Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Šef policije sa šefom kriminalnog klana

Objavljeno prije

na

U Srbiji se odvija žestok „rat” između pojedinih tabloida i pojedinaca iz MUP-a Srbije sa operativcima kriminalističke policije i Direkcijom policije. ,,Rat” se proširuje, jer se kao nova strana pominje organizovani kriminal, i produbljuje, pošto je sljedeći koga je direktor policije Milorad Veljović planirao da smijeni u hijerarhiji Ministarstva unutrašnjih poslova, načelnik Uprave Beogradske policije Stevan Bjelić.

Da je organizovani kriminal jedna od strana u sukobu objelodanio je sam direktor Veljović izjavom da zna ko stoji iza napisa po nekim tabloidima o njegovoj umiješanosti u mnoge afere. Veljović tvrdi kako su on i njegovi saradnici meta tajkunskog lobija i organizovanog kriminala.

,,Tužilaštvo za organizovani kriminal izvršilo je kvalifikaciju krivičnog djela u koje je čovjek o kome govorim umiješan. Neposredno prije hapšenja krenuli su napadi na policiju, sa ciljem da se on zaštiti. Hapšenje bi tada bilo kontraproduktivno, zbog čega ga do danas nismo realizovali,” kazao je Veljović ne otkrivajući o kojoj se ličnosti radi.

Sa druge strane, vlasnik tabloida Kurir Aleksandar Rodić saopštio je kako su ,,kleveta” tvrdnje direktora Veljovića da taj list ,,ruši srpsku policiju”. ,,Veljović je zapravo najveća prepreka profesionalnoj i iskrenoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije,” poručio je Rodić.

Kurir, koji je počeo najnoviju kampanju protiv Veljovića i u njoj najviše prednjači, objavio je da je u nedjelju, 15. septembra Veljović proveo više od šest sati u beogradskom hotelu Zira, u kome boravi Ćazim Osmani, vođa klana Osmani, jedne od najvećih kriminalnih grupa u Evropi, pominjan kao najveći konkurent pljevaljskog narko bosa Darka Šarića. Kao posebnu pikanteriju Kurir navodi da su Veljović i Osmani 13 minuta bili u istom hotelskom toaletu za muškarce.

Po Kuriru Osmani, koji je danima pod lažnim imenom Miloš Petrović boravio u sobi 631 hotela Zira, i Veljović, razgovarali su punih 13 minuta u muškom WC-u hotela Zira, jedinom mjestu bez video-nadzora. Veljović je u Ziri bio na svadbi, dok je Ćazim Osmani u tom hotelu iznajmio sobu. Reporter Kurira vidio je Veljovića kako tri puta izlazi na terasu da telefonira dok je na metar od njega sjedio šef klana Osmani. Međutim, kako tvrdi drugi izvor lista koji je tada, takođe, bio u hotelu, Veljović i Osmani su se sreli u jednom trenutku. Naime, ,,ispred toaleta, pored lobija hotela, nalazi se fotelja, Veljović je u jednom trenutku izašao iz sale u kojoj je bila svadba, sjeo tu i telefonirao. Dva minuta kasnije pojavio se Osmani. Prošao je pored Veljovića, nije mu se ni obratio i zatim je ušao u toalet. Bukvalno 30 sekundi kasnije, u toalet je ušao i Veljović! … Unutra su bili 13 minuta,” ispričao je taj izvor.

Tekst o Veljoviću i Osmaniju, navodno, u istom hotelu, samo je jedan iz najnovije Kurirove serije protiv Veljovića. U drugima je on optužen da je pokrenuo istrage 24 sporne privatizacije tek prije godinu dana. Savjet za borbu protiv korupcije je, pak, detaljne izvještaje o milionskim zloupotrebama tokom privatizacija predavao nadležnim državnim institucijama i javno objavljivao još od 2003. Veljović je na čelu policije od 2006.

Imajući u vidu Veljovićev višegodišnji staž, malo je vjerovatno da on i policija nisu znali da je Osmani, koji slovi za balkanskog narko-bosa, u isto vrijeme u istom restoranu u kojem je i direktor policije.

Zlatko Nikolić, kriminolog je susret o kome Kurir piše nazvao ,,nezamislivim”. ,,Nigdje u svijetu se vrh policije ne sastaje s opskurnim likovima. Ni Edgar Huver se nije sastajao sa Al Kaponeom. Prosto ne mogu da vjerujem da je Veljović toliko naivan da se usred Zire sastaje s Osmanijem,” komentarisao je Nikolić.

Marko Nicović iz Asocijacije šefova policije dopušta da je u pitanju ,,možda privatni interes. ,,Policajac uvijek može da se susreće sa mafijašima-neće sigurno sa akademicima, da bi došao do informacija i uhapsio šefa mafije,” izjavio je Nicović, nekadašnji načelnik Uprave za suzbijanje kriminaliteta GSUP u Beogradu.

Dobrivoje Radovanović, kriminolog, dopušta da se neki policajci viđaju sa krupnim kriminalcima da bi dobili neke informacije. ,,To, međutim, nije uobičajeno za šefove policije”, kazao je Radovanović, svojevremeno dugogodišnji direktor Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja u Beogradu.

Kurir navodi i podatak Agencije za borbu protiv korupcije, po kome direktor policije ima mjesečna primanja od 160.000 dinara, ima u svom vlasništvu stan od 103,5 metara kvadratnih, polovinu kuće i vikendice od 87 metara kvadratnih. Takođe, navodi se da ima i ušteđevinu. ,,Zanimljivo je da se u Veljovićevoj imovinskoj karti za 2010. godinu ne pominje vlasništvo nad kućom i vikendicom, tako da je za manje od tri godine uspio da zaradi toliko da postane suvlasnik dva stambena objekta,” primijetio je Kurir.

No, najglasnije je odjeknuo intervju koji je dao načelnik Policijske uprave grada Beograda general Stevan Bjelić i u kome je on optužio Veljovića da je odgovoran za paljenje američke ambasade u Beogradu, kao i oštećenja nanijeta Njemačkoj, za vrijeme demonstracija 2008. protiv proglašenja nezavisnosti Kosova. Bjelić tvrdi takođe da je Veljović stopirao istrage o ogromnim pronevjerama u farmaceutskoj kompaniji Galenika i rudarskom basenu Kolubara.

Veljović je odgovorio zahtjevom za smjenu Bjelića tvrdeći kako se ovaj nije uopšte interesovao za pojedine istrage. Najviše mu je zamjerio što slučajevi kao što su Galenika ili Kolubara uopšte nisu poticali iz beogradske policije koja je nadležna za takvu vrstu procesa.

Drugi razlog za smjenu Bjelića leži, po Veljoviću, u činjenici da međuljudski odnosi u Policijskoj upravi grada Beograda ometaju rad na istragama, a najčešći razlozi tih sukoba započeli su zbog nepotizma. Pored ostalog, Bjelićev sin Nenad je zamjenik komandira policijske ispostave u Interventnoj jedinici beogradske policije, supruga mu je zamjenik načelnika Uprave za strance, a, navodno je zaposlio najmanje desetak članova uže i šire porodice na rukovodećim mjestima.

Kurir ekskluzivno saznaje kako će Branko Lazarević, ataše u Ambasadi Srbije u Atini i nekadašnji šef kabineta ministra policije Ivice Dačića, uskoro biti uhapšen zbog veza sa Darkom Šarićem. Poslije pisanja Kurira, o policijskoj mafiji, u ovom listu tvrde kako je direktor policije Milorad Veljović primoran da otvori fioku i izvuče jedan od predmeta, a prvi na udaru zakona biće dojučerašnji Dačićev čovjek od povjerenja Lazarević.

Lazarević se sumnjiči da je Šarićevom narko-kartelu dostavljao informacije o mjerama koje se preduzimaju protiv pripadnika klana, a održavao je kontakte i sa Mišom Bananom.

KLAN OSMANI I CRNA GORA
U društvu Mićunovića i Keljmendija

Bogatstvo Ćazima Osmanija zvanog Feliks, procjenjuje se na oko 400 miliona eura. Po Kuriru on ima dobre kontakte u Crnoj Gori, pa je tako, piše list, gotovo mjesec dana, tokom avgusta, bio gost kontroverznog biznismena Branislava Brana Mićunovića.

O klanu Osmani i njihovim poslovima i vezama u Crnoj Gori Monitor je više puta pisao. Radi se o vrlo moćnom klanu preko kog Naser Keljmendi drži poslove u zapadnoj Evropi. Braća Osmani, Burim, Baškim i Ćazim porijeklom su iz Đakovice, a 1979. godine otišli su za Hamburg gdje su ubrzo postali među najbogatijima. Ćazim je na pitanje odakle mu toliko novca, odgovorio – „od ruleta i marljivog rada”. Tada je i dobio nadimak Feliks ili Srećković. Feliks Osmani vrlo često boravi u Crnoj Gori.

Čest gost ovdje je i Ismet Osmani zvani Curi. On je u Crnoj Gori nerijetko viđan u društvu sinova Nasera Keljmendija. Curi Osmani je inače crnogorski državljanin sa stalnim prebivalištem u Budvi iako ovdje boravi samo tokom ljetnje turističke sezone. Ima stan u Ulcinju.

Osmanijevi se povezuju sa političkim vrhom Kosova. Mediji su tvrdili da je Curi bio važna karika koja je povezivala Feliksa Osmanija i Hašima Tačija, odnosno da je bio veza između Klana Osmani i Dreničkog klana. Bezbjednosne službe su smatrale da je upravo uz njegovu pomoć stvorena jedna od najopasnijih kriminalnih organizacija u Evropi, čiji je mozak u Zagrebu, baza na KiM, a pipci u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji, Njemačkoj, Švajcarskoj, Albaniji i Turskoj.

Dan je nedavno pisao da je Curi bio zainteresovan za kupi veći dio zaplijenjene imovine Darka i Duška Šarića u Crnoj Gori.

Curi se dovodio u vezu i sa Podgoričaninom Damirom Mandićem, jedinim osuđenim za ubistvo vlasnika Dana Duška Jovanovića. Mandić je Curija pominjao u iskazu policiji, koji je dao odmah nakon hapšenja u okviru istrage o ubistvu Duška Jovanovića. Mandić je inspektorima kriminalističke policije Curija pomenuo dok je objašnjavao ko je sve koristio njegov mobilni telefon.

Prema listingu razgovora od 2007. do 2010, koji je izazvao veliku buru kada je objavljen, ali niko nije odgovarao, Naser Keljmendi je razgovarao i sa Damirom Mandićem. Razgovor je obavljen dva dana prije nego što je Mandić osuđen za Jovanovićevo ubistvo.

Braća Osmani su napravili imperiju u Hrvatskoj, gdje su stekli i državljanstvo. Mediji su objavili da je za Ćazima Osmanija navodno lično intervenisao tadašnji predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić. Kako su pisali hrvatski mediji, u Zagrebu je tada nastajala nova kriminalna arhitektura Balkana, nad kojom apsolutnu kontrolu ima klan Osmani. Ta struktura, po Kuriru, funkcioniše pod direktnom zaštitom Mesićevog savjetnika za bezbjednost Tomislava Karamarka, kasnije ministra unutrašnjih poslova Hrvatske, a danas vođe opozicione Hrvatske demokratske zajednice.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo