Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Maska za trule daske

Objavljeno prije

na

Evropska komisija predstavila je Savjetu Evrope Izvještaj o ispunjavanju uslova za otvaranje pregovora Crne Gore sa EU u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Portparol Komisije Peter Stano saopštio je da se u Radnoj grupi za proširenje vodi rasprava i da će kada dogovor bude postignut Crna Gora biti pozvana da pošalje svoju pregovaračku poziciju za oba poglavlja.

Prethodno je podgorički Dan objavio da je Evropska unija odluku o tome da li će sa Crnom Gorom otvoriti pregovore u najtežim poglavljima 23 i 24 odgodila te da će to umjesto 30. septembra učiniti nakon usvajanja izvještaja EK. Ministar inostranih poslova Igor Lukšić saopštio je da nema nikakvog odgađanja i da će posao biti završen do kraja godine.

Dok crnogorska javnost tumači da li se možda radi o usporavanju i oprezu Brisela zbog (ne) postignutog u tim oblastima i brojnim nerasvijetljenim aferama, gotovo u potpunoj tišini završava se proces usvajanja važnog seta zakona iz pravosuđa.

Četiri predloga zakona, koji se odnose na Ustavni sud, Vlada je dostavila parlamentu i oni će biti na dnevnom redu Skupštine u ponedjeljak, 23. septembra. Predlozima zakona prethodile su ustavne izmjene u dijelu pravosuđa, koje su, po mnogima omogućile nove zakone koji će crnogorsko pravosuđe, bar na papiru, osloboditi političkog uticaja. Brisel je u prošlosti često upozoravao Crnu Goru da je politizovano i neefikasno pravosuđe jedno od glavnih prepreka za dalje napredovanje zemlje ka članstvu u EU.

Očekivalo se da će izmjene Ustava donijeti i bolje zakone. Vlada je ponosno saopštila: ,,Izradom predloga za izmjene i dopune seta zakona iz oblasti pravosuđa, Vlada je potvrdila maksimalnu odgovornost i posvećenost implementaciji ustavnih amandmana i ispunjavanju obaveza u pregovaračkom procesu za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji”.

Predstavnici civilnog sektora sa kojima smo razgovarali, međutim, nijesu zadovoljni. Oni smatraju da Vlada nije uvrstila mnoge važne preporuke Venecijanske komisije .

„Nezadovoljni smo predlozima zakona. Poslali smo 14 amandmana samo na Prijedlog zakona o Ustavnom sudu, a poslaćemo i na ostala tri zakona. Iako ima pomaka, mnoge važne stvari nijesu urađene. Tako, recimo, nigdje ne stoji da oni koji nijesu sudije u Sudskom savjetu ne mogu biti članovi ili čak predsjednici partija. Kaže se da samo moraju biti ugledni pravnici”, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

,,Da bismo spriječili da oni budu ugledni, ali ipak ranije osuđivani, da budu familijarno ili politički neprimjereno povezani, tj. u sukobu interesa koji bi naštetio utisku javnosti o nezavisnosti i nepristrasnosti koji to tijelo mora da uživa, predložili smo dopune Predloga”, kaže direktorica HRA. Ta NVO je predložila da novi zakon sadrži odredbu kojom će se propisati da ti članovi Savjeta ne mogu biti osobe pravosnažno osuđene, ali ni bračni drugovi i rođaci, ni funkcioneri političkih stranaka.

U rješenjima koja će se naći u ponedjeljak pred poslanicima napominje Gorjanc-Prelević, nema ni odredbe o sprečavanju sukoba interesa.

Ona kaže da je posebno neshvatljivo da nije bilo mogućnosti za javnu raspravu o tako važnim prijedlozima zakona.

Akcija za ljudska prava je i ranije više puta kritikovala zakonska rješenja vezana za Sastav Sudskog savjeta, odnosno njegovu nezavisnost.

Sudski savjet je neposredno odgovoran za izbor i napredovanje, disciplinsko kažnjavanje i razrješenje sudija.

Prema novim rješenjima Sudski savjet bira predsjednika Vrhovnog suda, a ne Skupština kao do sada.

Baš ovih dana doskorašnja predsjednica Apelacionog suda Svetlana Vujanović, supruga predsjednika države Filipa Vujanovića, izabrana je za sutkinju Vrhovnog suda. Kazala je da nema ambiciju da se kandiduje za predsjednicu tog suda. U slučaju da se predomisli, a postojeći predlozi usvoje, ne bi bilo nemoguće da se o njenom izboru izjašnjavaju članovi DPS. Detalj o tome da joj je suprug šef države sigurno im ne bi bio mrzan.

U rješenjima koja će se naći u ponedjeljak pred poslanicima, napominje Gorjanc-Prelević, nema ni odredbe o sprečavanju sukoba interesa.

Jedan od amandmana koji se odnosi na rješenje Sudskog savjeta stigao je iz CEMI. Oni traže ukidanje uslova od pet godina radnog staža za izbor sudija u Sudski savjet.

,,Čak 40 odsto sudija ne zadovoljava ovaj uslov i sa tog aspekta ne bi mogli da se prijave i time ne bi bio zadovoljen ustavni princip ravnomjerne zastupljenosti sudija”, objasnio je Vlado Dedović iz te NVO.

Kada je riječ o Prijedlogu zakona o Ustavnom sudu, taj dokument, kažu u Akciji, sadrži odredbe koje izuzetno zabrinjavaju.

,,Tim odredbama se omogućava Ustavnom sudu da da rok Skupštini ili drugom nadležnom organu da do određenog roka izmijeni neustavni ili nezakoniti propis i da, ako ovaj to učini, u tom slučaju obavezno obustavi postupak i odluku nikada ne objavi. Ovakvo rješenje podriva pravnu sigurnost i sprečava da se retroaktivno saniraju posljedice neustavnih ili nezakonitih propisa”, objašnjavaju u HRA.

Ako bi te odredbe zaživjele građani kojima je nanijeta šteta primjenom neustavnog ili nezakonitog propisa ne bi mogli biti oslobođeni zatvora, dobiti obeštećenje, ali ni promijeniti ili spriječiti izvršenje odluka koje su im nametnute na temelju takvog neustavnog propisa.

Pozitivno je, smatraju, to što je konačno omogućeno sudijama Ustavnog suda da objave izdvojeno mišljenje prilikom donošenja odluke Ustavnog suda. To je 2008. godine bio predlog Akcije.

Da Predlog izmjena zakona o Ustavnom sudu ima ozbiljnih propusta slažu se i u skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu. To tijelo nije usvojilo taj predlog zakona, ali ni predlog Zakona o državnom tužilaštvu.

U setu zakona koji se mijenjaju je i Zakon o državnom tužilaštvu. Tokom ustavnih izmjena najviše se pregovaralo upravo o izboru Vrhovnog državnog tužioca, koji će se umjesto prostom, birati dvotrećinskom većinom u parlamentu uz deblokirajući mehanizam.

Iz SNP i Pozitivne su najavili amandmane koji se odnose na predlaganje članova Tužilačkog savjeta. Iz DF su kazali da oni neće predložiti zakone.

,,Tužilaštvo je najslabija karika u pravosudnom sistemu, posebno kad se ima u vidu organizovani kriminal i korupcija.Tužilaštvo je pod najvećim uticajem DPS-SDP-a”, rekao je Vladislav Bojović iz DF, navodeći da partijama na vlasti takva rješenja omogućavaju da u nedogled održavaju v.d stanje u Tužilaštvu.

Da vlast želi da što duže zadrži trenutno stanje u pravosuđu, jasno je. Samo tako mogu brojne afere ostati nerasvijetljene. Za Evropu zato treba maska za trule daske.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo