Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Traže manje nego KAP

Objavljeno prije

na

Turističku Crnu Goru čeka neizvjesnih mjesec dana: početni buking iz cijelog niza za nas važnih emitivnih zemalja je gotovo beznačajan, turoperatori očekuju povoljnije cijene od hotelijera, potencijalni putnici popuste od organizatora putovanja, a turistički poslenici i Vlada smišljaju načine kako da prebrode potencijalni ponor.

Ukoliko predstojeća sezona bude znatno lošija nego lanjska, to bi moglo da na srednji rok odloži san o Crnoj Gori kao ekskluzivnoj destinaciji, ali i mogućnost da se od dobre zarade od turizma bar malo udaljimo iz prijeteće zone siromaštva.

U Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) izračunali su da bi za izlazak iz trenutne krize likvidnosti hotelijerima trebalo odobriti kredit od 16 miliona eura na rok od dvije godine. „Pomoć nam je potrebna da prebrodimo ovaj krizni period i da idemo ranjeni ka 2010. godini. Bez ove pomoći idemo teško ranjeni u 2010”, rekao je predsjednik hotelijera pri CTU Žarko Radulović.

On je napomenuo da je to manje nego što se nudi pomoć Kombinatu aluminijuma. „Pomoć za KAP je jedna tableta da ga glava ne boli do podne, a popodne će ga opet boljeti. Nama je ta suma manja od jedne tablete, a ona znači cijelu terapiju i mi smo opet zdravi”, pokušao je da slikovito opiše ovu krajnje nezavidnu situaciju direktor bečićkog hotela Splendid.

Čini se da u Vladi postoji volja da se pomogne turističkoj privredi, ali da sredstava -jednostavno nema. Ili ne bar onoliko koliko traže hotelijeri. Vlada se suočava sa sve većim zahtjevima bankrotirane privrede, socijalno stanje se dramatično pogoršava, izbori se približavaju, dok zemlja srlja u nelikvidnost.

Evidentno je da postojeći model crnogorskog turizma konkurentno nije održiv. Isto tako primjetna su lutanja u pozicioniranju na potencijalnim emitivnim tržištima. To se, prije svega, odnosi na Njemačku, najznačajnije i najveće turističko tržište Evrope. „Samo lani Njemci su na putovanja potrošili 61,5 milijardi eura, a od te sume mi nijesmo skupili ni mrvice”, kaže za Monitor vlasnik budvanske agencije Ekskluzivturs Vukašić Ćulafić.

On podsjeća da su do 1990. godine prema Crnoj Gori sa njemačkih aerodroma letjeli sedmično 40 aviona, a sada nijedan! „Njemci su nekada u Crnoj Gori, posebno u Budvi i Ulcinju, činili oko 50 odsto inostranih gostiju. Brojke koje mi danas postižemo sa tog tržišta su praktično zanemarljive”, rezignirano ističe Ćulafić.

Prema njegovim riječima, gosti iz zemalja regiona nikada nijesu mogli biti kompenzacija za njemačke turiste, jer su „šampioni svijata u putovanjima” posebno dobro punili pred- i postsezonu. „ Njemci su punili hotele šest mjeseci, a glavnu sezonu može moja pokojna baba da popuni”, zaključuje vlasnik Ekskluzivtursa. Inače, podaci Hrvatske turističke zajednice pokazuju da su njemački turisti potrošili lani u toj zemlji preko 1,5 milijarde eura. Gotovo tri puta više nego što je od turizma zaradila Crna Gora!?

Hrvatska je odlučila da ove godine za reklamu i propagandu utroši tri puta više novca nego prošle godine (oko 25 miliona eura). Ministar turizma Damir Bajs apelovao je na sve da „filigranski vode politiku cijena, kako je to uradila i konkurencija”.

Takve su sugestije, pa i zahtjevi, upućeni i crnogorskim hotelijerima i ugostiteljima i oni će naprosto biti prinuđeni da ih uvaže. Vlasnici malih hotela već su iskazali spremnost da cijene smanje za 10 do 15 odsto. Njihovim putem krenuće vlasnici restorana. To će još više smanjiti ionaku nisku profitabilnost ovog sektora, koji je opterećen kreditnim zaduženjem od pola milijarde eura, te raznim nametima i porezima.

Vijesti iz većine država iz kojih turističke zemlje očekuju goste, su veoma loše. Njemačka se suočava sa teškom recesijom, ruska je rublja devalvirala 23 odsto u odnosu na euro u posljednja dva mjeseca što znatno poskupljuje putovanja, poljski zlot je u odnosu na evropsku valutu na najnižem nivou u posljednjih pet godina, češka kruna je takođe veoma oslabila, Mađarska je praktično bankrotirala.
Kako se procjenjuje, stanje u evropskim državama će se stabilizovati do ulaska u sezonu 2011. Malo je naznaka da će do tada i Crna Gora izaći iz ove teške strukturne krize.

Premijer Milo Đukanović je, ipak, optimista. „Uprkos krizi u 2009. godini se odvija, rekao bih, mogućim tempom investiciona aktivnost u turizmu i obavlja ova nužna faza priprema Crne Gore da postane ono što smo planirali: najprestižnija turistička destinacija na Mediteranu”, rekao je on.

U skladu sa tim željama, Vlada je već izračunala da će ove godine Crnu Goru posjetiti isti broj turista kao i lani, a da će prihodi iznositi 613 miliona eura, ili za pet odsto više nego u 2008. godini.

U svakom slučaju, crnogorski se turizam nalazi na prekretnici. Ako bez težih posljedica pregura naredne dvije sezone, ima izgleda da će sredinom naredne decenije ova privredna grana postati najznačajniji dio crnogorske ekonomije.
Možda tada opet krene priča o elitnom turizmu.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo