Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Šef policije sa šefom kriminalnog klana

Objavljeno prije

na

U Srbiji se odvija žestok „rat” između pojedinih tabloida i pojedinaca iz MUP-a Srbije sa operativcima kriminalističke policije i Direkcijom policije. ,,Rat” se proširuje, jer se kao nova strana pominje organizovani kriminal, i produbljuje, pošto je sljedeći koga je direktor policije Milorad Veljović planirao da smijeni u hijerarhiji Ministarstva unutrašnjih poslova, načelnik Uprave Beogradske policije Stevan Bjelić.

Da je organizovani kriminal jedna od strana u sukobu objelodanio je sam direktor Veljović izjavom da zna ko stoji iza napisa po nekim tabloidima o njegovoj umiješanosti u mnoge afere. Veljović tvrdi kako su on i njegovi saradnici meta tajkunskog lobija i organizovanog kriminala.

,,Tužilaštvo za organizovani kriminal izvršilo je kvalifikaciju krivičnog djela u koje je čovjek o kome govorim umiješan. Neposredno prije hapšenja krenuli su napadi na policiju, sa ciljem da se on zaštiti. Hapšenje bi tada bilo kontraproduktivno, zbog čega ga do danas nismo realizovali,” kazao je Veljović ne otkrivajući o kojoj se ličnosti radi.

Sa druge strane, vlasnik tabloida Kurir Aleksandar Rodić saopštio je kako su ,,kleveta” tvrdnje direktora Veljovića da taj list ,,ruši srpsku policiju”. ,,Veljović je zapravo najveća prepreka profesionalnoj i iskrenoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije,” poručio je Rodić.

Kurir, koji je počeo najnoviju kampanju protiv Veljovića i u njoj najviše prednjači, objavio je da je u nedjelju, 15. septembra Veljović proveo više od šest sati u beogradskom hotelu Zira, u kome boravi Ćazim Osmani, vođa klana Osmani, jedne od najvećih kriminalnih grupa u Evropi, pominjan kao najveći konkurent pljevaljskog narko bosa Darka Šarića. Kao posebnu pikanteriju Kurir navodi da su Veljović i Osmani 13 minuta bili u istom hotelskom toaletu za muškarce.

Po Kuriru Osmani, koji je danima pod lažnim imenom Miloš Petrović boravio u sobi 631 hotela Zira, i Veljović, razgovarali su punih 13 minuta u muškom WC-u hotela Zira, jedinom mjestu bez video-nadzora. Veljović je u Ziri bio na svadbi, dok je Ćazim Osmani u tom hotelu iznajmio sobu. Reporter Kurira vidio je Veljovića kako tri puta izlazi na terasu da telefonira dok je na metar od njega sjedio šef klana Osmani. Međutim, kako tvrdi drugi izvor lista koji je tada, takođe, bio u hotelu, Veljović i Osmani su se sreli u jednom trenutku. Naime, ,,ispred toaleta, pored lobija hotela, nalazi se fotelja, Veljović je u jednom trenutku izašao iz sale u kojoj je bila svadba, sjeo tu i telefonirao. Dva minuta kasnije pojavio se Osmani. Prošao je pored Veljovića, nije mu se ni obratio i zatim je ušao u toalet. Bukvalno 30 sekundi kasnije, u toalet je ušao i Veljović! … Unutra su bili 13 minuta,” ispričao je taj izvor.

Tekst o Veljoviću i Osmaniju, navodno, u istom hotelu, samo je jedan iz najnovije Kurirove serije protiv Veljovića. U drugima je on optužen da je pokrenuo istrage 24 sporne privatizacije tek prije godinu dana. Savjet za borbu protiv korupcije je, pak, detaljne izvještaje o milionskim zloupotrebama tokom privatizacija predavao nadležnim državnim institucijama i javno objavljivao još od 2003. Veljović je na čelu policije od 2006.

Imajući u vidu Veljovićev višegodišnji staž, malo je vjerovatno da on i policija nisu znali da je Osmani, koji slovi za balkanskog narko-bosa, u isto vrijeme u istom restoranu u kojem je i direktor policije.

Zlatko Nikolić, kriminolog je susret o kome Kurir piše nazvao ,,nezamislivim”. ,,Nigdje u svijetu se vrh policije ne sastaje s opskurnim likovima. Ni Edgar Huver se nije sastajao sa Al Kaponeom. Prosto ne mogu da vjerujem da je Veljović toliko naivan da se usred Zire sastaje s Osmanijem,” komentarisao je Nikolić.

Marko Nicović iz Asocijacije šefova policije dopušta da je u pitanju ,,možda privatni interes. ,,Policajac uvijek može da se susreće sa mafijašima-neće sigurno sa akademicima, da bi došao do informacija i uhapsio šefa mafije,” izjavio je Nicović, nekadašnji načelnik Uprave za suzbijanje kriminaliteta GSUP u Beogradu.

Dobrivoje Radovanović, kriminolog, dopušta da se neki policajci viđaju sa krupnim kriminalcima da bi dobili neke informacije. ,,To, međutim, nije uobičajeno za šefove policije”, kazao je Radovanović, svojevremeno dugogodišnji direktor Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja u Beogradu.

Kurir navodi i podatak Agencije za borbu protiv korupcije, po kome direktor policije ima mjesečna primanja od 160.000 dinara, ima u svom vlasništvu stan od 103,5 metara kvadratnih, polovinu kuće i vikendice od 87 metara kvadratnih. Takođe, navodi se da ima i ušteđevinu. ,,Zanimljivo je da se u Veljovićevoj imovinskoj karti za 2010. godinu ne pominje vlasništvo nad kućom i vikendicom, tako da je za manje od tri godine uspio da zaradi toliko da postane suvlasnik dva stambena objekta,” primijetio je Kurir.

No, najglasnije je odjeknuo intervju koji je dao načelnik Policijske uprave grada Beograda general Stevan Bjelić i u kome je on optužio Veljovića da je odgovoran za paljenje američke ambasade u Beogradu, kao i oštećenja nanijeta Njemačkoj, za vrijeme demonstracija 2008. protiv proglašenja nezavisnosti Kosova. Bjelić tvrdi takođe da je Veljović stopirao istrage o ogromnim pronevjerama u farmaceutskoj kompaniji Galenika i rudarskom basenu Kolubara.

Veljović je odgovorio zahtjevom za smjenu Bjelića tvrdeći kako se ovaj nije uopšte interesovao za pojedine istrage. Najviše mu je zamjerio što slučajevi kao što su Galenika ili Kolubara uopšte nisu poticali iz beogradske policije koja je nadležna za takvu vrstu procesa.

Drugi razlog za smjenu Bjelića leži, po Veljoviću, u činjenici da međuljudski odnosi u Policijskoj upravi grada Beograda ometaju rad na istragama, a najčešći razlozi tih sukoba započeli su zbog nepotizma. Pored ostalog, Bjelićev sin Nenad je zamjenik komandira policijske ispostave u Interventnoj jedinici beogradske policije, supruga mu je zamjenik načelnika Uprave za strance, a, navodno je zaposlio najmanje desetak članova uže i šire porodice na rukovodećim mjestima.

Kurir ekskluzivno saznaje kako će Branko Lazarević, ataše u Ambasadi Srbije u Atini i nekadašnji šef kabineta ministra policije Ivice Dačića, uskoro biti uhapšen zbog veza sa Darkom Šarićem. Poslije pisanja Kurira, o policijskoj mafiji, u ovom listu tvrde kako je direktor policije Milorad Veljović primoran da otvori fioku i izvuče jedan od predmeta, a prvi na udaru zakona biće dojučerašnji Dačićev čovjek od povjerenja Lazarević.

Lazarević se sumnjiči da je Šarićevom narko-kartelu dostavljao informacije o mjerama koje se preduzimaju protiv pripadnika klana, a održavao je kontakte i sa Mišom Bananom.

KLAN OSMANI I CRNA GORA
U društvu Mićunovića i Keljmendija

Bogatstvo Ćazima Osmanija zvanog Feliks, procjenjuje se na oko 400 miliona eura. Po Kuriru on ima dobre kontakte u Crnoj Gori, pa je tako, piše list, gotovo mjesec dana, tokom avgusta, bio gost kontroverznog biznismena Branislava Brana Mićunovića.

O klanu Osmani i njihovim poslovima i vezama u Crnoj Gori Monitor je više puta pisao. Radi se o vrlo moćnom klanu preko kog Naser Keljmendi drži poslove u zapadnoj Evropi. Braća Osmani, Burim, Baškim i Ćazim porijeklom su iz Đakovice, a 1979. godine otišli su za Hamburg gdje su ubrzo postali među najbogatijima. Ćazim je na pitanje odakle mu toliko novca, odgovorio – „od ruleta i marljivog rada”. Tada je i dobio nadimak Feliks ili Srećković. Feliks Osmani vrlo često boravi u Crnoj Gori.

Čest gost ovdje je i Ismet Osmani zvani Curi. On je u Crnoj Gori nerijetko viđan u društvu sinova Nasera Keljmendija. Curi Osmani je inače crnogorski državljanin sa stalnim prebivalištem u Budvi iako ovdje boravi samo tokom ljetnje turističke sezone. Ima stan u Ulcinju.

Osmanijevi se povezuju sa političkim vrhom Kosova. Mediji su tvrdili da je Curi bio važna karika koja je povezivala Feliksa Osmanija i Hašima Tačija, odnosno da je bio veza između Klana Osmani i Dreničkog klana. Bezbjednosne službe su smatrale da je upravo uz njegovu pomoć stvorena jedna od najopasnijih kriminalnih organizacija u Evropi, čiji je mozak u Zagrebu, baza na KiM, a pipci u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji, Njemačkoj, Švajcarskoj, Albaniji i Turskoj.

Dan je nedavno pisao da je Curi bio zainteresovan za kupi veći dio zaplijenjene imovine Darka i Duška Šarića u Crnoj Gori.

Curi se dovodio u vezu i sa Podgoričaninom Damirom Mandićem, jedinim osuđenim za ubistvo vlasnika Dana Duška Jovanovića. Mandić je Curija pominjao u iskazu policiji, koji je dao odmah nakon hapšenja u okviru istrage o ubistvu Duška Jovanovića. Mandić je inspektorima kriminalističke policije Curija pomenuo dok je objašnjavao ko je sve koristio njegov mobilni telefon.

Prema listingu razgovora od 2007. do 2010, koji je izazvao veliku buru kada je objavljen, ali niko nije odgovarao, Naser Keljmendi je razgovarao i sa Damirom Mandićem. Razgovor je obavljen dva dana prije nego što je Mandić osuđen za Jovanovićevo ubistvo.

Braća Osmani su napravili imperiju u Hrvatskoj, gdje su stekli i državljanstvo. Mediji su objavili da je za Ćazima Osmanija navodno lično intervenisao tadašnji predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić. Kako su pisali hrvatski mediji, u Zagrebu je tada nastajala nova kriminalna arhitektura Balkana, nad kojom apsolutnu kontrolu ima klan Osmani. Ta struktura, po Kuriru, funkcioniše pod direktnom zaštitom Mesićevog savjetnika za bezbjednost Tomislava Karamarka, kasnije ministra unutrašnjih poslova Hrvatske, a danas vođe opozicione Hrvatske demokratske zajednice.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo