Izdvojeno
SAVJETU ASK ISTEKAO MANDAT: DPS ostao bez važne poluge moći

Savjetu Agencije za sprječavanje korupcije istekao je mandat, što može dovesti do blokade cijele institucije
Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) bila je zamisao po uzoru na razvijene zapadne demokratije. Nakon Komisije za sprječavanje konflikta interesa, ili „tigra bez zuba“, kako ju je nazvao nekadašji direktor, oformljena je Agencija koja je imala „zube“ da kazni svakog ko se nije pridržavao zakona. Zube je, međutim, oštrila samo na neistomišljenicima vlasti Demokratske partije socijalista (DPS). U prvom mandatu, zbog kršenja Zakona iz upravljačkih tijela državnih organa smijenjeni su nevladini aktivisti i kritičari tadašnjeg režima poput Gorana Đurovića (Savjet RTCG), Nikole Vukčevića (Savjet RTCG) i Darka Ivanovića (Savjet AEM). Nakon takozvane istrage ASK-a smijenjena je i članica Savjeta te institucije, direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković. Tadašnji direktor ASK Sreten Radonjić je protiv nje vodio srčaniju borbu nego protiv javnih funkcionera, od kojih mnogi nijesu prijavljivali imovinske kartone.
Nakon promjene vlasti, u avgustu 2020. godine, ASK je ostala pod kontrolom kadrova bivšeg režima. Mjesec dana prije avgustovskih izbora bivša sutkinja cetinjskog suda Jelena Perović zasjela je u fotelju direktorice ASK-a. Mjesec ranije formiran je novi Savjet.
Novu vlast dočekao je kadar Agencije za sprječavanje korupcije u punom mandatu. Rukovodstvo Agencije je grabilo da zloupotrijebi svaku privilegiju koju funkcije nose. Tako su direktorica ASK-a Jelena Perović i Nina Paović internom odlukom, u netransparentnoj proceduri, sebi dodijelile službena vozila na dvadesetčetvoročasovno korišćenje, dok su odbile da objavljuju analitičke kartice i putne naloge, što im je zakonska obaveza. Prema Vladinoj uredbi o korišćenju državnih vozila Perovićeva i Paovićeva na to nisu imali pravo. Perovićeva je svom novom službenom automobilu marke „bmw“ mijenjala državne tablice sa civilnim, kako bi bila manje upadljiva u javnosti. Perović i Paović su u ime Agencije raspisale i tender za nabavku 65 službenih telefona, među kojima je bilo 13 novih uređaja marke iphone. Takav telefon naravno sljedovao je i direktoricu.
„Ovakav odnos prema državnoj imovini pokazuje zbog čega u ovoj instituciji nisu bili u stanju da procesuiraju zloupotrebe državnih resursa. Teško je očekivati da direktorica Agencije ispita privatno-službena putovanja u inostranstvo bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića ili premijera Dritana Abazovića, kada je i sama takav obrazac ponašanja usvojila kao prihvatljiv. Problem korupcije u Crnoj Gori je sistemske prirode i kao takav se mora rješavati kroz jačanje institucija u kojima nema mjesta za one kojima javni interes nije na prvom mjestu”, kazao je direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac.
Članovima Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije istekao je mandat u sedmici za nama. Tako je ova institucija blokirana, jer ne postoji tijelo koje bi odlučivalo po žalbama na eventualne odluke menadžmenta.
Dosadašnji predsjednik Savjeta Momčilo Radulović ocijenio je da su Članovi Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) ojačali položaj te institucije i unaprijedili njenu autonomnost, nepristrasnost, profesionalnost i efikasnost u radu. On je istakao da su u reformi ASK-a željeli da imaju podršku Vlade, Skupštine, tužilaštva i sudstva. Radulović je kazao da je ta pomoć izostala i da su, za protekle četiri godine, od većeg dijela tih institucija dolazili pritisci na nezavisnost i autonomiju Agencije. „Ali, mi smo bili odlučni i odoljeli smo izuzetno snažnim političkim i partijskim pritiscima“, rekao je Radulović.
Nekoliko dana prije isteka mandata ASK se umiješala u rad Specijalnog državnog tužilaštva (SDT). Agencija je donijela mišljenje kako je slanje tužilaca na ispomoć tom tužilaštvu potencijalna opasnost po vladavinu prava, jer oni ne ispunjavaju sve uslove za izbor u zvanje specijalnog tužioca. Lex specialis omogućava ovu praksu upravo da bi se tužioci privremeno uputili na ispomoć u tužilaštva sa povećanim kapacitetima posla, dok se stanje u toj instituciji ne normalizuje.
Takva praksa inače postoji od 2015. godine, kada je tadašnji zamjenik osnovnog tužioca Saša Čađenović na zahtjev GST-a Milivoja Katnića upućen u SDT. Čađenović je u međuvremenu izabran za specijalnog tužioca, dogurao je do Katnićevog zamjenika – postupajući u većini predmeta šverca cigareta i visoke korupcije. Iako je ove godine i uhapšen i sudi mu se pod sumnjom da je i sam bio dio organizovane kriminalne grupe. ASK nikada nije otvorio pitanje rizika po vladavinu prava u predmetima koje je on vodio.
Nakon Čađenovića, na ispomoć Katniću, a potom i Vladimiru Novoviću, upućni su još brojni tužioci – Lidija Mitrović, Vukas Radonjić, Jelena Protić, Maja Janković…Između ostalih. Sve to na osnovu odluke Tužilačkog savjeta i odredbe Zakona o SDT da to tijelo može na zahtjev GST, na određeno vrijeme, uputiti u Specijalno državno tužilaštvo državnog tužioca, radi “obavljanja poslova hitne prirode ili povećanog obima posla”.
ASK je otvorio ovu dilemu, navodeći da neki tužioci nemaju deset godina prakse, koju zahtijeva rad u SDT. Na pitanje koji su im motivi da to rade tek sada iako takva praksa postoji gotovo od osnivanja SDT, iz Agencije nijesu odgovorili. Naveli su da su rukovođeni brigom za javni interes i dužnošću da djeluju na snaženju vladavine prava. “Agencija je jedina pozvana da ukaže na korupcijske rizike u propisima i upozori na posljedice koje mogu iz njih proisteći”, saopštili su iz ASK-a.
Predstavnik NVO sektora u Tužilačkom savjetu Stevo Muk sumnja u motive.“ASK uporno izlazi iz okvira svoje nadležnosti i pokušava da preuzme nadležnosti drugih organa. U ovom najnovijem slučaju, sve liči na pokušaj da se umiješa u aktuelne sudske postupke, odluke TS i GST. Posebno je pitanje zašto i kako ASK bira pojedine pravne propise ili odluke i donosi mišljenja u vrijeme kada to nekom odgovara, odnosno kada može da posluži za dalju (zlo)upotrebu”, kaže Muk.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT), kao i mnogi pravni eksperti, smatraju da je ovo mišljenje suvislo, s obzirom na činjenicu da je u ovoj stvari odluku donio Viši sud u Podgorici. Odbrana bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice pokušavala je osporiti optužnicu jer ju je podigao tužilac koji je na ispomoć upućen u SDT, a ne ispunjava pomenute uslove.
„Takav stav je zauzelo i vijeće Višeg suda u Podgorici, u rješenju kojim je potvrdilo optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva protiv optužene bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore i drugih optuženih, ocijenivši da su neosnovane primjedbe njihove stručne odbrane i u dijelu koji se odnosi na radno iskustvo i ovlašćenja za zastupanje upućenog državnog tužioca koji je podigao i potpisao optužnicu. Na kraju, stanovište da privremeno upućivanje državnih tužilaca u državna tužilaštva koja su osnovana posebnim zakonima da vrše poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije nije uslovljeno radnim iskustvom upućenih tužilaca je stanovište i najviših sudova zemalja Evropske unije“, navodi se u saopštenju SDT-a.
Inače, Jelena Perović je kao stručna saradnica Osnovnog suda u Podgorici izabrana za sutkinju, a potom za vršiteljku dužnosti, te predsjednicu Osnovnog suda na Cetinju dok je Vesna Medenica rukovodila Sudskim savjetom. U suton mandata Savjeta Agencije, Perovićeva je naoštrila zube na Specijalno državno tužilaštvo Vladimira Novovića, koje Medenicu tereti za više krivičnih djela u nekoliko odvojenih predmeta.
Savjet ASK čeka novi saziv Skupštine
Prema aktuelnom Zakonu o sprečavanju korupcije nadležni Odbor za antikorupciju tri mjeseca prije isteka mandata člana ili članova Savjeta, pokreće postupak za izbor novih. Međutim, kako je Skupština ukazom od 16. marta raspuštena, pitanje imenovanja novih ili produženje mandata aktuelnim članovima Savjeta ASK-a nije ni došlo na dnevni red.
Savjet je 18. maja pisao odboru da pronađe način da im produži mandat, ali odgovor nijesu dobili. S obzirom da je novi saziv tek održao konstitutivnu sjednicu, pitanje je kada će Savjet ASK doći na dnevni red.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
FOKUS
MJESEC DO POPISA: Priprema, pozor, prebrojavanje

Više od 80 pitanja neći će se u upitnicima skoro 4.000 popisivača kada krenu na svoj posao. Sve je izvjesnije da će to biti 1. novembra. Kao i da će ih mnogi dočekati kao nezvane goste. Uz malo truda i dobre volje koja nije pokazana, sve je moglo biti mnogo bolje. Umjesto vjerskog i nacionalnog prebrojavanja mogli smo imati pravi popis
Kako se približava termin održavanje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, sve JE više onih koji smatraju da ga treba – odložiti. Jedni predlažu na mjesec, drugi kažu do daljnjeg. Odnosno, dok se ne steknu uslovi, tenhički ali i politički, za njegovo nesmetano održavanje.
Iz Vlade insistiraju da se popis održi u terminu koji su oni zimus zacrtali svojom Uredbom. Dakle, od 1. do 15 novembra.
“Mislim da smo dovoljno uradili da ne postoji ni teoretska šansa da bilo kome na pamet padne da pokuša da omete ovaj proces”, rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade sredinom septembra, priznajući da u Monstatu (državna statistika radi pod ingerencijom Ministarstva finasija) još nijesu završene sve pripremne radnje neophodne za nesmetano i tačno sprovođenje popisa.
Potom je i premijer Dritan Abazović, pritvrdio da do odlaganja popisa neće doći. “To se neće desiti. Ne pravimo od toga bauk. Od 1. do 15. novembra je popis i to je to.” Konačno i iz Monstata je saopšteno da trenutno nema zakonskih mogućnosti za odlaganje popisa.
Za neupućene, državni statističari su samo konstatovali da Crna Gora trenutno nema funkcionalnu zakonodavnu vlast (parlament) koja bi mogla da stavi van snage ili izmijeni prošle godine osvojeni Zakon o popisu. Istovremeno su potvrdili sumnje da oni za popis još nijesu spremni. Na zvaničnom sajtu Monstata, u dijelu koji se odnosi na predstojeći popis i danas (četvrtak 28. septembar), stoji informacija: “Završena je priprema upitnika, dok je u finalnoj fazi priprema metodoloških i organizacionih uputstava za realizaciju popisa”.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak
Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.
,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.
Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.
Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.
U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.
Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.
Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
HORIZONTI
POSLIJE NAPADA NA POLICIJU I KRVOPROLIĆA NA KOSOVU: Teški izazovi za Beograd i Prištinu

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u kosovskom selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića Nakon uspostavljanja kontole, kosovska policija je u manastiru Svetog Arhiđakona Stefana pronašla ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Predsjednik Srbije Vučić je odbacio „insinuacije da iza incidenta stoji Srbija“ i rekao da se te uniforme i oružje „mogu svuda nabaviti“
U ranim jutarnjim satima u nedjelju 24. septembra u kosovskom selu Banjska, dobro naoružana paramilitarna jedinica je blokirala most sa dvoje oklopljenih vozila. Kada je stigla patrola kosovske policije da izvidi situaciju otvorena je vatra na njih. Policija je uzvratila vatru i pozvala pojačanje. Kasnije su paramilitarci upali u obližnji manastir Svetog Arhiđakona Stefana iz 14. vijeka odakle su nastavili sukob sa policijom do kasnijeg izvlačenja preko obližnjeg brda i šume i povukli se u Srbiju. Nakon što je policija ušla u manastir pronašla je ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Među zaplijenjenim oružjem su i ručni raketni bacači, granate, eksploziv i ostala oprema koja je dovoljna, prema riječima kosovske policije, za jedinicu od 100 ljudi.
Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića.
Prva reakcija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prošle nedjelje, nakon informacija o pogibiji jednog i ranjavanju dvojice kosovskih policajaca je za mnoge upućene bila u najmanju ruku čudnovata. Vučićev nastup nije pratila uobičajena teatralnost i samouvjerenost priznavši da je njegovoj administraciji trebalo „mnogo vremena da ispitamo šta se dogodilo, šta se zbivalo jutros, tokom popodneva“. Štaviše, predsjednik je odavao dojam da i dalje nema sve informacije na raspolaganju što je odmah protumačeno kao previd, slučajni ili namjerni, srbijanskih službi. Ipak u svom prvom obraćanju naciji Vučić je zadržao političku prisebnost i osudio ubistvo policajca uz standardnu generičnu konstataciju da je kosovski premijer Albin Kurti „glavni organizator haosa na Kosovu i Metohiji… koji želi rat i skukobe“ navevši broj od 62 akcije policije na pretežno srpskom sjeveru zemlje. Od toga su navodno 56 bile „etnički motivisane“. Međutim, indikativno je da Vučić nije optužio Kurtija za izazivanje krvoprolića na noć između subote i njedjelje. Vučić je dodao i da su „trojica Srba stradala sa KiM, dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, nepotrebno, dvojica su teško ranjena i pretpostavlja se da je četvrto lice stradalo“. Da je i četvrti napadač na policiju preminuo je bila novost je su do tada kosovske službe raspolagale informacijama da su trojica napadača likvidirani u razmjeni vatre. Četvrti je bio zapravo ranjen i kasnije izdahnuo u bolnici u Novom Pazaru u koju je, prema informacijama nezavisnih medija, dopremljeno 6 ranjenih iz istog sukoba. Vučić je opravdao i upad u manastir rekavši da je „naoružana grupa Srba došla do manastira Banjska jer su imali dvojicu povređenih mladića i da su želeli da im pruže pomoć“. Istakao je da crkva „ni na koji način nije bila umešana u incident“. Ubrzo nakon toga Vučićevi mediji u zemlji i regionu su počeli pričati o Srbima koji su se morali organizovati da bi se odupreli „teroru takozvane policije Kosova“.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno1 sedmica
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
FOKUS4 sedmice
FORMIRANJE I RASFORMIRANJE VLADE: Amfilohijevi, Vučićevi, Milovi, Kvintini
-
DRUŠTVO1 sedmica
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava
-
Izdvojeno3 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
INTERVJU4 sedmice
DR VUK VUKSANOVIĆ, VIŠI ISTRAŽIVAČ U BEOGRADSKOM CENTRU ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU (BCBP): Teško je povjerovati da je smrt Prigožina nesrećan slučaj
-
Izdvojeno4 sedmice
KAKO ZAPOŠLJAVA EPCG: Produbljivanje dubine
-
FOKUS2 sedmice
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
DANAS, SJUTRA2 sedmice
Rupa pravde