Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sami u kući

Objavljeno prije

na

Početkom sedmice predstavnici Vlade razgovarali su sa kolegama iz Saveza sindikata Crne Gore (SSCG). Tema – nedavni zahtijev zapošljenih za povećanjem zarada u društvenim djelatnostima. Kasnije ćemo se pozabaviti nepoznanicom ko je i kako iz Vlade zaključuo da su baš predstavnici SSCG pravi sagovornici na ovu temu. Uglavnom, iz Vlade su poručili da povećanja plata neće biti jer ,,para nema”. Usput su, izgleda, iskazali radost što su im zapošljeni u administraciji i državnim službama još živi i zdravi. U izražavanju zadovoljstva prednjačio je ministar obrazovanja Slavoljub Stijepović.

Vijest o državnoj besparici razljutila je Generalnog sekretara SSCG Zorana Masoničića. ,,U narednom periodu očekujemo jačanje socijalnog dijaloga i rješavanje gorućih problema radnika”, ustvrdio je Masoničić i pobrojao prioritete organizacije koju zastupa: očuvanje radnih mjesta, redovne isplate zarada i suprotstavljanje najavljenom smanjenju plata

ĐE VODI OVAJ PUT: U Vladi su, sigurno, smrtno ozbiljno shvatili ovo upozorenje. Kako i ne bi kada stiže od osobe koja je prije nepun mjesec zapošljenima u stručnim službama SSCG poručila da je rok za isplatu zaostalih zarada (tri plate) ,,nerealan i neodrživ”, odnosno, da se redovnost plata može obezbijediti samo pod uslovom da se ,,dogovori smanjenje i ovako niskih zarada”. Masoničić se , naravno, pozabavio onim što je na sastanku sa ministrima lijepo definisao kao ,,borba za očuvanje radnih mjesta”. Zato je ljudima kojima je on, kao odgovorno lice, dužan tri –četiri plate poručio da, ako nijesu zadovoljni, nađu drugog poslodavca.

Štrajk zapošljenih u SSCG traje skoro dvadeset dana, a ,,poslodavci” predvođeni Generalnim sekretarom Masoničićem nijesu još ispunili zakonsku obavezu i započeli proces pregovaranja sa radnicima. Umjesto toga pokušavaju da prijetnjama i uvredama obeshrabre štrajkače i njihov broj svedu na ,,prihvatljivu mjeru”. Valjda su i to rezultati proljetošnje razmjene iskustava sa kolegama iz Kine, tokom čuvene šetnje Zorana Masoničića po Dalekom istoku.

Tek, stvar sa štrajkom u SSCG ide svojim tokom, Masoničić i njegov pretpostavljeni, predsjednik Skupštine SSCG Danilo Popović digli su ruke od nezadovoljnih radnika (sindikalnu kasu su im zatvorili mnogo ranije). Pitanja nekretnina – od Podgorice i Beograda do Bara i Budve – trenutno su preča. Ne bi trebalo da začudi ukoliko se uskoro nezadovoljni radnici Saveza sindikata obrate za pomoć i zaštitu nekom od crnogorskih sindikata koji o svom članstvu vodi više računa.

Tajna je šta o Masoničićevim opomenama, prijetnjama i zabranama (gen.sek. je ljetos službenicima i funkcionerima Saveza zabranio javne istupe) misli Danilo Popović, čovjek koji duže od dvadeset godina vedri i oblači SSCG. To mu je donijelo još čitav niz uticajnih i profitabilnih funkcija – od Savjeta za privatizaciju, preko niza upravnih odbora manjih i većih preduzeća, do aktuelnog zvanja predsjednika Upravnog odbora Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju.

ČUVARI TAJNE: Zanimljivo bi bilo, od čovjeka sa takvim iskustvom, čuti da li štrajk u SSCG koristi ili šteti sindikalnoj asocijaciji koja od svog osnivanja nije organizovala ni jedan ozbiljniji radnički protest.

Monitor je imao uvid u dokumenta kojima Danilo Popović, kao predsjednik Skupštine SSCG, spočitava Vuku Šćepanoviću, predsjedniku Nadzornog odbora SSCG da je istupima oslabio pregovaračku poziciju Saveza.

Ostalo je nejasno – da li se to odnosi na izvještaje Nadzornog odbora iz kojih se vidi da u SSCG nestaju stanovi, da desetine i stotine hiljada eura šetaju sa računa na račun dok im se ne izgubi svaki trag, da granski sindikati posluju preko tuđih računa pošto nemaju svoj, da su zapošljeni u savezu diskriminisani kada se dijele stanovi Fonda čiji je osnivač Savez, dok se njegovi lokalni funkcioneri nagrađuju besplatnim nekretninama i novčanom pozajmicom za njihovo opremanje…? Da li je moguće zamisliti kako i poslodavci koji pročitaju neki od ovih izvještaja zaključe kako oni opšti i pojedinačni kolektivni ugovor moraju poštovati taman koliko i SSCG poštuje zakone i propise Crne Gore?

Ili su Popoviću, ipak, više zasmetale krivične prijave koje su Nadzorni odbor i njegov predsjednik, prije godinu-dvije podnosili protiv čelnika Saveza i njihovih najbližih saradnika? Bez povratne informacije o tome šta su policija i tužilaštvo preduzeli po ovim prijavama.

,,S pravom se pitamo jesu li Zoran Masoničić i društvo izvan zakona ove države kada su javno ustvrdili da organima vlasti neće predati traženu dokumentaciju”, javno se čudi Šćepanović.

Danilo Popović misli da je njegov Sindikat iznad zakona ove države. ,,Nije to državna ustanova”, kaže za Dan objašnjavajući da je SSCG dobrovoljna organizacija koja odgovara samo članstvu i svojim organima, pa ,,nema osnova za miješanja tužioca ili bilo kod drugog”.

Izgleda da je neko u tužilaštvu ozbiljno shvatio ovo tumačenje. Skoro će četiri godine kako tužilaštvo nije u stanju da odluči šta će sa krivičnom prijavom koju je protiv Danila Popovića ,,i drugih odgovornih lica u SSCG” podnijela grupa sindikalnih aktivista, danas okupljena u Uniji slobodnih sindikata. Tamo se, sa mnoštvom detalja, nekadašnjem predsjedniku SSCG prebacuje da je ,,nezakonitim i nesavjesnim upravljanjem” Savezu i njegovom članstvu pričinio veliku materijalnu štetu.

SINDIKALNI RAT I MIR: U krivičnoj prijavi se pominje ,,najmanje 500 hiljada eura” koje je SSCG, bez odluke Vijeća, pozajmio AD Svinjogojska farma, firmi u vlasništvu Saveza kojom je, kao predsjednik Odbora direktora gazdovao takođe – Danilo Popović. Nema podataka, tvrde podnosioci prijave, da je taj novac vraćen Savezu.

Popoviću i njegovim saradnicima potom se spočitava da su Svinjogojsku farmu i kompaniju Konzum prodali Carinama Čeda Popovića za 1,3 miliona eura, ali da taj novac nikad nije stigao u kasu SSCG. Godinu kasnije Carine su samo Farmu prodavale za 2,6 miliona.

Istom poslu pripada i priča o doo Sindpro. To preduzeće je, tvrde potpisnici krivične prijave o kojoj se tužilaštvo nije izjasnilo od marta 2008, osnovano bez znanja i odluke Vijeća SSCG i registrovano za proizvodnju gotove hrane za uzgoj životinja. Dakle, korisnik proizvoda Sindpro-ma bila je Svinjogojska farma. ,,Preduzeće je egzistiralo u periodu 2002-2006 godina, što se poklapa sa periodom kada je Svinjogojska farma bila u vlasništvu SSCG, navodi se u prijavi uz dokaz iz registra Privrednog suda da su osnivači i suvlasnici te kompanije bili isti ljudi koji su u to vrijeme vodili Sindikat i gazdovali farmom. Danilo Popović je, podrazumijeva se, bio akcionar i skupa sa Cvijetom Đuranovićem i predsjednik Odbora direktora i ove kompanije.

Tužilaštvo se nikada nije izjasnilo ni o ,,beogradskoj avanturi” Danila Popovića: SSCG je, podjelom imovine SSS Srbije i Crne Gore dobio 780 kvadrata na Trgu Nikole Pašića u Beogradu. Ispostavilo se da je najveći dio te imovine već izdat na 20 godina kompaniji u kojoj je jedan od osnivača bio- Danilo Popović.

I Šćepanović je, krajem septembra, u dopuni krivične prijave proljetos podnijete tužilaštvu, nadležne obavijestio o sumnjivom kretanju dva miliona eura. Taj novac, precizno 1,918 miliona, SSCG je uložio 2005. godine u tadašnji Fond za solidarnu i stambenu izgradnju, kao jedini osnivač i vlasnik. Fondu su se kasnije pridružili Vlada i Unija poslodavaca, on je preimenovan u Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju. Pomenuta dva miliona prikazani su njemu tek proljetos, kao prihod u prošloj godini. ,,Ne možemo utvrditi šta se radilo sa pomenutim sredstvima pet godina”, navodi Vuko Šćepanović. Slično pitanje su nedavno, na stranicama Monitora postavili i bivši i sadašnji rukovodioci SSCG, čudeći se zašto im ne razjasnimo dilemu – ko je uzeo kamate od 16,5 miliona eura koje su na račune Saveza preusmjerene iz državnog budžeta. Oni, navodno, ne znaju odgovor na to pitanje. Iako je, nezvanično, baš u najdubljoj fioci jednoga od njih ,,zakopana” krivična prijava protiv doskorašnjeg kolege upućenog u detalje te transakcije. Radi lakše orijenatcije kada baratamo ovako velikim iznosima – Masoničić je nedavno izjavio kako je za normalno funkcionisanje saveza potrebno oko 900 hiljada eura.

To je bilo onda kada je svojim službenicima skresao da su ,,zaboravili sindikalnu solidarnost”, pa traže svoje tri plate kad ima onih koji je nijesu primili po 20 mjeseci.

I kada je rekao: ,,Nemam namjeru da podnosim ostavku, jer ja ovdje nisam zbog zaposlenih u stručnoj službi nego zbog radnika Crne Gore koji su članovi Saveza sindikata”. Njih je sve manje i manje.

Kongres SSCG koji će, ako se drugačije ne naredi, biti održan krajem novembra morao bi pozabaviti i ovim problemima. Ovdje je pobrojan samo dio mogućih odgovora na pitanje – zašto se topi nekada najbrojnija interesna organizacija u Crnoj Gori i zbog čega je SSCG omiljeni sindikat vladinim zvaničnicima?

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo