Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rokovi prolaze, blago propada

Objavljeno prije

na

Projekat Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore u Ministarstvu kulture je ocijenjen kao najvažniji posao kojeg su se u tom ministarstvu latili u posljednjih nekoliko decenija. Zakon o zaštiti kulturnih dobara, donesen avgusta 2010, propisao je rok od tri godine da se (re)valorizuju crnogorska kulturna dobra. Rok je prošao, a posao, koji je predviđao da Crna Gora konačno dobije precizne podatke o kulturnom nasljeđu i pravno ga zaštiti, nije završen.

Na ovu činjenicu upozorila je Pozitivna Crna Gora: ,,Od 21. avgusta ove godine Crna Gora nema formalno-pravno nijedno kulturno dobro registrovano u skladu sa Zakonom”.

Iz Ministarstva nijesu odgovorili zašto se kasni, već su priču skrenuli u pravni kontekst. Navode član 142 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, pa spominju stav 1, pa 2. Poručili su i da se ulažu veliki napori, znanje, pa čak i entuzijazam da se taj posao privede kraju, ,,a da su izloženi napadu pravno-formalnih znalaca, koji tumače Zakon kako im odgovara”.

Međutim, koliko se god iz Ministarstva pozivali na stavke zakona, on je jasan i po njemu sve spomenike kulture, prema zvaničnim podacima 781 nepokretni spomenik kulture, 582 spomen obilježja i 598 zbirki ili pojedinačnih predmeta, čija je revalorizacija kulturne vrijednosti trebalo da se obavi do 21. avgusta ove godine.

O ovom roku u zvaničnim izjavama govorili su i čelnici Ministarstva, a svjedoče i dokumenti kao što je Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2013. u kome piše da je obaveza Uprave za zaštitu kulturnih dobara da izvrši revalorizaciju „u skladu sa zakonskim rokom, do 21. avgusta 2013. godine”. I Vlada je u Zaključcima usvojenim 5. jula 2012. godine zadužila Upravu za zaštitu kulturnih dobara da sprovede proces revalorizacije kulturnih dobara do kraja III kvartala 2013. godine.

Od pravnih nadgornjavanja važnije je da institucije koje se bave zaštitom već decenijama ne mogu ni popisati, a kamoli valjano zaštititi kulturno-umjetničke zaostavštine.

Ministarstvo je na brzu ruku krajem aprila otpočelo projekat Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore. Učešće u ovom projektu, u organizaciji Ministarstva kulture, uzelo je preko 200 crnogorskih stručnjaka i eksperata iz oblasti kulturnog nasljeđa.

Istoričarka umjetnosti Tijana Samardžić za Monitor kaže da su u Ministarstvu i prije ovoga počeli nešto da rade. Na osnovu dokumenta Analiza o stanju i problemima u sprovođenju zakona u oblasti kulturne baštine, sa prijedlogom mjera iz juna 2012. postupak revalorizacije za 80 kulturnih dobara pokrenut je u Upravi 2012. godine, kao i da za 121 nepokretno kulturno dobro sa teritorije Opštine Podgorica treba završiti elaborate o utvrđivanju kulturne baštine do kraja 2012. godine. ,,Nedostaju dokumenti koji potvrđuju da su postupci dovedeni do kraja. Naprotiv, iz saopštenja Ministarstva kulture se vidi da je posao u toku”, kaže Samardžić

Primjetno je da se ovako važan posao radi konspirativno, te da ni ljudima iz struke nije omogućen uvid u to dokle se sa njim došlo.

Monitor je već pisao o slučaju Lucije Đurašković, istoričarke umjetnosti i muzejskog savjetnika, zapošljene u JU Muzeji, galerije i biblioteka Budva, koja je rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara u maju prošle godine bila uključena u realizaciju projekta Revalorizacija kulturnih dobara. Bez ikakvog objašnjenja i obrazloženja isključena je iz projekta.

„Pošto sam informisana jedino putem medija, ni meni nije jasno kada je projekat započet, jer nijesam dobila nikakvo obavještenje da su moja prošlogodišnja rješenja stavljena van snage. Načula sam da projekat treba da se završi do 21. avgusta ove godine, da je uključeno blizu 200 ljudi iz različitih struka i da će to koštati blizu pola miliona eura”, rekla je Đurašković za Monitor.

A o tome kako se na ovom poslu radilo, konzervatorka zapošljena u JU Centar savremene umjetnosti Crne Gore Svetlana Dukić kaže: ,,Revalorizacija je najsloženiji posao koji se radi do sada. U rad je uključno između 250 i 300 ljudi, od toga preko 50 odsto ljudi nije iz struke. Postavlja se pitanje – na koji način se tehnički odrađuje posao (kvalitet stručnjaka koji učestvuju, kvalitet foto dokumentacije i kvalitetet tehničke dokumentacije)”.

Projekat Revalorizacija kulturnih dobara autorski je projekat generalne direktorke Direktorata za kulturnu baštinu Lidije Ljesar. Pored toga što je autorka projekta, Ljesareva je i član radnih timova za revalorizaciju kulturnih dobara, a i edukator na seminarima za stručne kadrove koji učestvuju u tom projektu.

Samardžić kaže da je zaštita kulturne baštine veoma složena djelatnost koja velikim dijelom svojih problema obuhvata i pravni aspekt. Ona navodi da su aktivnosti započete u Ministarstvu kulture 2004, počev od analize stanja u kulturnoj baštini preko zakonodavnih i institucionalnih reformi. Nastavljene su i Zaključcima Vlade iz 2005. i 2006. godine.

,,Da su poslovi iz navedenih zaključaka makar završeni do stupanja na snagu novih zakona sada bi posao na revalorizaciji bio lakši. Sam Zakon o zaštiti kulturnih dobara se od 2005. do 2010. premještao kao obaveza iz jednog u drugi kvartal Programa rada Vlade”.

,,Proces valorizacije u Crnoj Gori traje od 1947. godine od kada postoje stručne službe za zaštitu spomenika kulture. Pravilnik o Registru spomen-obilježja donesen je tek 31. jula 2013. godine, iako je Zakon o spomen obilježjima stupio na snagu u julu 2008. godine, a propisani rok za donošenje podzakonskih akata bio 90 dana. Bitno je naglasiti da su generacije stručnjaka koji su radili u zavodima za zaštitu spomenika ostavili obimnu tekstualnu i projektnu dokumentaciju kako o kulturnim dobrima, tako i o nevalorizovanim segmentima kulturne baštine koja predstavlja validnu osnovu za rad učesnicima Projekta revalorizacije”, kaže Samardžić.

Proces revalorizacije traje u kontinuitetu bezmalo šest decenija. Krajem 90-ih institucije su se hvalile da su taj posao završile. Sada je gromoglasno medijski najavljivan Projekat, na kome je angažovano preko 200 ljudi iz različitih struka i koji košta blizu pola miliona eura, opet zapao u ćorsokak. Za sve to vrijeme ogromna kulturna baština nepovratno propada.

TIJANA SAMARDŽIĆ, ISTORIČARKA UMJETNOSTI
Loša praksa Ministarstva kulture

Ključni problem u pogledu funkcionisanja kulturnih ustanova u budućnosti prepoznaje se u nepostojanju kadrovske politike. Dvadesetogodišnje smjenjivanje političkih i ekonomskih kriza pogodovalo je deprofesionalizaciji što za posljedicu ima gubljenje autoriteta ustanova. U Akcionim planovima za implementaciju Nacionalnog programa kulture za 2011, 2012. i 2013. godinu ponavlja se ista rečenica: „Obezbjeđenje neophodnog stručnog kadra za vršenje poslova u organima uprave i ustanovama iz oblasti kulturne baštine arhitekte, arheolozi, etnolozi, istoričari umjetnosti, pravnici”. Rezultati obezbjeđenja su takvi da je 2005. u zavodima radilo pet arhitekata, a sada ih u sjedištu i područnoj jedinici Uprave za zaštitu kulturnih dobara ima tri. Slična je situacija i sa istoričarima umjetnosti – tada ih je bilo tri, a sada jedan, kao i u pogledu drugih stručnih profila neophodnih za funkcionisanje službe zaštite. Loša praksa Ministarstva kulture ogleda se i u tome da se krene u jednom pravcu, ali se u međuvremenu zbog raznih kompromisa mijenja kurs. O tome svjedoče akti koji su ostali mrtvo slovo na papiru: Odluka o formiranju Centra za istraživanje i razvoj kulture Crne Gore iz 2002, Odluka o formiranju Centra Njegoš koja je stavljena van snage tek poslije šest godina, zatim elaborati o opravdanosti osnivanju Galerije savremene umjetnosti na Cetinju kao javne ustanove, Elaborat o osnivanju Regionalnog centra za razvoj menadžmenta u kulturnoj baštini i Regionalnog centra za međunarodno povezivanje u kulturnoj baštini, čije je osnivanje bilo planirano na Cetinju do 2011. godine.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo