Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Muke s procedurom

Objavljeno prije

na

Slobodan Čavor, član žirija za dodjelu Trinaestonovembarske nagrade javno je potvrdio ono što se u prijestonici danima čuje: nagrada nije dodijeljena jer su se među kandidatima nalazili cetinjski gimnazijalci. ,,To što nijesu dodijeljene nagrade predstavlja blamažu za cijelo Cetinje. Jedini motiv koji vidim je da je za Dragana Vušurovića, koji je bio predsjednik žirija, bilo muka da da im uruči nagrade, jer ga to kao predsjednika žirija sljeduje”, kazao je Čavor Vijestima. Vušurović je, naravno, optužbe odbacio. To da Vušuroviću buntovni gimnazijalci nijesu baš simpatični poznato je od ranije. U jeku štrajka, zbog neizbora Miomira Đurišića za direktora, pozivao ih je da se vrate u školske klupe i da uče, a da za njih ,,ima ko da misli”. Gimnazijalci su dobili prvu rundu. Nakon razgovora sa premijerom Đukanovićem, formiran je novi školski odbor, Đurišić je izabran i sada se čeka da njegovo imenovanje potvrdi ministar prosvjete Sreten Škuletić. Nije poznato što o tome misli Dragan Vušurović, kome je Đukanović partijski šef – ali se zna da zbog svojih stavova nije trpio nikakve posljedice. I na ovim izborima predvodiće DPS na Cetinju.

Zvanično, Trinaestonovembarska nagrada nije dodijeljena zbog proceduralnog propusta. Za člana žirija bio je predložen Vojo Gazivoda ispred Liberalnog saveza, skupština je njegovo imenovanje potvrdila. Po Statutu nije na to imao pravo, jer je u žiriju bio i prošle godine. Kada je već žiri počeo da radi, neko je ukazao na propust i Gazivoda je podnio ostavku. Izbor novog člana se odužio, postavljalo se pitanje može li žiri raditi bez jednog člana. Na kraju, nagrada nije dodijeljena.

,,Odgovorni su svi, od partije koja ga je kandidovala, preko skupštinskih službi, do odbora za izbor i imenovanje i odbora za statut i propise do Skupštine opštine koja je imenovala članove žirija”, kaže za Monitor predsjednica Skupštine opštine Cetinje Njegosava Vujanović. Sva je prilika, niko neće odgovarati.

Vujanovićeva kaže da nije postojala loša namjera ni kod koga, tim prije što su predstavnici svih parlamentarnih stranaka u ,,demokratskom i tolerantnom ambijentu radili svo ovo vrijeme u interesu građana, kako to i priliči Cetinju”. ,,Proceduralni problem je bio evidentan i nije mi poznato da žiri nije htio dodijeliti nagradu učenicima cetinjske Gimnazije”.

Njeno mišljenje, osim Čavora, ne dijeli ni gradonačelnik Milo Janković. Iako to nije eksplicitno rekao, iz njegovog odgovora novinarima je jasno da i on misli da nagrada nije dodijeljena jer su kandidati bili gimnazijalci.

Jankovića ovih dana ne muči samo nedodjeljivanje nagrade. Ima još proceduralnih problema. Sud je oborio njegovu odluku o raspisivanju izbora jer za predizbornu kampanju nije ostavio 60, već 59 dana. Objašnjavao je da je grešku napravio sekretar Skupštine opštine. Čulo se da će sekretar podnijeti ostavku, ali za sada ništa.

,,Odgovornost sekretara Skupštine je samo u domenu dobrih poslovnih običaja i eventualne pomoći. Stoga smatram da sekretar skupštine nije napravio grešku, ili ne toliku da bi za propuste koji nijesu u njegovoj nadležnosti bio odgovoran”, kaže Vujanovićeva.

Formalno, pisanje odluke o raspisivanju izbora nije posao sekretara. Pravno, bez obzira ko je pripremao, odluku o raspisivanju izbora potpisuje Janković.

Uslijedile su nove peripetije. Pokret za promjene smatra da vlast na Cetinju neće biti legalna i legitimna jer izbore u toj opštini zbog isteka rokova nije mogao da raspiše aktuelni gradonačelnik Milovan Janković, već to treba da uradi Vlada. Ta stranka se poziva na rok po kojem se izbori moraju održati najmanje 15 dana prije isteka mandata odbornicima što u ovom slučaju nije urađeno. Vidjećemo da li će i ova odluka završiti na sudu.

Ako ništa drugo, nakon ponovnog raspisivanja izbora za 7. februar, partije će imati vremena da se temeljnije pripreme. Iako je ideja opozicionog bojkota izbora figurirala kao gotovo izvjesna, u posljednji čas je listu predala Socijalistička narodna partija Opštinski odbor SNP-a na Cetinju se snažno zalaže za izlazak na izbore, dok je centrala navodno vijećala. Branko Kaluđerović i Dejan Radoman, koji su najavljivali da će izaći na izbore, na kraju nijesu predali izborne liste. Ne zna se da li će kod te odluke ostati.

U svakom slučaju, sa DPS-om, SDP-om i SNP-om Cetinjanima je izbor širok. Razne vrste socijalista, godinama, u ovom ili onom obliku, vladaju Cetinjem. Napravili su grad u kome radi manje od 1000 ljudi i to uglavnom u republičkim institucijama. Grad iz kojeg tako mnogo ljudi želi da ode.

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo