Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pravda po Petru

Objavljeno prije

na

Nema šale sa pravnom državom Crnom Gorom. Sud je novinara Petra Komnenića osudio da plati novčanu kaznu, Petar nije platio, ima da robija. Zveče evropski praporci, kleveta, zbog koje Petar Komnenić treba da ide u zatvor, više nije krivično djelo, ali, čvrsti su ovdje temelji pravde – bila je. Nema šale sa pravnom državom Crnom Gorom. Vijeće Osnovnog suda u Podgorici donijelo je rješenje o zamjeni novčane kazne od 3.000 eura izrečene Komneniću, sa četiri mjeseca zatvora. Dvadeset pet eura po danu, po zakonu. Kod tog preračunavanja otprilike, završava se sva pravda koju su sudovi demonstrirali u ovom slučaju.

Petar Komnenić je u februaru ove godine osuđen za klevetu zbog teksta Sudije pod prismotrom objavljenog u Monitoru u maju 2007. Pisao je o nezakonitim mjerama tajnog nadzora kojim su pojedine sudije, na zahtjev tužilaštva, stavljene pod prismotru. Tužilaštvo je, napisao je Komnenić, sumnjalo u rad sudija, pored ostalog, zato što je

Viši sud, mimo zakona, omogućavao Ljubu Bigoviću, Saši Boreti i Ljubu Vujadinoviću da tokom ljeta 2005. u spuškom zatvoru posjećuju zatvorenika Vuka Vulevića. Vulević i njegovi “gosti” kasnije su obuvaćeni istom optužnicom za zločinačko udruživanje i ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića. Komnenićevi izvori tvrdili su da su pod prismotrom bili predsjednik Višeg suda Ivica Stanković i sudija Radovan Mandić. Ivica Stanković, koji je u međuvremenu avanzovao u sudiju Vrhovnog suda Komnenića je tužio za klevetu, Mandić, sada advokat, pred sudom je tvrdio da mu je istražni sudija Hamid Ganjola ispričao kako je pod prismotrom bilo pola suda.

Tokom procesa u Osnovnom sudu saslušani su viđeni svjedoci. Direktor Uprave policije, sada magistar, Veselin Veljović, vrlo je uporno tvrdio da se poimenično o sudijama nije izjašnjavao pred skupštinskim Odborom za bezbijednost i odbranu. Preciznije, tokom dijela susreta sa parlamentarcima otvorenog za javnost. Ono što je pričao zatvoreno za javnost službena je tajna, te se Veljović izjasniti nije mogao. Sud je to cijenio kao dokaz da prvi policajac o sudijama govori sve najljepše.

Komnenić je pisao da je mjere tajnog nadzora inicirala Stojanka Radović, specijalna tužiteljica za organizovani kriminal, da je tajni nadzor protiv sudija Višeg suda formalno zatražio tadašnji Viši tužilac Novak Ražnatović, a da je sudski nalog dao tadašnji istražni sudija Višeg suda Hamid Ganjola, sada advokat. Petar Komnenić je pronašao, a Monitor objavio dopise koji svjedoče o prepisci između istražnog sudije i specijalne tužiteljice u povodu mjera tajnog nadzora. Osnovi sud je ocijenio da se ne da ustanoviti na koje se to tačno osobe odnosilo. Prepiska takođe dokazuje da je predmet ispario. Dešava se.

Sudija Mandić svjedočio je kako mu je istražni sudija Ganjola povjerio da ga prisluškuju i prate, kao i da će taj tretman trajati dva mjeseca. Prema zakonu, nakog tog roka, ili se ,,subjekat” optuži ili se pred njim uništi prikupljeni materijal. Uzalud je Mandić jedva čekao da vidi rezultate mjera tajnog nadzora, sve je nestalo. Ganjola je sudu rekao da nije Mandiću govorio ništa. Bio je ubjedljiv, ocijenio je sud.

Ptičice pjevaju kako se mjerama tajnog nadzora daju prikupiti zanimljivi materijali. Ko s kim i tako to, na primjer. Zgodno dođe ako kad nekom sudiji padne napamet da otkaže poslušnost.

Sve u svemu, ozbiljan je trud Osnovni sud uložio da dokaže kako se ,,u radnjama okrivljenog Komnenić Petra stiču svi bitni elementi bića krivičnog djela kleveta”. Sud je bio velikodušan i nije izrekao maksimalnu kaznu od osam hiljada eura i, umjesto za petnaest, dao je rok da se kazna ima platiti za tri mjeseca. Viši sud je potvrdio presudu Osnovnog. Monitor je bio spreman da plati kaznu, ali je Komnenić to iz principa odbio.

Akcija za ljudska prava upozorila je da su presude Osnovnog i Višeg suda u Podgorici protiv Petra Komnenića donijete protivno standardu iz prakse Evropskog suda u Strazburu koji zahtijeva da se posebno uzme u obzir da li je novinar pokrenuo pitanje od javnog značaja. U takvom slučaju ne zahtijeva se od novinara da dokaže apsolutnu istinitost svojih tvrdnji. Šta zna Strazbur šta je nama od javnog značaja.

Državno tužilaštvo je uskratilo odgovor na pitanje Akciji za ljudska prava o tome šta je preduzeto da se istraže navodi Komnenića o prisluškivanju sudija i nestanku predmeta o tom prisluškivanju iz Višeg suda u Podgorici. Iako je Upravni sud još u maju ove godine poništio rješenje Ministarstva pravde, koje je podržalo Vrhovno državno tužilaštvo u uskraćivanju informacija, i naložio donošenje novog rješenja o pristupu informacijama o ovom i drugim slučajevima, Ministarstvo pravde nije donijelo novo rješenje, niti je državno tužilaštvo javnosti saopštilo ove informacije.

Službene zabilješke svjedoče o mjerama tajnog nadzora – tužilaštvo nema šta da kaže; sudija tvrdi da je prisluškivan, tužilaštvo ćuti, sudskim predmetima gube se tragovi, vlada muk. Sve i ako Ivica Stanković nije potpisivao nezakonita odobrenja o šetnjama finih posjetilaca kroz istražni zatvor – neko jeste. Ko, ne znamo. Zna sudija Vrhovnog suda, ali neće javno da kaže. Sve i ako je šapnuo nekome, taj je neko procijenio da nije bitno. Slutnje da sve skupa ima veze sa jednim od najvažnijih nerasvijetljenih ubistava u državi, ovdje su stvar mašte, ne istrage.

Ko zna, možda su tužilačke instance prezauzete istraživanjem, ipak, bitnijih stvari. Ranka Čarapić i Stojanka Radović možda nijesu uzalud onomad saslušavale profesora Milana Popovića zato što je pisao o indicijama koje ukazuju na povezanost premijera Mila Đukanovića sa organizovanim kriminalom i korupcijom. A i ovih carinika što se bogate sa pet eura mita se namnožilo.

Kako god, umjesto da Vrhovna Medenica, možda u pratnji ministra nadležnog, lično zahvali Petru Komneniću što je ukazao na takvu gomilu tragova neprijatnog mirisa u područjima pravde, Petar treba da ide u zatvor. Pouka je jasna: ukoliko novinar nije spreman da napiše i zastupa optužnicu, obezbijedi svjedoke, pribavi materijalne dokaze o kompletnom slučaju i, eventualno, sroči presudu – bolje mu je da ne pipa pisanje. Takva nam je sva sloboda.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo