Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Direktora prepoznala riba

Objavljeno prije

na

Crnogorski ronioci skoro dvije decenije razmjenjuju teške optužbe o kojima šira javnost malo zna. Neki njihovi nesporazumi ponovo su „izronili” u decembru prošle godine, kada je aktivirana prodaja Ronilačkog centra Rose, na Luštici, nedaleko od Herceg Novog. Radi se o vrijednoj imovini i atraktivnoj lokaciji, koja se, tvrde ronioci iz Herceg Novog, na volšeban način našla u vlasništvu Ronilačkog saveza Crne Gore. Direktor Regionalnog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca iz Bijele Veselin Mijajlović upro je sve snage, kažu njegovi oponenti, da je proda.

PRODAJA CENTRA ROSE: Prema Ugovoru iz 1986. godine, Savezni sekretarijat za narodnu odbranu (SSNO) tadašnje Jugoslavije, ustupio je Savezu za podvodne aktivnosti i pomorski sportski ribolov Crne Gore, sa sjedištem u Herceg Novom, ,,putem prijenosa prava korištenja, upravljanja i raspolaganja” Katastarsku opštinu Rose površine 1.467 metara kvadratnih sa objektom od 40 kvadrata. Prema tom ugovoru, Savez za podvodne aktivnosti obavezao se, pored ostalog, da ne može mijenjati namjenu zemljišta niti ga prodati ili ustupiti.
Dvadeset godina kasnije nestali su i Jugoslavija i njen Sekretarijat za odbranu, a Savez za podvodne aktivnosti ostao bez imovine u Rosama.

Njen novi vlasnik Ronilački savez Crne Gore pokušava da je proda. Takav zahtjev zvanično je iznijet na Skupštini Ronilačkog saveza 15. decembra 2007.

Skupštini su prisustvovali predstavnici sedamnaest ronilačkih klubova iz Crne Gore od ukupno dvadeset jednog. Na tom skupu bili su predsjednik Ronilačkog saveza Vladimir Milošević, sekretar Danilo Mijajlović i njegov otac Veselin Mijajlović, u ulozi predsjedavajućeg Skupštine.

Veselin Mijajlović je prisutne uvjeravao da bi prodajom Centra Rose klubovi članovi Ronilačkog saveza ,,ostvarili određenu korist”, tvrdeći da od Centra ,,nema koristi zbog loše komunkacije ronilaca sa lokacijom na kojoj se Centar Rose nalazi”.

Predstavnik Ronilačkog kluba Marina Dragan Gačević insistirao je da se ta imovina ne prodaje, nego vrati državi Crnoj Gori. Protiv prodaje bili su i Dragan Uljarević iz kluba Kotor i Dalibor Todorović iz kluba Nikšić.
Predsjednik Ronilačkog saveza Vladimir Milošević, koji je zastupao Ronilački klub Južni Jadran iz Bara, predložio je da se raskine ugovor o zakupu i ,,pristupi prodaji Ronilačkog centra Rose”.

Na kraju je odlučeno da se o prodaji Centra Rose raspravi na sljedećoj sjednici skupštine. Ona je održana 23. decembra prošle godine. Prodaja je opet odgođena. Prema našim informacijama, predsjednik Ronilačkog saveza Vladimir Milošević nije htio da svojim potpisom vizira odluku o prodaji.

SPREGA VLASTI I KRIMINALA: Na pitanje kako Ronilački savez može da prodaje Centar Rose i kako je on uopšte uknjižen na njega, Milošević nam je odgovorio da će nam to zvanično objasniti ,,kad se i ako se Centar proda”, a što se tiče uknjiženja – uputio nas je na Upravu za katastar u Podgorici.

Tražili smo objašnjenje i od Veselina Mijajlovića, uz molbu da prokomentariše i brojne optužbe koje su proteklih godina upućivane na njegovu adresu. On ni poslije mjesec dana nije odogovorio na naša pitanja upućena na internet adresu Ronilačkog saveza.

Nakon toga obratili smo Danilu Mitroviću, jednom od osnivača Ronilačkog kluba Jugole Grakalić iz Herceg Novog i dugogodišnjem sekretaru i predsjedniku Saveza sportskih ronilaca i ribolovaca Crne Gore. Mitrović je bio i predsjednik Saveza SRJ za podvodne aktivnosti i sportski ribolov na moru. ,,Prodaja Centra Rose je teška otimačina i još jedan primjer bezakonja. Ta imovina se ne može otuđivati, a svojevremeno je uknjižena na Ronilački savez Crne Gore mimo zakona, uz pomoć Uprave za nekretine Crne Gore”, tvrdi Mitrović.

Mitrović kaže da su pojedini klubovi pokušali da spriječe prodaju Centra Rose. Obraćali su se i Ministarstvu pravde Crne Gore. Uzalud.

Mitrović se sjeća da je Savez sportskih ronilaca počeo opremanje Centra Rose od nule. Nabavljeno je 40 kompleta ronilačke opreme, tri-četiri čamca i drugih rekvizita, ali sve je to nestalo sredinom devedesetih, ,,poslije upada u Centar društva Veselina Mijajlovića”.

OPTUŽBE PROTIV MIJAJLOVIĆA: Ime Veselina Mijajlovića od tada se često pominje i među roniocima i u javnosti. Jedni su hvalili Mijajlovića i njegovu ronilačku ekipu, a drugi kritikovali. U seriji havlospjeva o Mijajloviću, navodi se da je Vaso Baošić, nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti iz Bara, pričao da je Veselina Mijajlovića prepoznala i – jedna riba.
Ranije su crnogorski ronioci često ukazivali na razne incidente u kojima je, navodno, učestvovao Mijajlović. U jednom dopisu Saveza sportskih ronilaca i ribolovaca Crne Gore iz 1988. godine tvrdi se da ronioci kojima je rukovodio Mijajlović htjeli da prisile upravnika restorana u Žanjicama da mu usluge plaćaju ribama ulovljenim – u krivolovu.
Početkom napada JNA na Hrvatsku sa teritorije Crne Gore, kao predsjednik Ronilačkog kluba Nikšić, uz saglasnost kontraadmirala Miodraga Jokića, tadašnjeg komandanta Vojno-pomorskog sektora Boka i kapetana bojnog broda Milana Zeca, načelnika štaba komande VPS-a, angažovao je kao dobrovoljce ronioce kluba za izviđačko-diverzantske akcije na moru. Radi se o zloupotrebi sportskog kluba u cilju angažovanja u ratnim dejstvima.
Nakon toga, Mijajlović se zapošljava u specijalnoj ronilačkoj jedinici MUP-a RCG. U tom periodu, iz dokumenata u koje smo imali uvid, Mijajlović je za potrebe ronilačke jedinice MUP-a preuzeo i upotrebljavao dva plovila konfiskovana 1991/92. godine od strane Centra bezbjednosti Herceg Novi – brod opremljen za ronilačke aktivnosti na moru, vlasništvo hrvatskog državljanina Gorana Krstulovića, i brod tipa Galeb lučke ispostave Cavtat. Ronilački brod vraćen je Krstuloviću neispravan i opljačkan, dok se brod lučke ispostave Cavtat, navodno, i dalje nalazi u Crnoj Gori.
Raspolažemo dopisom Kluba za podvodne aktivnosti iz Herceg Novog kojim se 1997. godine traži od Filipa Vujanovića, tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Crne Gore, da se vrati čamac Goranu Krstuloviću, koji je koristila specijalna jedinica MUP-a uz znanje Veselina Mijajlovića kao predsjednika Ronilačkog saveza Crne Gore.
Početkom maja 2004. godine, vrhu MUP-a obratio se pismom jedan od pripadnika policijske Ronilačke jedinice. On iznosi niz primjera o navodno nezakonitom korišćenju ronilačke opreme u toj jedinici i kako Veselin Mijajlović, instruktor ronjenja, zlupotrebljava službeni položaj.
Ronici profesionalci kažu: ,,Tamo gdje prestaje kopno, počinje život”. Neki ronioci su to dopunili: “Tamo gdje prestaje more, počinje naš život”.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo