Povežite se sa nama

Izdvojeno

VLADIN UČINAK U SEKTORU KULTURE: Nema plana, a nema ni para

Objavljeno prije

na

Do ozbiljnijih i većih promjena u kulturi, ni nakon gotovo devet mjeseci, koliko je prošlo od formiranja četvorostrukog ministarstva, nije došlo. Nema plana kako će se taj sektor nadalje razvijati, jer još uvijek „funkcioniše” bez krovnog dokumenta – strategije razvoja. Pojedini konkursi su poništeni, a neki još nijesu ni raspisani. „Zapelo je” i sa istragama brojnih sumnjivih poslova prethodnog Ministarstva kulture

 

Ni nakon gotovo devet mjeseci, koliko je prošlo od formiranja Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS), do ozbiljnijih i većih promjena i reformi u sektoru kulture nije došlo. Dosadašnjim činjenjem vlast šalje poruku sličnu onoj njihovih prethodnika – kultura može da sačeka.

,,Političari u Crnoj Gori kulturu ne doživljavaju ozbiljno. Kao da misle da je to samo neka vrsta zabave, koja može, i treba tako, sama od sebe, da funkcioniše. Kada shvate da kultura ima emancipatorsku i prosvjetiteljsku ulogu, i da se identitet jednog naroda i države stvara upravo kroz nju, tek tada će i budžet za njen razvoj biti veći. Nijesam siguran da će do takvih promjena doći u neko skorije vrijeme. Mi smo još na nivou barjačenja”, kaže za Monitor glumac Slaviša Grubiša.

Prema njegovom mišljenju, još uvijek nije došlo do većih i ozbiljnijih reformi u sektoru kulture. ,,Mnogo se odugovlačilo sa izglasavanjem budžeta, što je bila dodatna otežavajuća okolnost, jer kultura najviše zavisi od budžeta. To ide na dušu određenih političkih partija. Ono čime nijesam zadovoljan jeste što su sada u jednom ministarstvu četiri resora. Nebitno ko je personalno na čelu takvog ministarstva, ne postoji ljudsko biće na kugli zemaljskoj koje može kvalitetno da vodi sva četiri resora i da ostvari brz napredak koji je Crnoj Gori prijeko potreban. To je otprilike kao da fudbalsku utakmicu igrate sa dva ili tri igrača manje. U takvoj situaciji možete biti samo u defanzivi. To nije dobro za kulturu koja mora da spasi duh ovog naroda, da ulije snagu i volju da svi podjednako, istinski želimo da ostanemo baš ovdje i gradimo bolje društvo”.

Harfistkinja, prva u Crnoj Gori, Milica Kankaraš za Monitor kaže da je još od odluke o izdvajanju od 0,8 odsto, ili nešto manje od 20 miliona eura, iz državnog budžeta za kulturu bilo jasno gdje je ona na listi prioriteta. ,,Ministarstvo prosvjete, kulture, nauke i sporta (MPNKS) nastalo je tako što je premijer samo prepisao naziv japanskog ministarstva, koje se tamo naziva Ministarstvo prosvjete, kulture, sporta, nauke i tehnologije, ili skraćeno – MEXT. Bilo bi bolje da smo prepisali od njih novi sistem obaveznih predmeta u školi koji obuhvata biznis, aritmetiku, čitanje, računare, građansko obrazovanje (prava građana i ekologiju) i programsku cjelinu pet jezika – pet kultura. Međutim, s obzirom na to da su naši prioriteti forma i neki magični broj 12, logičan slijed događaja je degradacija nekadašnjih ministarstava u sekretarijate bez sekretara. Jedna osoba, bez organizacionih sposobnosti i znanja iz svih ovih oblasti, ne može uspješno rukovoditi takvim glomaznim aparatom, pogotovo zbog toga što svaki resor ima desetine krupnih, sistemskih problema koji godinama, čak decenijama, nemaju adekvatno rješenje”, objašnjava Kankaraš.

Nema plana kako će se sektor kulture nadalje razvijati. Tome svjedoči činjenica da on još uvijek „funkcioniše” bez krovnog dokumenta – strategije razvoja. Pređašnji Nacionalni program razvoja kulture važio je do prošle godine. Uz to, pojedini konkursi su poništeni, a neki, poput onih za razvoj kulture na sjeveru, još uvijek nijesu ni raspisani.

,,Ovogodišnji konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva  bio je raspisan u avgustu. Nije se reformisao model (su)finansiranja umjetnosti. Razvoj umjetnosti se i dalje odvija po modelu koji su sociolozi Hilman-Čartrand i Mekofi nazvali ,,država arhitekta”, tj. finansiranje umjetnosti sprovodi državna administracija preko Ministarstva kulture. Nakon 30. avgusta izgubio se samo naziv – ministarstvo se praktično prezvalo u tek sekretarijat za kulturu. Nažalost, sistem je ostao nepromijenjen”, kaže Kankaraš, uz napomenu da novi rukovodioci, u prvom redu četvorostruka ministarka Vesna Bratić, nisu ni razmišljali o prelasku na bolji model koji podrazumijeva da se sredstva za umjetnike raspodjeljuju preko polunezavisnih umjetničkih savjeta. Takvi savjeti se oslanjaju na kritičke komisije tako da profesionalci, umjesto državnih činovnika, vode glavnu riječ.

Konkurs za kulturno-umjetničko stvaralaštvo za javne ustanove kulture, koji je bio raspisan još prošle godine, poništen je, a na njegovu obnovu čekalo se i predugo. Rok za predaju projekata završen je tek prije nekoliko dana. Pored ovog, održan je još konkurs Filmskog centra. Radi se o redovnim konkursima koji se obavljaju svake godine.

,,Ono što je ove godine izostalo, barem za sada, a nadam se da će biti raspisan, je konkurs za nevladine organizacije iz polja kulture. Nezavisna produkcija u Crnoj Gori je već dovoljno zapostavljena i mislim da je taj konkurs neophodan”, napominje Grubiša.

Pojedini konkursi za sufinansiranje programa i projekata u oblasti kulturne baštine i kulturno-umjetničkog stvaralaštva u 2021. godini izazvali su posebnu pažnju stručne javnosti. Konkurs za dodjelu sredstava za projekte Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore u 2021. godini osporavan je zbog odluke da pravo prijavljivanja nemaju javne ustanove i drugi subjekti čiji se rad finansira iz budžeta Crne Gore, odnosno budžeta opština sredstvima planiranim za kulturu.

Ni uvođenje Zakona o umjetničkom obrazovanju koji, za razliku od Crne Gore, imaju sve države Evropske unije (EU), još uvijek niko od nadležnih nije inicirao. ,,U Crnoj Gori se i dalje srednje umjetničke škole vode kao stručne škole, odnosno, zakonski su svedene na nivo zanatlijskih škola, iako je to u praksi nonsens. Poslije srednje škole za obućara možete se odmah zaposliti, dok poslije srednje muzičke škole,  ukoliko ne završite akademiju, nemate  nikakvog izgleda da možete raditi u struci”, objašnjava Kankaraš.

Ovakva reforma sistema bi trebalo da bude pažljivo osmišljena u saradnji sa Upravom za kadrove i drugim relevantnim stručnjacima iz oblasti umjetničkog obrazovanja. Ništa slično nije još ni na vidiku.

„Zapelo je” i sa istragama brojnih sumnjivih poslova prethodnog Ministarstva kulture. Tajnu pohare Nacionalnog muzeja Crne Gore, miliona koji su uzeti za žičaru na relaciji Lovćen – Kotor ili za Umjetnički centar Marine Abramovič, niko više ni ne spominje.

Čeka se i sa revizijom brojnih dodjela stanova u svrhe ateljea odabranim istaknutim umjetnicima, kao i sa razotkrivanjem kriterijuma po kojima se sticao status „istaknutog kulturnog stvaraoca”.

,,Neki šovinistički nastrojeni pojedinci, poput Bećira Vukovića, avanzovali su poslije 30. avgusta. Ako mislimo da napredujemo, moramo napraviti otklon od višedecenijske prakse koja je kontaminirala javni prostor i to je trebao biti jedan od prvih poteza nove ministarke. Tek nakon toga, i otkrivanja raznih zloupotreba koje su se desile u svim resorima koje pokriva sadašnje MPNKS, možemo reći da je napravljen pomak u razvoju pravne države”, zaključuje Kankaraš.

Andrea JELIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo