30. avgusta izgubio se samo naziv – ministarstvo se praktično prezvalo u tek sekretarijat za kulturu. Nažalost, sistem je ostao nepromijenjen”, kaže Kankaraš, uz napomenu da novi rukovodioci, u prvom redu četvorostruka ministarka Vesna Bratić, nisu ni razmišljali o prelasku na bolji model koji podrazumijeva da se sredstva za umjetnike raspodjeljuju preko polunezavisnih umjetničkih savjeta. Takvi savjeti se oslanjaju na kritičke komisije tako da profesionalci, umjesto državnih činovnika, vode glavnu riječ.
Konkurs za kulturno-umjetničko stvaralaštvo za javne ustanove kulture, koji je bio raspisan još prošle godine, poništen je, a na njegovu obnovu čekalo se i predugo. Rok za predaju projekata završen je tek prije nekoliko dana. Pored ovog, održan je još konkurs Filmskog centra. Radi se o redovnim konkursima koji se obavljaju svake godine.
,,Ono što je ove godine izostalo, barem za sada, a nadam se da će biti raspisan, je konkurs za nevladine organizacije iz polja kulture. Nezavisna produkcija u Crnoj Gori je već dovoljno zapostavljena i mislim da je taj konkurs neophodan”, napominje Grubiša.
Pojedini konkursi za sufinansiranje programa i projekata u oblasti kulturne baštine i kulturno-umjetničkog stvaralaštva u 2021. godini izazvali su posebnu pažnju stručne javnosti. Konkurs za dodjelu sredstava za projekte Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore u 2021. godini osporavan je zbog odluke da pravo prijavljivanja nemaju javne ustanove i drugi subjekti čiji se rad finansira iz budžeta Crne Gore, odnosno budžeta opština sredstvima planiranim za kulturu.
Ni uvođenje Zakona o umjetničkom obrazovanju koji, za razliku od Crne Gore, imaju sve države Evropske unije (EU), još uvijek niko od nadležnih nije inicirao. ,,U Crnoj Gori se i dalje srednje umjetničke škole vode kao stručne škole, odnosno, zakonski su svedene na nivo zanatlijskih škola, iako je to u praksi nonsens. Poslije srednje škole za obućara možete se odmah zaposliti, dok poslije srednje muzičke škole, ukoliko ne završite akademiju, nemate nikakvog izgleda da možete raditi u struci”, objašnjava Kankaraš.
Ovakva reforma sistema bi trebalo da bude pažljivo osmišljena u saradnji sa Upravom za kadrove i drugim relevantnim stručnjacima iz oblasti umjetničkog obrazovanja. Ništa slično nije još ni na vidiku.
„Zapelo je” i sa istragama brojnih sumnjivih poslova prethodnog Ministarstva kulture. Tajnu pohare Nacionalnog muzeja Crne Gore, miliona koji su uzeti za žičaru na relaciji Lovćen – Kotor ili za Umjetnički centar Marine Abramovič, niko više ni ne spominje.
Čeka se i sa revizijom brojnih dodjela stanova u svrhe ateljea odabranim istaknutim umjetnicima, kao i sa razotkrivanjem kriterijuma po kojima se sticao status „istaknutog kulturnog stvaraoca”.
,,Neki šovinistički nastrojeni pojedinci, poput Bećira Vukovića, avanzovali su poslije 30. avgusta. Ako mislimo da napredujemo, moramo napraviti otklon od višedecenijske prakse koja je kontaminirala javni prostor i to je trebao biti jedan od prvih poteza nove ministarke. Tek nakon toga, i otkrivanja raznih zloupotreba koje su se desile u svim resorima koje pokriva sadašnje MPNKS, možemo reći da je napravljen pomak u razvoju pravne države”, zaključuje Kankaraš.
Andrea JELIĆ