Prema najnovijem izvještaju Transparensi internešnela (TI) o nivou percepije korupcije, Crna Gora je u odnosu na prošlu godinu napredovala čak za 15 mjesta i zaradila ocjenu 3,9. Iza Crne Gore ostale su Rumunija, Makedonija i Srbija, s kojom smo lani dijelili neslavno 85. mjesto, dok je tri pozicije ispred nas susjedna Hrvatska. LOVORIKE: Državni činovnici i funkcioneri, koji su do sada uglavnom nepovjerljivo mahali glavama na izvještaje TI, pohitali su da se okite lovorikama. Direktorica uprave za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratković kaže da je zadovoljna i da posljednji izvještaj potvrđuje kontinuirani napredak Crne Gore: ,,Značajno povoljnija pozicija dokaz je dosadašnjih napora koje naša zemlja čini na suzbijanju korupcije, ali svakako i stimulans za dalje napore i aktivnosti u cilju što efikasnije borbe protiv ove negativne društvene pojave”.
Ohrabren izvještajem našao se i direktor Uprave policije Veselin Veljović, koji je najavio ,,još energičniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Oglasila se i predsjednica Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije Gordana Đurović, koja je lani odbila da komentariše nepovoljni izvještaj pravdajući taj utisak pristrasnošću izvora na osnovu čijih podataka TI izrađuje izvještaje.
„Pođimo od toga da je, koliko mi je poznato, jedini izvor Transparensi internešnela nevladina organizacija. I, prvenstveno, percepcija na bazi nekih pojedinačnih slučajeva koji nijesu rezultirali čak ni otvaranjem postupaka. Percepcija ostaje, i ona je individualna. Ona se može prikazati različitim analizama, i uvijek shodno tome sugerisati šta može biti ocjena i zaključak”, govorila je Đurovićeva u vrijeme kada je Crna Gora dijelila 85. mjesto sa Srbijom.
Danas, Gordana Đurović rezultate Crne Gore na planu borbe protiv korupcije ocjenjuje kao izvanredne, baš kao i povoljni izvještaj
TI-a, u čijoj se metodologiji, kako kaže, doduše ponešto promijenilo. ,,U ovom veoma popravljenom skoru za 2009. godinu Transparensi internešnela je ipak ispoštovao našu dobronamjernu preporuku, i pored izvještaja nevladinih organizacija, koristio izvještaj Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije… Naši sudovi su popravili rad, još dosta predstoji, ali ovo ipak odslikava realno stanje. Ako poredimo prošlu godinu kada smo imali 37 pravosnažnih presuda u borbi protiv korupcije, protiv 39 lica, a sada 376 protiv 500, od kojih je protiv 137 donijeta pravosnažna presuda, onda je to zaista dobar znak.”
KRATKOG DAHA: Iz opozicije i nevladinog sektora, međutim, upozoravaju da nema mjesta za likovanje i da bi ostvareni statistički napredak mogao biti kratkog daha. ,,Činjenica da smo poboljšali poziciju može da znači i da smo imali lošu startnu osnovu pa smo zato lako napredovali, ali možemo da se i lako tamo vratimo”, kaže Aleksandar Damjanović, funkcioner SNP-a i clan Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije, podsjećajući da je politička korupcija jedan od gorućih problema u Crnoj Gori, kojim se tužilaštvo aktivno ne bavi.
I u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora vjeruju da je rano za aplauze i napominju da su ključni razlozi boljeg rejtinga kada je riječ o percepciji korupcije – poboljšani statistički podaci o presudama za slučajve korupcije i eliminacija nekih biznis barijera.
,,Međutim, postoji velika zabrinutost da se ti statistički podaci odnose samo na malu, takozvanu administrativnu korupciju. U Crnoj Gori još nijedan slučaj velike korupcije nije završen osuđujućom sudskom presudom, već se cijeli sistem fokusira na marginalne slučajeve poput presuda saobraćajnim policajcima za 20 eura mita. Percepcija zasnovana na takvoj statistici nije održiva na dugi rok”, poručuju iz ove nevladine organizacije.
Evo kako, prema podacima MANS-a, stoje stvari na ,,terenu”. U decembru 2004. godine podnijeta je krivična prijava protiv gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše zbog sumnje da je sklopio štetne ugovore s kompanijama koje se bave izdavanjem lokacija za bilborde. Ta krivična prijava je odbačena jer su ugovori u međuvremenu promijenjeni – odbacio je tužilac Veselin Vučković. U julu 2005, podnijeta je i krivična prijava protiv Nade Mugoše, tadašnjeg pomoćnika ministra zaštite životne sredine i uređenja prostora i Ane Mišurović, direktorice Centra za ekotoksikološka ispitivanja, zbog prikrivanja informacija o stanju životne sredine u vezi s Kombinatom aluminijuma. Krivična prijava takođe je odbačena.
Ništa nije bilo ni od krivične prijave protiv Mirka Nilevića, tadašnjeg potpredsjednika Opštine Podgorica, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u slučaju tendera na kojem je „pobijedio” njegov brat od strica. Ta je prijava protiv Nilevića odbačena baš kao i ona koja je podnesena u oktobru 2005. zbog sumnje u nezakonito poslovanje s Kombinatom aluminijuma dok je bio na čelu kompanije CTK Angro.
KRADI NA VELIKO: Na zid su naišle i krivične prijave protiv zaštitnika moćnika. Krivična prijava protiv tužioca Veselina Vučkovića – podnesena s obrazloženjem da je neosnovano odbacio prijavu protiv Miomira Mugoše i nije ispitao nove ugovore, odbačena je od strane tadašnje državne tužiteljke Vesne Medenice u roku od 24 sata.
U septembru 2006. MANS je podnio krivičnu prijavu protiv Danila Petrovića, vlasnika kompanije Cijevna Komerc, zbog sumnje da je počinio krivično djelo povrede službenog pečata – nije poznat ishod. Mjesec kasnije ista nevladina organizacija podnijela je krivičnu prijavu protiv Mileve Vukadinović, sestre gradonačelnika Miomira Mugoše zbog uzurpacije opštinskog zemljišta površine 3.056 kvadratnih metara. I ta je prijava odbačena. Nije poznata ni sudbina prijave iz juna 2007. protiv Zorana Jokića, građevinskog inspektora Opštine Podgorica zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja i propuštanja dužnosti nadzora u slučaju izgradnje, tvrdilo se, nelegalnih objekata gradonačelnika Mugoše.
Istog mjeseca, iste godine, podnesena je i krivična prijava protiv Vasilija Đukanovića, sada već bivšeg sekretara za urbanizam Opštine Podgorica, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i omogućio privatnom investitoru da nelegalnom gradnjom stekne profit, kao i zbog sumnje da je za tu uslugu dobio dva stana. Istraga je u toku. Još se istražuje i slučaj iz iste godine i sumnja da je Suzana Lačković, republički građevinski inspektor zloupotrijebila službeni položaj i nesavjesno vršila dužnost inspekcijskog nadzora nad nelegalnim objektima kompanija Čelebić, SI-ING, Kroling, te privatnih investitora Tomislava Boričića i Rajka Kuljače, predsjednika Opštine Budva.
Glatko je odbačena i krivična prijava MANS-a iz 2007. protiv predsjednika prijestonice Milovana Jankovića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u slučaju prodaje zemljišta u Karuču. Poništena je odluka o prodaji zemljišta, a ugovor je još na snazi.
Ista je sudbina i prijave iz oktobra 2007. kojom se Miomir Mugoša tereti da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kompanije Carine prilikom prodaje opštinskog zemljišta površine od preko 15.000 kvadratnih metara.
Navodno se vodi istraga i oko slučaja Zavala. Nema odgovora tužilaštva na krivičnu prijavu protiv Svetozara Marovića, njegovog brata Dragana Marovića i Vječeslava Lejbmana iz Miraxa, koji je ostavio nezgrapno betonsko zdanje na budvanskoj obali.
Istraga se tobože vodi i nakon podnošenja ovogodišnje krivične prijave protiv Nade Mugoše, aktuelnog sekretara za urbanizam Podgorice i Vlatka Vučinića, bivšeg rukovodioca građevinske inspekcije, Borke Novković, građevinskog inspektora i Nataše Gačević, glavnog inspektora za građevinarstvo zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u slučaju nelegalne gradnje 14 stambeno-poslovnih zgrada u Zagoriču.
Sve skupa, kaže za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a, ukazuje da aktuelna administracija svoje ,,uspjehe” u borbi protiv korupcije zasniva na fingiranju statističkih podataka i igri procenata i brojki.
,,Institucije koje se u Crnoj Gori bave borbom protiv korupcije i dalje se ne mogu pohvaliti niti jednim slučajem pravosnažno osuđenog visokog državnog funkcionera, što je i jedna od napomena posljednjeg Izvještaja o napretku Crne Gore gdje se eksplicitno napominje da još izostaju konkretni rezultati u borbi protiv korupcije na najvišim nivoima vlasti. Na žalost, to nas u krajnjoj liniji dovodi u situaciju gdje je čuvena izreka – kad kradeš, kradi na veliko, teže će te uhvatiti – dobila punu implementaciju u Crnoj Gori”, smatra Milovac.
Ko je kriv saobraćajcima što se lakome na dvadeset eura.
Petar KOMNENIĆ
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FELJTON4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
SVIJET4 sedmice