Povežite se sa nama

DRUŠTVO

S dvora na dvor

Objavljeno prije

na

Ambasador Gvineje Bisao, njegova ekselencija Desiderius Ostregonac da Kosta, proglašen je personom non grata u Bosni i Hercegovini. Predsjedništvo BiH takvu je odluku donijelo nakon što su službe bezbjednosti prikupile brojne diskreditujuće podatake o ambasadoru kojeg je jako uvažavao sarajevski diplomatski kor.
,,Riječ je o radnjama nespojivim s ambasadorskom funkcijom”, kratko je prokomentarisao ministar spoljnih poslova BiH Sven Alkalaj.

,,Biće da je neko grdno pogriješio. Ne vidim zašto bih bio nepoželjan”, izjavio je Da Kosta dok je užurbano pakovao kofere. Pošto je u naloženom roku od 48 časova napustio BiH, Da Kosta se nije, kako je uobičajeno u ovakvim prilikama, vratio u ,,matičnu zemlju” Gvineju Bisao, na čiji je zahtjev i došlo do pokretanja istrage u Sarajevu.
Sarajevski mediji su u početku špekulisali da se Da Kosta sklonio u Crnu Goru, gdje je takođe obavljao dužnost ambasadora. Takve špekulacije su odbačene nakon što je crnogordki MIP upoznao javnost da je Da Kosta prestao da bude ambasador Gvineje Bisao u Crnoj Gori još od januara 2008.

Kako je iz MIP-a saopšteno Vijestima ,,bivšem ambasadoru je prije godinu dana oduzeta diplomatska legitimacija i opozvana njegova akreditacija nerezidentnog ambasadora u Crnoj Gori”.
Prema istrazi bosanske Agencije za istragu i zaštitu (SIPA) i INTERPOL-a, Da Kosta je za vrijeme svojih mandata u BiH, Crnoj Gori i Hrvatskoj nezakonito došao do ogromnog novca. Samozvani ambasador je, kako navodi Slobodna Bosna izdao oko 800 lažnih diplomatskih pasoša. Da Kosta je izdao i šest običnih pasoša, 320 vozačkih dozvola i 65 dozvola za pecanje. Zloupotrebljavao je izdavanje diplomatskih tablica, falsifikovao akreditivna pisma i druga dokumenta kojima je izvršena njegova ratifikacija u funkciji ambasadora, te ratifikacija ostalih članova Ambasade Gvineje Bisao u Sarajevu u odgovarajuća diplomatska zvanja.
Inspirativna Da Kostina diplomatska karijera je, prema istrazi SIPE i INTERPOL-a, počela ranih 90-ih godina u Njemačkoj, Austriji i Švajcarskoj. Tamošnje službe zainteresovale su se za ambasadora sklonog kriminalu, i otkrile da se iza diplomate egzotičnog imena krije Deziderius Ostrogonac, rođen 1944. godine u Subotici. Da bi izbegle bruku, u krajnjoj su diskreciji protjerale lažnog diplomatu.
Formiranje novih država na Balkanu i brojni pučevi u siromašnoj Gvineji Bisao, koja u većini zemalja svijeta nema diplomatskih predstavnika, odlično su poslužili Da Kosti da nastavi sa unosnim predstavljanjem. Hrvatska postaje – nova baza. Bijeli diplomata iz afričke državice, 2003. godine, postaje otpravnik poslova Gvineje Bisao u Hrvatskoj. Snalažljivošću i slatkorječivošću ,,doktor prava” se brzo infiltrirao u tamošnju političku elitu. Na diplomatskim prijemima šarmantni Da Kosta je privlačio pažnju ,,kolega” pričama o svojim ljubavnim avanturama i tračevima o svjetski poznatim političarima. Nacionalno osviješćenim Hrvatima uvalio je i priču kako je njegova majka bila Hrvatica, iz loze Nikole Zrinskoga. Pomalo je odudarao od ostalih diplomata zbog duge kose. Uz skupi sat na ruci nosio je šarenu narukvicu -afrički talisman. Hvalio se da odlično govori njemački, portugalski, mađarski i neke afričke jezike.
Hrvatski organi bezbjednosti nijesu dugo spavali: prevarant visokog stila ubrzo je otkriven. Optužen je za ogromnu utaju poreza, jer je sa dvojicom hrvatskih pomagača, prodao 180 jahti krivotvoreći dozvole o registraciji na Gvineju Bisao. Optužen je i za izdavanje pasoša, dozvola… No sudski pritvor mu je ubrzo ukinut, jer su njegovi advokati priložili dokaz da Kosta posjeduje diplomatski imunitet, te se ne može krivično goniti. Sud ga je pustio da se brani sa slobode, a Kosta je zbrisao iz Hrvatske.
Prešao je u Bosnu. Vlasti u Sarajevu su mu krajem 2001. godine, bez provjera, dale agreman. Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH, Jozo Križanović, dobro se sjeća susreta sa Da Kostom. ,,Ja sam čovjeka samo primio u taj nastupni posjet i naš susret je trajao vrlo kratko, koliko to protokol dozvoljava. Ako je taj gospodin neki huligan, kako se piše, onda je sigurno prevarant sa stilom”, veli Križanović.
I crnogorski predsjednik Filip Vujanović je septembra 2006. godine, u svojoj cetinjskoj rezidenciji, primio agreman od lažnog ambasadora Da Koste. Tom prilikom Vujanović je upoznao Da Kostu sa ekonomskim potencijalima Crne Gore i njenim strateškim opredeljenjima. Za sada Vujanović ne iznosi impresije sa tog susreta. Vujanoviću ne treba prigovarati zbog zvaničnog susreta sa ovim prevarantom visokog stila. Crnogorske službe bezbjednosti su te koje su odgovorne što je on uz sve državne počasti, dočekan na cetinjskom dvoru.
Vujanović i Križanović su bolje prošli od hrvatskog kolege Stjepana Mesića. Da Kosta je u jesen 2000, organizovao zvaničnu posjetu ,,ministra inostranih poslova Gvineje Bisao”, kojeg je predstavio kao ,,Iaia Đala”. Lažni ministar je na zagrebačkom aerodromu dočekan uz sve državne počasti, a u društvu ambasadora Da Koste u zvaničnu posjetu ga je primio i predsjednik Mesić. Ni danas se ne zna ko je tip kojeg je maštoviti Da Kosta uvalio Hrvatima kao ministra inostranih poslova Gvineje Bisao.
Decembra 2007. godine Crnu Goru je posjetila ministarka inostranih poslova Gvineje Bisao, Marija Kabrao. Kako saopštavaju iz MIP-a Crne Gore, ona je, tom prilikom, obavijestila crnogorske kolege da Kosta nije ovlašćeni predstavnik ove egzotične zemlje. ,,Ministarka Kabrao je potvrdila da su svi pečati, memorandumi, pasoši i drugi dokumenti bili originalni i da je Da Kosta, vjerovatno sve to radio uz pomoć nekog u njihovom Ministarstvu inostranih poslova o čemu su, kako je rekla, poveli ozbiljnu istragu”, tvrde u MIP-u Crne Gore.
Ambiciozni ambasador Da Kosta je nameravao da otvori diplomatsko predstavništvo Gvineje Bisao i u Srbiji, ali mu ideja nije prošla. Srbija, nasljednica diplomatske i obavještajne infrastrukture moćne Jugoslavije, nije nasjela na Kostine marifetluke.
Bog zna koliko bi Da Kostina diplomatska misija trajala na Balkanu da nije upao u finansijske probleme. Svoj račun u sarajevskom Holidej inu od tričavih 500 eura, njegova ekselencija je platila nakon što su mu uposlenici hotela zaplijenili lične stvari. Zakupninu zgrade ambasade Gvineje Bisao nije uopšte izmirio. To je upalo u oči službama bezbjednosti BiH, koje su otpočele istragu.
Ubrzo je sve izbilo na vidjelo. Nakon petogodišnje misije ambasador Republike Gvineje Bisao u BiH, Desiderius Ostrogonac da Kosta, proglašen je personom non grata. Bjelosvjetski prevarant nije, kako nalaže zakon, uhapšen i izveden pred sud. Bosanske vlasti su se prema previjanom kriminalcu ponijele kao prema pravoj ekselenciji. Zbog toga se otvoreno sumnja da je Da Kosti neko iz vrha države omogućio bezbjedan odlazak iz zemlje. Javnost nikada neće saznati koga je sve lažni ambasador namagarčio u Bosni, i ko ga je svih ovih godina politički pokrivao.

Šeki RADONČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo