Povežite se sa nama

DRUŠTVO

„Dobri đaci“ na popravnom

Objavljeno prije

na

Uzalud je politički direktor Demokratske partije socijalista Tarzan Milošević krajem prošle sedmice gotovo šest sati pokušavao da ubijedi lidera Demokratske partije (DP) Fatmira Đeku da do redovnih lokalnih izbora naredne godine i njegova stranka ostane u vlasti s Novom demokratskom snagom – FORCA Nazifa Cungua, kojoj bi se pridružio i DPS. Đeka je bio neumoljiv: više ne s FORCOM. „Naše iskustvo u protekle dvije godine vrlo je nepovoljno o lideru te stranke, koji je bio i predsjednik Ulcinja. U ničemu ga nijesmo ometali, a on nas nije uvažavao kao partnere. Cungu je nepopravljiv”, ponavljao je predsjednik te albanske nacionalne stranke čelnicima DPS-a. Bezuslovnom podrškom socijalistima Mila Đukanovića u za njih veoma teškom trenutku nakon oktobarskih izbora, kao i nastupima u radnim tijelima crnogorskog parlamenta, đe je poslanik, osigurao je „strateško partnerstvo” s najjačom strankom u zemlji i njezinim liderom. Zato DPS neće sada u koaliciju sa FORCOM u Ulcinju, a da tu nije i Demokratska partija. Između podrške Cunguu ili Đeki, Đukanović se odlučuje za Đeku. Stoga izbori ostaju jedino rješenje. Na taj način završila se jedna bijedna epizoda u istoriji ulcinjskog višestranačja, od koje se mnogo očekivalo. Želje, nadanja, optimizam, pa i zanos koji je zahvatio najveći broj Ulcinjana kada je 28. septembra 2011. godine nova vlast, na čelu sa Cunguom, preuzela upravljanje gradom od DPS-a i Demokratske unije Albanaca, raspršili su se poslije samo nekoliko mjeseci kao mjehur od sapunice. Već tada je bilo jasno da će se građani Ulcinja još jednom grdno razočarati i da taj savez nema budućnosti, a da će grad nastaviti da se urušava. Ako se zna da su rezultati odlazeće vlasti u vođenju grada ispod svih očekivanja, te da je on praktično u stečaju (jer se od juna sprovodi Sanacioni plan), onda je jasno da za ovom garniturom niko neće žaliti.

Nakon što je u kasno proljeće shvatio da nema više podršku svojih partnera u koaliciji na opštinskom nivou, Cungu je svu snagu usmjerio na zadobijanje podrške, u Ulcinju do tada opozicionog DPS-a. Činjenica da je prije dvije godine uz pomoć Đeke i Socijaldemokratske partije zbacio DPS sa vlasti u Ulcinju nije mu mnogo smetala, baš kao ni saznanje da znatan broj glasača i članova FORCE ne podržava približavanje DPS-u. No, želja da se sačuva vlast po svaku cijenu bila je presudna, a računica prosta. Uz 11 odbornika FORCE i sedam odbornika DPS-a, to bi Cunguu bila garancija da će na vlasti ostati do kraja mandata postojećeg saziva ulcinjske Skupštine opštine, odnosno do aprila ili pak do septembra naredne godine, jer su posljednji lokalni izbori u tom gradu održani u oktobru 2010. godine. Odnos koalicionih partnera prema njegovom Izvještaju o radu za 2012. godinu, koji je početkom jula pročitao u Skupštini i čije je usvajanje spriječio Đeka u kontaktu sa čelnicima DPS-a, bila mu je znak da mu je manevarski prostor veoma sužen. Zato su iz Cunguove stranke stalno iznalazili razloge da se ta sjednica odloži, iako je kraj jula bio zakonski rok da se započeta tačka dnevnog reda i završi. Čuli su se i smiješni izgovori poput toga da je muslimanski mjesec Ramazan i da su se šefovi klubova odbornika dogovorili da se tada ne radi, te da je „sezona tokom koje svi odbornici nešto privređuju”!? A skupština, valjda, može da sačeka, iako je na njoj trebalo da se donese još niz drugih izuzetno značajnih odluka u interesu građana i boljeg odvijanja turističke sezone. No, ni naredna dva mjeseca nijesu Cunguu bila dovoljna da nekako pronađe podršku i progura navedeni izvještaj. Uz dugogodišnje dobre odnose koje je imao s dosadašnjim ministrom održivog razvoja i turizma Branimirom Gvozdenovićem, Cungu je uspio da ubijedi i glavnog operativca DPS-a Svetozara Marovića u svoj naum da Ulcinju treba stabilna vlast, jer se, navodno, na jesen očekuje početak niza velikih investicija u hotele i infrastrukturu. „Ne možemo i nećemo da gubimo vrijeme”, kazao je Cungu Vijestima početkom ove sedmice odbijajući na taj način pomisao na prijevremene izbore.

Čini se da je on savršeno svjestan da uz pogoršane odnose sa svim ostalim partnerima u koaliciji i s ovakvim rezultatima u rukovođenju opštinom u protekle dvije godine, teško da će više ikada doći u poziciju da bude na čelu izvršne vlasti, pa pokušava da dobije još malo vremena i pouzda se u čuda. A ona se teško dešavaju, i u životu i u politici. S druge strane, Đeka je strpljivo gradio svoju političku poziciju, prije svega vezivanjem za DPS na centralnom nivou. Istovremeno je održavao bliske odnose na lokalnom nivou sa SDP-om i Građanskim pokretom Perspektiva Amira Holaja, odavno ima potpisan sporazum o nastupu na izborima s Demokratskim savezom Mehmeta Bardhija, a u posljednje vrijeme mu je uspjelo da izgladi i odnose sa čelnicima nekada njegove Demokratske unije Albanaca Mehmeta Zenke. Zato izbore očekuje znatno relaksiran. U sličnoj je situaciji DPS, a na velika vrata u opštinski parlament može da uđe Pozitivna Crna Gora, na čelu s poslanikom te stranke iz Ulcinja Dritanom Abazovićem, koji je nedavno optužio FORCU da je od posljednjih izbora postala „dobar đak DPS-a”. Upravo će Cunguova stranka biti na najvećem iskušenju na narednim izborima, jer će to izjašnjavanje i dešavanja nakon toga dugoročno odrediti njezinu budućnost. Ono što je već sada izvjesno jeste da će izlaznost na predstojećim izborima biti manja nego 2010. godine. Zasićenost i nepovjerenje Ulcinjana u trenutnu političku elitu dokazuje podatak da je na predsjedničkim izborima u aprilu ove godine u toj opštini glasalo tek 39 odsto upisanih birača, i da je čak deset odsto i od njih, poništilo glasački listić.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo