Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Saobraćajci popravili statistiku

Objavljeno prije

na

Prema najnovijem izvještaju Transparensi internešnela (TI) o nivou percepije korupcije, Crna Gora je u odnosu na prošlu godinu napredovala čak za 15 mjesta i zaradila ocjenu 3,9. Iza Crne Gore ostale su Rumunija, Makedonija i Srbija, s kojom smo lani dijelili neslavno 85. mjesto, dok je tri pozicije ispred nas susjedna Hrvatska. LOVORIKE: Državni činovnici i funkcioneri, koji su do sada uglavnom nepovjerljivo mahali glavama na izvještaje TI, pohitali su da se okite lovorikama. Direktorica uprave za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratković kaže da je zadovoljna i da posljednji izvještaj potvrđuje kontinuirani napredak Crne Gore: ,,Značajno povoljnija pozicija dokaz je dosadašnjih napora koje naša zemlja čini na suzbijanju korupcije, ali svakako i stimulans za dalje napore i aktivnosti u cilju što efikasnije borbe protiv ove negativne društvene pojave”.

Ohrabren izvještajem našao se i direktor Uprave policije Veselin Veljović, koji je najavio ,,još energičniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Oglasila se i predsjednica Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije Gordana Đurović, koja je lani odbila da komentariše nepovoljni izvještaj pravdajući taj utisak pristrasnošću izvora na osnovu čijih podataka TI izrađuje izvještaje.

„Pođimo od toga da je, koliko mi je poznato, jedini izvor Transparensi internešnela nevladina organizacija. I, prvenstveno, percepcija na bazi nekih pojedinačnih slučajeva koji nijesu rezultirali čak ni otvaranjem postupaka. Percepcija ostaje, i ona je individualna. Ona se može prikazati različitim analizama, i uvijek shodno tome sugerisati šta može biti ocjena i zaključak”, govorila je Đurovićeva u vrijeme kada je Crna Gora dijelila 85. mjesto sa Srbijom.

Danas, Gordana Đurović rezultate Crne Gore na planu borbe protiv korupcije ocjenjuje kao izvanredne, baš kao i povoljni izvještaj
TI-a, u čijoj se metodologiji, kako kaže, doduše ponešto promijenilo. ,,U ovom veoma popravljenom skoru za 2009. godinu Transparensi internešnela je ipak ispoštovao našu dobronamjernu preporuku, i pored izvještaja nevladinih organizacija, koristio izvještaj Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije… Naši sudovi su popravili rad, još dosta predstoji, ali ovo ipak odslikava realno stanje. Ako poredimo prošlu godinu kada smo imali 37 pravosnažnih presuda u borbi protiv korupcije, protiv 39 lica, a sada 376 protiv 500, od kojih je protiv 137 donijeta pravosnažna presuda, onda je to zaista dobar znak.”

KRATKOG DAHA: Iz opozicije i nevladinog sektora, međutim, upozoravaju da nema mjesta za likovanje i da bi ostvareni statistički napredak mogao biti kratkog daha. ,,Činjenica da smo poboljšali poziciju može da znači i da smo imali lošu startnu osnovu pa smo zato lako napredovali, ali možemo da se i lako tamo vratimo”, kaže Aleksandar Damjanović, funkcioner SNP-a i clan Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije, podsjećajući da je politička korupcija jedan od gorućih problema u Crnoj Gori, kojim se tužilaštvo aktivno ne bavi.

I u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora vjeruju da je rano za aplauze i napominju da su ključni razlozi boljeg rejtinga kada je riječ o percepciji korupcije – poboljšani statistički podaci o presudama za slučajve korupcije i eliminacija nekih biznis barijera.

,,Međutim, postoji velika zabrinutost da se ti statistički podaci odnose samo na malu, takozvanu administrativnu korupciju. U Crnoj Gori još nijedan slučaj velike korupcije nije završen osuđujućom sudskom presudom, već se cijeli sistem fokusira na marginalne slučajeve poput presuda saobraćajnim policajcima za 20 eura mita. Percepcija zasnovana na takvoj statistici nije održiva na dugi rok”, poručuju iz ove nevladine organizacije.

Evo kako, prema podacima MANS-a, stoje stvari na ,,terenu”. U decembru 2004. godine podnijeta je krivična prijava protiv gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše zbog sumnje da je sklopio štetne ugovore s kompanijama koje se bave izdavanjem lokacija za bilborde. Ta krivična prijava je odbačena jer su ugovori u međuvremenu promijenjeni – odbacio je tužilac Veselin Vučković. U julu 2005, podnijeta je i krivična prijava protiv Nade Mugoše, tadašnjeg pomoćnika ministra zaštite životne sredine i uređenja prostora i Ane Mišurović, direktorice Centra za ekotoksikološka ispitivanja, zbog prikrivanja informacija o stanju životne sredine u vezi s Kombinatom aluminijuma. Krivična prijava takođe je odbačena.

Ništa nije bilo ni od krivične prijave protiv Mirka Nilevića, tadašnjeg potpredsjednika Opštine Podgorica, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u slučaju tendera na kojem je „pobijedio” njegov brat od strica. Ta je prijava protiv Nilevića odbačena baš kao i ona koja je podnesena u oktobru 2005. zbog sumnje u nezakonito poslovanje s Kombinatom aluminijuma dok je bio na čelu kompanije CTK Angro.

KRADI NA VELIKO: Na zid su naišle i krivične prijave protiv zaštitnika moćnika. Krivična prijava protiv tužioca Veselina Vučkovića – podnesena s obrazloženjem da je neosnovano odbacio prijavu protiv Miomira Mugoše i nije ispitao nove ugovore, odbačena je od strane tadašnje državne tužiteljke Vesne Medenice u roku od 24 sata.

U septembru 2006. MANS je podnio krivičnu prijavu protiv Danila Petrovića, vlasnika kompanije Cijevna Komerc, zbog sumnje da je počinio krivično djelo povrede službenog pečata – nije poznat ishod. Mjesec kasnije ista nevladina organizacija podnijela je krivičnu prijavu protiv Mileve Vukadinović, sestre gradonačelnika Miomira Mugoše zbog uzurpacije opštinskog zemljišta površine 3.056 kvadratnih metara. I ta je prijava odbačena. Nije poznata ni sudbina prijave iz juna 2007. protiv Zorana Jokića, građevinskog inspektora Opštine Podgorica zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja i propuštanja dužnosti nadzora u slučaju izgradnje, tvrdilo se, nelegalnih objekata gradonačelnika Mugoše.

Istog mjeseca, iste godine, podnesena je i krivična prijava protiv Vasilija Đukanovića, sada već bivšeg sekretara za urbanizam Opštine Podgorica, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i omogućio privatnom investitoru da nelegalnom gradnjom stekne profit, kao i zbog sumnje da je za tu uslugu dobio dva stana. Istraga je u toku. Još se istražuje i slučaj iz iste godine i sumnja da je Suzana Lačković, republički građevinski inspektor zloupotrijebila službeni položaj i nesavjesno vršila dužnost inspekcijskog nadzora nad nelegalnim objektima kompanija Čelebić, SI-ING, Kroling, te privatnih investitora Tomislava Boričića i Rajka Kuljače, predsjednika Opštine Budva.

Glatko je odbačena i krivična prijava MANS-a iz 2007. protiv predsjednika prijestonice Milovana Jankovića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u slučaju prodaje zemljišta u Karuču. Poništena je odluka o prodaji zemljišta, a ugovor je još na snazi.

Ista je sudbina i prijave iz oktobra 2007. kojom se Miomir Mugoša tereti da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kompanije Carine prilikom prodaje opštinskog zemljišta površine od preko 15.000 kvadratnih metara.

Navodno se vodi istraga i oko slučaja Zavala. Nema odgovora tužilaštva na krivičnu prijavu protiv Svetozara Marovića, njegovog brata Dragana Marovića i Vječeslava Lejbmana iz Miraxa, koji je ostavio nezgrapno betonsko zdanje na budvanskoj obali.

Istraga se tobože vodi i nakon podnošenja ovogodišnje krivične prijave protiv Nade Mugoše, aktuelnog sekretara za urbanizam Podgorice i Vlatka Vučinića, bivšeg rukovodioca građevinske inspekcije, Borke Novković, građevinskog inspektora i Nataše Gačević, glavnog inspektora za građevinarstvo zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u slučaju nelegalne gradnje 14 stambeno-poslovnih zgrada u Zagoriču.

Sve skupa, kaže za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a, ukazuje da aktuelna administracija svoje ,,uspjehe” u borbi protiv korupcije zasniva na fingiranju statističkih podataka i igri procenata i brojki.

,,Institucije koje se u Crnoj Gori bave borbom protiv korupcije i dalje se ne mogu pohvaliti niti jednim slučajem pravosnažno osuđenog visokog državnog funkcionera, što je i jedna od napomena posljednjeg Izvještaja o napretku Crne Gore gdje se eksplicitno napominje da još izostaju konkretni rezultati u borbi protiv korupcije na najvišim nivoima vlasti. Na žalost, to nas u krajnjoj liniji dovodi u situaciju gdje je čuvena izreka – kad kradeš, kradi na veliko, teže će te uhvatiti – dobila punu implementaciju u Crnoj Gori”, smatra Milovac.

Ko je kriv saobraćajcima što se lakome na dvadeset eura.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo