Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Svakom po kolona

Objavljeno prije

na

Iako potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović još ne gubi nadu – jasno je – nema jedinstvene opozicione liste. Po svemu sudeći, da je opozicija od septembra 2006. naovamo, isključivo radila na tome da što nespremnija dočeka izbore, teško da je mogla postići bolji rezultat. Mjesec i po pred izbore zakazane za 29. mart ne zna se ni ko će s kim, ni ko bez koga, niti šta će opozicija imati da kaže glasačima u Crnoj Gori.

Za nama su mjeseci pregovaranja i prenemaganja. Krajem septembra bila je aktuelna platforma o zajedničkom djelovanju. Lideri opozicije su se sastajali i rastajali, pisali i dopisivali -bez rezultata. U međuvremenu je Pokret za promjene, kako je objašnjeno, upravo zbog neslaganja oko broja kolona u kojima će opozicija nastupiti na izborima, napustio potpredsjednik partije Goran Batrićević i jedan dio članstva. Formirana je nova partija – Demokratski centar. I portparol Srpske narodne stranke, nezadovoljan načinom na koji je Srpska lista transformisana u Novu srpsku demokratiju, formirao je – Stranku srpskih narodnjaka.

SNP je još ucijelo. Kad je DPS brzopotezno raspisao izbore priča o načinu na koji će opozicija sarađivati krenula je ispočetka.

Posljednjih desetak dana bili su osobito burni. Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić poručio je kako ,,svi koji se nađu izvan zajedničke liste, na izbore izlaze da bi podržali Demokratsku partiju socijalista”. Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić insistirao je da se razgovara o principima, ne o procentima. Kad su principi prihvaćeni, zapelo je kod toga da SNP hoće na jedinstvenu listu samo ako na njoj budu sve opozicione parlamentarne partije. ,,Ukoliko bilo koja od opozicionih stranaka ne želi da bude na jedinstvenoj listi – to predstavlja problem i ta lista se, očigledno, ne može nazvati jedinstvenom”, objasnio je predsjednik SNP-a. Liberalna partija Miodraga Živkovića prva je rekla da – neće. Na sastanak sa Mandićem i Medojevićem, Milić jednom nije došao zato što se zadržao – u Andrijevici. Uzvratili su time što na sljedeći sastanak nijesu došli, a na naredni su poslali zamjenika i potpredsjednika.

Konačni susret u ovom ciklusu odžan je u srijedu. Nakon četiri sata vijećanja javljeno je ono što se već znalo – dogovor o jedinstvenoj listi nije postignut. Narednih će dana, kažu, opozicione stranke donijeti odluke o načinu učešća na izborima.

Predsjednik SNP-a je rekao da ,,jedinstvene opozicione liste nema, jer nijesu svi iskreno ušli u tu priču”. Zamjenik predsjednika NOVE Goran Danilović je kazao da neće biti jedinstvanog nastupa opozicije, jer ,,pojedini njeni subjekti” smatraju da je bolje da opozicione partije na izborima nastupe u nekoliko kolona. Otkrio je da NOVA nije ni očekivala da će se postići dogovor o jedinstvenoj listi čitave opozicije, jer su pojedine opozicione stranke i ranije saopštavale da to ne žele.

,,Mi se nadamo da će SNP preispitati odluku – ili svi ili niko na zajedničkoj listi. Milić treba da zna da, ukoliko se bude formirala ta široka opoziciona lista, da je to dobitna, odnosno pobjednička varijanta”, rekao je potpredsjednik PZP-a Branko Radulović. Sad se očekuje da opozicija raspiše potjernicu za krivcem za neuspjeh opozicionih dogovora. Vlast će, dakako, u tom poslu zdušno pripomoći. Taman da se potroši vrijeme do predavanja izbornih lista.

U partijama koje su bile glavne zagovornice jedinstvene liste, Novoj srpskoj demokratiji i PZP-u tvrde kako su, ipak, spremni za samostalni nastup.

Predsjednik Demokratskog centra Goran Batrićević smatra da i dalje postoji mogućnost dogovora da opozicija na izborima nastupi u što manje kolona, kako bi se izbjeglo rasipanje glasova.

U Pokretu za promjene nedavno su Monitoru rekli da neće ići u koaliciju samo sa Novom srpskom demokratijom. To znači dvije kolone, za početak. Treća će, valjda, biti SNP. Nazire ih se još. Već su najavljeni razgovori Demokratskog centra i bivših liberala iz Liberalne partije, moguće je da će im se pridružiti još bivšiji liberali iz Građanske. To dođe četvrta kolona. Nema toga Srbina koji može naizust nabrojati sve, što nove što stare, srpske partije. Još manje je moguće prognozirati ko će se sa kim složiti i koliko to onda kolona znači. Plus Albanci, plus, ako se ne dogovore sa DPS-om, Bošnjaci. Trenutno u crnogorskom parlamentu sjede poslanici sa sedam izbornih lista. Kolona će, sva je prilika, biti više.
Na posljednjim izborima izlaznost je bila oko 70 procenata. Nedavno je profesor Pravnog fakulteta Milan Popović za Monitor objasnio kako bi potezi opozicije mogli dovesti do povećanja broja apstinenata na predstojećim izborima.
Na izborima 2006. Koalicija Za Evropsku Crnu Goru povlaka Milo Đukanović osvojila je 48,6 odsto glasova; 0,62 odsto više nego 2002. Godinu ranije, vlast je nastupila pod imenom Pobjeda je Crne Gore i uzela, dosad minimalnih 42,36 odsto. U vrijeme ratova i sankcija 1992. DPS je dobio 46, opozicija 39 mandata. Toliko o uzdanju u to da će strah od ekonomske krize uzdrmati vladajuću koaliciju. I sa platama od marku i po, i kad su brašno i zejtin kupovali na bonove, ljudi su ovdje glasali za vlast.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo