Povežite se sa nama

Izdvojeno

VLADIN UČINAK U SEKTORU KULTURE: Nema plana, a nema ni para

Objavljeno prije

na

Do ozbiljnijih i većih promjena u kulturi, ni nakon gotovo devet mjeseci, koliko je prošlo od formiranja četvorostrukog ministarstva, nije došlo. Nema plana kako će se taj sektor nadalje razvijati, jer još uvijek „funkcioniše” bez krovnog dokumenta – strategije razvoja. Pojedini konkursi su poništeni, a neki još nijesu ni raspisani. „Zapelo je” i sa istragama brojnih sumnjivih poslova prethodnog Ministarstva kulture

 

Ni nakon gotovo devet mjeseci, koliko je prošlo od formiranja Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS), do ozbiljnijih i većih promjena i reformi u sektoru kulture nije došlo. Dosadašnjim činjenjem vlast šalje poruku sličnu onoj njihovih prethodnika – kultura može da sačeka.

,,Političari u Crnoj Gori kulturu ne doživljavaju ozbiljno. Kao da misle da je to samo neka vrsta zabave, koja može, i treba tako, sama od sebe, da funkcioniše. Kada shvate da kultura ima emancipatorsku i prosvjetiteljsku ulogu, i da se identitet jednog naroda i države stvara upravo kroz nju, tek tada će i budžet za njen razvoj biti veći. Nijesam siguran da će do takvih promjena doći u neko skorije vrijeme. Mi smo još na nivou barjačenja”, kaže za Monitor glumac Slaviša Grubiša.

Prema njegovom mišljenju, još uvijek nije došlo do većih i ozbiljnijih reformi u sektoru kulture. ,,Mnogo se odugovlačilo sa izglasavanjem budžeta, što je bila dodatna otežavajuća okolnost, jer kultura najviše zavisi od budžeta. To ide na dušu određenih političkih partija. Ono čime nijesam zadovoljan jeste što su sada u jednom ministarstvu četiri resora. Nebitno ko je personalno na čelu takvog ministarstva, ne postoji ljudsko biće na kugli zemaljskoj koje može kvalitetno da vodi sva četiri resora i da ostvari brz napredak koji je Crnoj Gori prijeko potreban. To je otprilike kao da fudbalsku utakmicu igrate sa dva ili tri igrača manje. U takvoj situaciji možete biti samo u defanzivi. To nije dobro za kulturu koja mora da spasi duh ovog naroda, da ulije snagu i volju da svi podjednako, istinski želimo da ostanemo baš ovdje i gradimo bolje društvo”.

Harfistkinja, prva u Crnoj Gori, Milica Kankaraš za Monitor kaže da je još od odluke o izdvajanju od 0,8 odsto, ili nešto manje od 20 miliona eura, iz državnog budžeta za kulturu bilo jasno gdje je ona na listi prioriteta. ,,Ministarstvo prosvjete, kulture, nauke i sporta (MPNKS) nastalo je tako što je premijer samo prepisao naziv japanskog ministarstva, koje se tamo naziva Ministarstvo prosvjete, kulture, sporta, nauke i tehnologije, ili skraćeno – MEXT. Bilo bi bolje da smo prepisali od njih novi sistem obaveznih predmeta u školi koji obuhvata biznis, aritmetiku, čitanje, računare, građansko obrazovanje (prava građana i ekologiju) i programsku cjelinu pet jezika – pet kultura. Međutim, s obzirom na to da su naši prioriteti forma i neki magični broj 12, logičan slijed događaja je degradacija nekadašnjih ministarstava u sekretarijate bez sekretara. Jedna osoba, bez organizacionih sposobnosti i znanja iz svih ovih oblasti, ne može uspješno rukovoditi takvim glomaznim aparatom, pogotovo zbog toga što svaki resor ima desetine krupnih, sistemskih problema koji godinama, čak decenijama, nemaju adekvatno rješenje”, objašnjava Kankaraš.

Nema plana kako će se sektor kulture nadalje razvijati. Tome svjedoči činjenica da on još uvijek „funkcioniše” bez krovnog dokumenta – strategije razvoja. Pređašnji Nacionalni program razvoja kulture važio je do prošle godine. Uz to, pojedini konkursi su poništeni, a neki, poput onih za razvoj kulture na sjeveru, još uvijek nijesu ni raspisani.

,,Ovogodišnji konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva  bio je raspisan u avgustu. Nije se reformisao model (su)finansiranja umjetnosti. Razvoj umjetnosti se i dalje odvija po modelu koji su sociolozi Hilman-Čartrand i Mekofi nazvali ,,država arhitekta”, tj. finansiranje umjetnosti sprovodi državna administracija preko Ministarstva kulture. Nakon 30. avgusta izgubio se samo naziv – ministarstvo se praktično prezvalo u tek sekretarijat za kulturu. Nažalost, sistem je ostao nepromijenjen”, kaže Kankaraš, uz napomenu da novi rukovodioci, u prvom redu četvorostruka ministarka Vesna Bratić, nisu ni razmišljali o prelasku na bolji model koji podrazumijeva da se sredstva za umjetnike raspodjeljuju preko polunezavisnih umjetničkih savjeta. Takvi savjeti se oslanjaju na kritičke komisije tako da profesionalci, umjesto državnih činovnika, vode glavnu riječ.

Konkurs za kulturno-umjetničko stvaralaštvo za javne ustanove kulture, koji je bio raspisan još prošle godine, poništen je, a na njegovu obnovu čekalo se i predugo. Rok za predaju projekata završen je tek prije nekoliko dana. Pored ovog, održan je još konkurs Filmskog centra. Radi se o redovnim konkursima koji se obavljaju svake godine.

,,Ono što je ove godine izostalo, barem za sada, a nadam se da će biti raspisan, je konkurs za nevladine organizacije iz polja kulture. Nezavisna produkcija u Crnoj Gori je već dovoljno zapostavljena i mislim da je taj konkurs neophodan”, napominje Grubiša.

Pojedini konkursi za sufinansiranje programa i projekata u oblasti kulturne baštine i kulturno-umjetničkog stvaralaštva u 2021. godini izazvali su posebnu pažnju stručne javnosti. Konkurs za dodjelu sredstava za projekte Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore u 2021. godini osporavan je zbog odluke da pravo prijavljivanja nemaju javne ustanove i drugi subjekti čiji se rad finansira iz budžeta Crne Gore, odnosno budžeta opština sredstvima planiranim za kulturu.

Ni uvođenje Zakona o umjetničkom obrazovanju koji, za razliku od Crne Gore, imaju sve države Evropske unije (EU), još uvijek niko od nadležnih nije inicirao. ,,U Crnoj Gori se i dalje srednje umjetničke škole vode kao stručne škole, odnosno, zakonski su svedene na nivo zanatlijskih škola, iako je to u praksi nonsens. Poslije srednje škole za obućara možete se odmah zaposliti, dok poslije srednje muzičke škole,  ukoliko ne završite akademiju, nemate  nikakvog izgleda da možete raditi u struci”, objašnjava Kankaraš.

Ovakva reforma sistema bi trebalo da bude pažljivo osmišljena u saradnji sa Upravom za kadrove i drugim relevantnim stručnjacima iz oblasti umjetničkog obrazovanja. Ništa slično nije još ni na vidiku.

„Zapelo je” i sa istragama brojnih sumnjivih poslova prethodnog Ministarstva kulture. Tajnu pohare Nacionalnog muzeja Crne Gore, miliona koji su uzeti za žičaru na relaciji Lovćen – Kotor ili za Umjetnički centar Marine Abramovič, niko više ni ne spominje.

Čeka se i sa revizijom brojnih dodjela stanova u svrhe ateljea odabranim istaknutim umjetnicima, kao i sa razotkrivanjem kriterijuma po kojima se sticao status „istaknutog kulturnog stvaraoca”.

,,Neki šovinistički nastrojeni pojedinci, poput Bećira Vukovića, avanzovali su poslije 30. avgusta. Ako mislimo da napredujemo, moramo napraviti otklon od višedecenijske prakse koja je kontaminirala javni prostor i to je trebao biti jedan od prvih poteza nove ministarke. Tek nakon toga, i otkrivanja raznih zloupotreba koje su se desile u svim resorima koje pokriva sadašnje MPNKS, možemo reći da je napravljen pomak u razvoju pravne države”, zaključuje Kankaraš.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

SRPSKI SVET U KOMŠIJSKOJ AVLIJI: Joanikije kao izvidnica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Fotografija bilježi: na skupu Dodiku čuvaju leđa Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić i, pomalo stiješnjen među njima, mitropolit MCP-a Joanikije Mićović. Bilo bi bespredmetno pitati šta je on , toga dana i u tom društvu, radio u Banjaluci. Svoj posao. Ne mislimo na molitvu

 

Postao je običaj da, nakon proslave dva Božića i dočeka Nove godine, s neizvjesnošću čekamo 9. januar. Dan kada se u BiH entitetu, Republici Srpskoj, a bogme i šire, obilježava njen Dan.

Neustavan, ne propuštaju da naglase oni koji drže do zakona, skupa sa svima kojima, možda, i nije toliko do prava koliko ih je strah neskrivenih težnji  da se  nastavi sa realizacijom projekta stvaranja tzv. velike Srbije. Odnosno, srpskog sveta. Uz sve ono što takve rabote neizbježno prati, a o čemu smo svjedočili u posljednjoj deceniji XX vijeka.

Ustavni sud BiH je, u novembru 2015, presudio da je obilježavanje dana RS 9. januara diskriminišuće prema nesrbima. Taj datum se vezuje za 1992, kada je   samoproglašena  Skupština srpsakog naroda, donijela odluku o stvaranju srspskih  oblasti u BiH,  što je bio uvod u kasnije etničko čišćenje, masovne zločine i genocid u Srebrenici.

Vlasti u Banjaluci, predvođene Miloradom Dodikom, ne mare za tu odluku. I slave, pogleda uprtog preko Drine, ka Beogradu.

,,Svečani defile ni ovaj put nije mogao da prođe bez pjesme”, čitamo i slušamo na portalu srpskainfo. ,,Za to su zaduženi pripadnici SAJ-a MUP-a Srpske, koji su bez muzike otpjevali Za krst.’Za krst, za krsta Nemanjića, za slavu, za slavu Obilića. Banjaluko, naša diko’, glase stihovi ove pjesme, u kojoj se još kaže ‘stasala je naša dika, nova Srpska Republika’“, prenosi nam dio atmosfere razdragani izvještač.

Dio. Priču upotpunjuje Dragan Bursać, nagrađivani novinar iz Banjaluke. ,,Svi oni koji su imali tu nesreću da gledaju obilježavanje neustavnog Dana RS, mogli su vidjeti kako pripadnici specijalne antiterorističke jedinice MUP-a RS-a pjevaju ultranacionalističku pjesmu sa stihovima ‘Srba ima kao lista, nema više komunista; Za krst, za krst…’”, svjedoči Bursać u kolumni na poratlu Aljazeera. ,,Specijalne jedinice se tako jasno i nadasve glasno legitimišu i svojom pjesmom poručuju da nisu tu da bi štitile ‘sve građane Republike Srpske’, a pogotovo ne nesrbe. Na koncu, budimo iskreni, nije RS pravljena niti je nastajala za neke druge. Ti drugi, dakle nesrbi  su ništeni, protjerivani, ustavom tog entiteta odijeljeni i na koncu u zločinima i u genocidu ubijani”.

O ovonedjeljnom banjalučkom hepeningu svjedoče i fotografije. Na jednoj od njih, na svečanoj pozornici sa koje su zvanice pratile defile sigurnosnih snaga RS, iza Milorada Dodika stoji čovjek sijede kose i brade. Ratni zločinac Vinko Pandurević, u Hagu pravosnažno osuđen na 13 godina zatvora. Penzionisani general-major vojske RS bio je komandant Zvorničke brigade. Na teritoriji pod njenom kontrolom bilo je nekoliko stratišta na kojima su strijeljani Bošnjaci iz Srebrenice. Pandurević je osuđen za više ubistava, istrjebljivanje i progon ,,putem ubistava ili okrutnog i nečovječnog postupanja”. Ima ih što komentarišu ,,pravi čovjek na pravom mjestu”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo