Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Muke s procedurom

Objavljeno prije

na

Slobodan Čavor, član žirija za dodjelu Trinaestonovembarske nagrade javno je potvrdio ono što se u prijestonici danima čuje: nagrada nije dodijeljena jer su se među kandidatima nalazili cetinjski gimnazijalci. ,,To što nijesu dodijeljene nagrade predstavlja blamažu za cijelo Cetinje. Jedini motiv koji vidim je da je za Dragana Vušurovića, koji je bio predsjednik žirija, bilo muka da da im uruči nagrade, jer ga to kao predsjednika žirija sljeduje”, kazao je Čavor Vijestima. Vušurović je, naravno, optužbe odbacio. To da Vušuroviću buntovni gimnazijalci nijesu baš simpatični poznato je od ranije. U jeku štrajka, zbog neizbora Miomira Đurišića za direktora, pozivao ih je da se vrate u školske klupe i da uče, a da za njih ,,ima ko da misli”. Gimnazijalci su dobili prvu rundu. Nakon razgovora sa premijerom Đukanovićem, formiran je novi školski odbor, Đurišić je izabran i sada se čeka da njegovo imenovanje potvrdi ministar prosvjete Sreten Škuletić. Nije poznato što o tome misli Dragan Vušurović, kome je Đukanović partijski šef – ali se zna da zbog svojih stavova nije trpio nikakve posljedice. I na ovim izborima predvodiće DPS na Cetinju.

Zvanično, Trinaestonovembarska nagrada nije dodijeljena zbog proceduralnog propusta. Za člana žirija bio je predložen Vojo Gazivoda ispred Liberalnog saveza, skupština je njegovo imenovanje potvrdila. Po Statutu nije na to imao pravo, jer je u žiriju bio i prošle godine. Kada je već žiri počeo da radi, neko je ukazao na propust i Gazivoda je podnio ostavku. Izbor novog člana se odužio, postavljalo se pitanje može li žiri raditi bez jednog člana. Na kraju, nagrada nije dodijeljena.

,,Odgovorni su svi, od partije koja ga je kandidovala, preko skupštinskih službi, do odbora za izbor i imenovanje i odbora za statut i propise do Skupštine opštine koja je imenovala članove žirija”, kaže za Monitor predsjednica Skupštine opštine Cetinje Njegosava Vujanović. Sva je prilika, niko neće odgovarati.

Vujanovićeva kaže da nije postojala loša namjera ni kod koga, tim prije što su predstavnici svih parlamentarnih stranaka u ,,demokratskom i tolerantnom ambijentu radili svo ovo vrijeme u interesu građana, kako to i priliči Cetinju”. ,,Proceduralni problem je bio evidentan i nije mi poznato da žiri nije htio dodijeliti nagradu učenicima cetinjske Gimnazije”.

Njeno mišljenje, osim Čavora, ne dijeli ni gradonačelnik Milo Janković. Iako to nije eksplicitno rekao, iz njegovog odgovora novinarima je jasno da i on misli da nagrada nije dodijeljena jer su kandidati bili gimnazijalci.

Jankovića ovih dana ne muči samo nedodjeljivanje nagrade. Ima još proceduralnih problema. Sud je oborio njegovu odluku o raspisivanju izbora jer za predizbornu kampanju nije ostavio 60, već 59 dana. Objašnjavao je da je grešku napravio sekretar Skupštine opštine. Čulo se da će sekretar podnijeti ostavku, ali za sada ništa.

,,Odgovornost sekretara Skupštine je samo u domenu dobrih poslovnih običaja i eventualne pomoći. Stoga smatram da sekretar skupštine nije napravio grešku, ili ne toliku da bi za propuste koji nijesu u njegovoj nadležnosti bio odgovoran”, kaže Vujanovićeva.

Formalno, pisanje odluke o raspisivanju izbora nije posao sekretara. Pravno, bez obzira ko je pripremao, odluku o raspisivanju izbora potpisuje Janković.

Uslijedile su nove peripetije. Pokret za promjene smatra da vlast na Cetinju neće biti legalna i legitimna jer izbore u toj opštini zbog isteka rokova nije mogao da raspiše aktuelni gradonačelnik Milovan Janković, već to treba da uradi Vlada. Ta stranka se poziva na rok po kojem se izbori moraju održati najmanje 15 dana prije isteka mandata odbornicima što u ovom slučaju nije urađeno. Vidjećemo da li će i ova odluka završiti na sudu.

Ako ništa drugo, nakon ponovnog raspisivanja izbora za 7. februar, partije će imati vremena da se temeljnije pripreme. Iako je ideja opozicionog bojkota izbora figurirala kao gotovo izvjesna, u posljednji čas je listu predala Socijalistička narodna partija Opštinski odbor SNP-a na Cetinju se snažno zalaže za izlazak na izbore, dok je centrala navodno vijećala. Branko Kaluđerović i Dejan Radoman, koji su najavljivali da će izaći na izbore, na kraju nijesu predali izborne liste. Ne zna se da li će kod te odluke ostati.

U svakom slučaju, sa DPS-om, SDP-om i SNP-om Cetinjanima je izbor širok. Razne vrste socijalista, godinama, u ovom ili onom obliku, vladaju Cetinjem. Napravili su grad u kome radi manje od 1000 ljudi i to uglavnom u republičkim institucijama. Grad iz kojeg tako mnogo ljudi želi da ode.

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo